IntervjuiIrena Škorić: "Problem su financije, inače bi se NHF održao u barem...

Irena Škorić: “Problem su financije, inače bi se NHF održao u barem trideset gradova”

|

Pred nama je šesta Noć hrvatskog filma i novih medija – manifestacija posvećena promicanju hrvatskog filma – koja će se ove godine održati u Zagrebu, Sisku, Otočcu, Splitu, Malom Lošinju, Koprivnici, Dubrovniku i Vukovaru, odnosno na inozemnim kino-platnima u Mađarskoj (Budimpešta i Pečuh), Bosni i Hercegovini (Mostar), Srbiji (Subotica) te Italiji (Milano). Od 18 sati poslijepodne do 2 ujutro prikazat će se stotinjak hrvatskih filmskih ostvarenja najrazličitijh rodova, uključujući i dokumentarni.

Svečano otvaranje zakazano je za večeras (petak, 25.10.) u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema. Tako će ovu filmsku manifestaciju u 20 sati otvoriti koncert “Melodije velikog ekrana” u izvedbi mješovitog pjevačkog zbora Capella Odak s dirigenticom Jasenkom Ostojić. Publika će čuti dobro poznate melodije uz kadrove svevremenskih domaćih filmskih klasika (“Vlak u snijegu”, “Servantes iz Malog Mista”, “Tko pjeva zlo ne misli” itd.), dok će program svečanog otvorenja voditi filmski i kazališni glumac Goran Grgić.

Prije samog početka najnovijeg izdanja Noći hrvatskog filma i novih medija, porazgovarali smo s umjetničkom voditeljicom ove filmske manifestacije, Irenom Škorić.

“Pripreme za ovogodišnju Noć hrvatskog filma i novih medija počele su, zapravo, dan nakon završetka prošle Noći. Dakle, pripreme traju godinu dana i to je vrijeme u kojem stalno razmišljam kako manifestaciju učiniti još boljom. Želja mi je napraviti atraktivan i poseban program te povećati broj gradova u kojima će se Noć održati”, govori Škorić kojoj je jedan od ciljeva i veći broj sponzora, s obzirom da se bez odgovarajuće financijske injekcije ne može napraviti dobar festival.

“Financije su razlog ograničenom broju gradova. Za Noć postoji veliki interes i da je dovoljno novaca, NHF bi se održao u barem trideset gradova. I ovogodišnji je projekt zahtjevan, posebno zbog potrebne logistike. Na žalost, u Hrvatskoj nisu sva kina u funkciji, a neki gradovi ih uopće i nemaju. To nam stvara posebne izazove. Ideja je održati Noć u svakom gradu gdje je nekada bilo kino. Možda će to biti poticaj njihovom ponovnom otvaranju”, ističe svoju veliku želju Irena Škorić.

Osim za hrvatsku kulturu uobičajene financijske problematike, Škorić se suočava s dodatnim utezima koji otežavaju pripreme i realizaciju Noći hrvatskog filma i novih medija.

“Najveći problem je, nažalost, onaj tehničke prirode. Svako je kino drugačije i postavlja drugačije izazove. A i filmovi, od kojih su mnogi prilično stari i nisu iste tehničke kvalitete. Tužna sam što i neki klasici hrvatskog filma nisu još digitalizirani i zapravo propadaju”, govori nam umjetnička voditeljica NHF-a. S druge strane, razloga za zadovoljstvo Škorić i njena ekipa imaju zbog povećanja broja gradova u kojima će se ovogodišnja Noć održati. Na sceni, dakle, od 2019. godine debitiraju Mali Lošinj i Koprivnica.

Dokumentarci također neće biti gurnuti po strani, dapače.

“Dio festivala koji se odnosi na dokumentarna filmska ostvarenje, ove je godine posvećen većinom teškim ljudskim sudbinama. Tako ćemo, recimo, prikazati ‘Na kraju tame’ Ranka Paukovića o jednoj od posljednjih brezovačkih rudarki; ‘Susjedi’ Tomislava Žaje bave se osobama s mentalnim poteškoćama koji napuštaju osječku zdravstvenu instituciju, susrećući se s problemima obične svakodnevnice; u Dubrovnik putuje jedan od mojih osobnih favorita, film ‘Kad te moja čakija ubode’, remek djelo Krste Papića o tragičnim ubojstvima počinjenim noževima, čakijama i sjekirama, često s beznačajnim povodom; gledatelji u Subotici moći će vidjeti program posvećen filmovima o umjetnicama, među njima i ‘Mačka je uvijek ženska’ Martine Meštrović i Tanje Vujasinović, hommage hrvatskoj kiparici Mariji Ujević-Galetović; preko mađarske granice – u Pečuh, putuje film ‘Jedan rabin u Zagrebu’ redatelja Silvija Petranovića, koji prati zagrebačku svakodnevnicu obitelji ortodoksnog rabina iz židovske zajednice Chabad”, nabraja Irena Škorić samo djelić programa kojim obitavaju dokumentarci. Tamo se smjestio i prošlogodišnji doku-hit Josipa Lukića, “Majči” (Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu, 2018.), najbolji hrvatski dokumentarni film 2018. godine po izboru našeg portala.

Šesta Noć hrvatskog filma i novih medija počinje danas uz pregršt zanimljivih i pomno biranih (Boško Pcula i Tomislav Gregl) hrvatskih filmskih ostvarenja. Opširnije informacije i raspored projekcija provjerite na službenoj stranici NHF-a.

Povezani tekstovi

5. AJB DOC, dan peti: Nagrade i posljednji dani

Osvrt na posljednji dan 5. Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans.

“Children of the Enemy” Gorkog Glaser-Müllera najbolji film 5. AJB DOC-a

U Sarajevu je svečanom ceremonijom i dodjelom nagrada sinoć završio 5. AJB DOC.

5. AJB DOC, dan četvrti: Sveobuhvatni medijski univerzum

Iva Rosandić donosi osvrt s četvrtog, pretposljednjeg dana 5. AJB DOC-a.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

“I kipovi umiru” – Muzeji kao mjesto smrti

Danas je teško pojmiti kontroverznost filma "I kipovi umiru" jer se kritika kolonijalizma može učiniti pomalo apstraktnom.

22. ZagrebDox: “Subjektivna” – Subjektivnost nije slabost, već polazišna točka

U konačnici, "Subjektivna" (2026) Anje Koprivšek skica je festivalskog iskustva i dnevnički zapis osobne introspekcije.

Posljednje ovosezonske “Vizije” posvećene filmu “Zidane, portret 21. stoljeća”

Posljednje ovosezonske "Vizije" posvećene su filmu "Zidane, portret 21. stoljeća" / "Zidane: A 21st Century Portrait" / "Zidane, un portrait du 21e siècle" (2006).

“Cannes Docs” – Svijet dokumentaraca Filmskog festivala u Cannesu

Kratki posjet paviljonu "Cannes Docs" podsjeća vas da dokumentaraca nikada nije bilo više na tržištu, koji nailaze na sasvim nove probleme i izazove.

19. Beldocs: “Zalazak” – Arhitektura socijalne države

Miloš Jaćimović u svom filmu "Zalazak" (2026) vrijednost nestalog sustava ne komunicira gorčinom ni transferima krivnje.

15. Škola dokumentarnog filma: Još ruka-dvije

15. Škola dokumentarnog filma trajala je od listopada 2025. do travnja 2026., a pohodilo ju je desetero polaznika.

Otvorene prijave za 35. Dane hrvatskog filma

Dani hrvatskog filma pozivaju na prijavu filmova za 35. izdanje koje će biti održano od 15. do 18. listopada 2026. u karlovačkom Kinu Edison.

Predstavljen program 36. Animafesta

U Galeriji Kranjčar u utorak je održana konferencija za medije 36. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2026.

22. ZagrebDox: “Tragovi pripadanja” – Aporija bezdomnosti

Materijal filma "Tragovi pripadanja" je istodobno introspektivan, logoreičan i kinetičan; veoma osoban, ali uvjetno rečeno i kolektivan.

“Ono što treba činiti” najbolji međunarodni dokumentarac 19. Beldocsa

U Beogradu je završio 19. Beldocs, na kojem su hrvatski projekti te autorice i autori osvojili niz nagrada i priznanja.