PočetnaVijestiHrvatska "pregazila" regionalnu konkurenciju 62. BFDKF-a!

Hrvatska “pregazila” regionalnu konkurenciju 62. BFDKF-a!

|

Naslovna fotografija: Kadar iz dokumentarnog filma “Potrošeni”

U Beogradu je sinoć završen 62. Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma na kojem su hrvatski dokumentarci ostavili izniman trag.

Krenimo redom s kockastim laureatima. Najboljim dugometražnim dokumentarnim filmom u regionalnoj konkurenciji (Vidici; Zlatna medalja dodjeljuje se svim pobjednicima) proglašeni su “Potrošeni” (2014., Montažstroj) Boruta Šeparovića.

Nagrada publike otišla je također hrvatskom ostvarenju, i to dokumentarcu “Goli” (2014, Factum) Tihe K. Gudac koja je dobila i Nagradu za najbolju režiju u regionalnoj konkurenciji. Strukovnim regionalnim nagradama osladili su se još i Tatjana Božić te Aleksander Goekjian (scenarij za “Ljubavnu odiseju”; 2014., koprodukcija Factum); Silvana Menđušić (montaža “Naslovnice”; 2014., Studio Dim); Damir Čučić (montaža, “Rakijaški dnevnik”; 2015., Hrvatski filmski savez) te Boris Poljak za fotografiju u “Autofocusu” (2013., Milva film i video).

Direktoru ZagrebDoxa i čelnom čovjek Factuma Nenadu Puhovskom uručena je Nagrada za produkciju filmova “Prolaz za Stellu” (2014., Ljiljana Šišmanović), “Goli” i “Ljubavna odiseja”. Posebno priznanje za produkciju pripalo je Veri Robić-Škarici i Hrvatskom filmskom savezu.

BFDKF-Zlatna-medalja
Foto: BFDKF

U domaćoj, srpskoj konkurenciji (Dvorište), najboljim dugometražnim dokumentarcem proglašen je “Logbook_Serbistan” (2015) Želimira Žilnika, dok je srednji metar pokorio Goran Stanković sa svojim filmom “U mraku” (2014). Film o korijenima obiteljskog nasilja, “Koreni zla” (2015) Želimira Gvardiola došao je do glavnih lovorika u domaćem dijelu kraktkometražne doku-konkurencije.

Specijalno priznanje žirija također je otišlo na adresu srpskog dokumentarnog naslova, i to filmu o današnjem političaru i nekadašnjem vođi studentskog otpora protiv Slobodana Miloševića, Čedi Jovanoviću“Čedo, oženi me!” (2014., Puriša Đorđević).

Strukovne kolajne u srpskom dijelu ždrijeba otišle su Slađani Topalović Nestorović za režiju filma o propitkivanju sloboda pojedinca, “Drugo ime za slobodu” (2013); nagradu za scenarij uzeo je Dejan Petrović (“Restart”, 2013.) za film o slikaru Darku Babiću; onu za montažu uzeli su Nikola Dragović, Milan Jakonić i Tamara Drakulić (“Okean”, 2014.) za intimno putovanje na Havaje i posljednji pozdrav preminulom prijatelju; Miladin Čolaković je nagrađen Nagradom za najbolju fotografiju u filmu “Gadan sapun” (2015) o neobičnom procesu pravljenja sapuna od svinjskih iznutrica, dok je Aleksandru Protiću pripala Nagrada za najbolji dizajn zvuka (“Anplagd”, 2013.).

Petar Nedeljković

Nažalost, 62. BFDKF obilježio je i jedan tužan događaj. Jučer je, naime, za vrijeme press konferencije, preminuo srpski redatelj Petar Nedeljković koji je na festival došao s filmom “Anđeo sa gore Zaglavak” (2014) o ruskom dobrovoljcu Konstantinu Bogoslovskom koji je 1993. godine izgubio život na BiH ratištu. Do kraja festivala prije svake projekcije održavana je minuta šutnje povodom smrti uglednog filmaša iz susjedne države.

“Damir Avdić – Pravi čovjek za kapitalizam” (2013) Dušana Moraveca dočepao se Nagrade za najbolji srednjemetražni regionalni dokumentarni film, a crnogorska “Eoha” (2015) Vladimira Perovića o pastiru i njegovom krdu ovaca i koza, napravila je isto, samo u kratkom metru.

U Međunarodnoj selekciji debitantskih dugometražnih dokumentarnih filmova (Reflektor) nagradu je pokupio film “15 Corners of the World” / “15 stron swiata” (2014) Poljakinje Zuzanne Solakiewicz o revolucionarnom kompozitoru Eugeniuszu Rudniku. Specijalno priznanje dobila je Meksikanka Carolina Platt koja je s filmom “La hora de la siesta” (2014) ispričala priču o dvoje djece od ukupno 49 koja su izgubila život u požaru koji je mogao biti spriječen.

Konačne pobjednike odlučivao je žiri u sljedećem sastavu: Milan Vlajčić, Nevena Matović i Goran Radovanović (domaći program); Dubravka Lakić, Snežana Ivanović i Mladen Đorđević (regionalni); Andrea Reiter, Goran Terzić i Vladan Petković (međunarodni).


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.

JiYoon Park: Kamera – sredstvo najintimnijeg upoznavanja i prikaza

Dosadašnji radovi JiYoon Park u mediju kratkog filma pokazuju visoku razinu filmskog talenta i senzibiliteta.

“Filice” Frane Pekice najbolji film 9. Shpeena DOX-a

Dokumentarac "Filice" (Šikuti machinae, 2024.) redatelja Frane Pekice osvojio je Nagradu publike 9. Shpeena DOX-a.

Ratni dokumentarni film se dogodio

Od rata pretvorenog u reality program do rata koji se nije dogodio – tako bi se otprilike mogla opisati evolucija medijskoga praćenja ratnih zbivanja u svijetu.

18. Vukovar Film Festival: “Hassanovi ratovi” – Od prznice do mirotvorca

"Hassanovi ratovi" (2024) Roberta Bubala proglašeni su najboljim dokumentarcem na netom završenom, 18 Vukovar Film Festivalu (28.8. - 1.9.).

Tiha Modrić: “Ove smo godine odlučili ne stavljati fokus na određenu temu, kako bismo kreirali program za široku publiku”

Direktorica festivala Tiha Modrić za naš portal najavljuje osmo izdanje History Film Festivala (9. - 13.9.).

Agnès Varda kroz svoja putovanja

Uvijek plešući između života i umjetnosti, dokumentarnog bilježenja i naracije, Vardin rad nije samo refleksija stvarnosti, već i aktivni sudionik u njenom oblikovanju.