PočetnaIntervjuiIrena Škorić: "Problem su financije, inače bi se NHF održao u barem trideset gradova"

Irena Škorić: “Problem su financije, inače bi se NHF održao u barem trideset gradova”

|

Pred nama je šesta Noć hrvatskog filma i novih medija – manifestacija posvećena promicanju hrvatskog filma – koja će se ove godine održati u Zagrebu, Sisku, Otočcu, Splitu, Malom Lošinju, Koprivnici, Dubrovniku i Vukovaru, odnosno na inozemnim kino-platnima u Mađarskoj (Budimpešta i Pečuh), Bosni i Hercegovini (Mostar), Srbiji (Subotica) te Italiji (Milano). Od 18 sati poslijepodne do 2 ujutro prikazat će se stotinjak hrvatskih filmskih ostvarenja najrazličitijh rodova, uključujući i dokumentarni.

Svečano otvaranje zakazano je za večeras (petak, 25.10.) u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema. Tako će ovu filmsku manifestaciju u 20 sati otvoriti koncert “Melodije velikog ekrana” u izvedbi mješovitog pjevačkog zbora Capella Odak s dirigenticom Jasenkom Ostojić. Publika će čuti dobro poznate melodije uz kadrove svevremenskih domaćih filmskih klasika (“Vlak u snijegu”, “Servantes iz Malog Mista”, “Tko pjeva zlo ne misli” itd.), dok će program svečanog otvorenja voditi filmski i kazališni glumac Goran Grgić.

Prije samog početka najnovijeg izdanja Noći hrvatskog filma i novih medija, porazgovarali smo s umjetničkom voditeljicom ove filmske manifestacije, Irenom Škorić.

“Pripreme za ovogodišnju Noć hrvatskog filma i novih medija počele su, zapravo, dan nakon završetka prošle Noći. Dakle, pripreme traju godinu dana i to je vrijeme u kojem stalno razmišljam kako manifestaciju učiniti još boljom. Želja mi je napraviti atraktivan i poseban program te povećati broj gradova u kojima će se Noć održati”, govori Škorić kojoj je jedan od ciljeva i veći broj sponzora, s obzirom da se bez odgovarajuće financijske injekcije ne može napraviti dobar festival.

“Financije su razlog ograničenom broju gradova. Za Noć postoji veliki interes i da je dovoljno novaca, NHF bi se održao u barem trideset gradova. I ovogodišnji je projekt zahtjevan, posebno zbog potrebne logistike. Na žalost, u Hrvatskoj nisu sva kina u funkciji, a neki gradovi ih uopće i nemaju. To nam stvara posebne izazove. Ideja je održati Noć u svakom gradu gdje je nekada bilo kino. Možda će to biti poticaj njihovom ponovnom otvaranju”, ističe svoju veliku želju Irena Škorić.

Osim za hrvatsku kulturu uobičajene financijske problematike, Škorić se suočava s dodatnim utezima koji otežavaju pripreme i realizaciju Noći hrvatskog filma i novih medija.

“Najveći problem je, nažalost, onaj tehničke prirode. Svako je kino drugačije i postavlja drugačije izazove. A i filmovi, od kojih su mnogi prilično stari i nisu iste tehničke kvalitete. Tužna sam što i neki klasici hrvatskog filma nisu još digitalizirani i zapravo propadaju”, govori nam umjetnička voditeljica NHF-a. S druge strane, razloga za zadovoljstvo Škorić i njena ekipa imaju zbog povećanja broja gradova u kojima će se ovogodišnja Noć održati. Na sceni, dakle, od 2019. godine debitiraju Mali Lošinj i Koprivnica.

Dokumentarci također neće biti gurnuti po strani, dapače.

“Dio festivala koji se odnosi na dokumentarna filmska ostvarenje, ove je godine posvećen većinom teškim ljudskim sudbinama. Tako ćemo, recimo, prikazati ‘Na kraju tame’ Ranka Paukovića o jednoj od posljednjih brezovačkih rudarki; ‘Susjedi’ Tomislava Žaje bave se osobama s mentalnim poteškoćama koji napuštaju osječku zdravstvenu instituciju, susrećući se s problemima obične svakodnevnice; u Dubrovnik putuje jedan od mojih osobnih favorita, film ‘Kad te moja čakija ubode’, remek djelo Krste Papića o tragičnim ubojstvima počinjenim noževima, čakijama i sjekirama, često s beznačajnim povodom; gledatelji u Subotici moći će vidjeti program posvećen filmovima o umjetnicama, među njima i ‘Mačka je uvijek ženska’ Martine Meštrović i Tanje Vujasinović, hommage hrvatskoj kiparici Mariji Ujević-Galetović; preko mađarske granice – u Pečuh, putuje film ‘Jedan rabin u Zagrebu’ redatelja Silvija Petranovića, koji prati zagrebačku svakodnevnicu obitelji ortodoksnog rabina iz židovske zajednice Chabad”, nabraja Irena Škorić samo djelić programa kojim obitavaju dokumentarci. Tamo se smjestio i prošlogodišnji doku-hit Josipa Lukića, “Majči” (Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu, 2018.), najbolji hrvatski dokumentarni film 2018. godine po izboru našeg portala.

Šesta Noć hrvatskog filma i novih medija počinje danas uz pregršt zanimljivih i pomno biranih (Boško Pcula i Tomislav Gregl) hrvatskih filmskih ostvarenja. Opširnije informacije i raspored projekcija provjerite na službenoj stranici NHF-a.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

“KIX” uskoro u hrvatskim kinima

Nagrađivani dokumentarac "KIX" (2024) Dávida Mikulána i Bálinta Révésza uskoro stiže u hrvatska kina.

28. Međunarodni festival dokumentarnog filma Ji.hlava: Ekosistem velikih ambicija

Ovogodišnje, 28. izdanje Međunarodnog dokumentarnog filmskog festivala Ji.hlava u Češkoj proteklo je u znaku toliko mnogo aktualnih izazova suvremenoga svijeta da mu je teško odrediti nazivnik.

Hrvatskoj koprodukciji 30 tisuća eura potpore u Jihlavi

"Wishing on a Star" slovačkog redatelja Pétera Kerekesa u Jihlavi je dobio 30 tisuća eura koprodukcijskih sredstava.

Umjetnost machinime – Gaming i filmska kultura u klinču

Iako je pojam relativno nepoznat široj publici, prve machinime nastaju već koncem 1990-ih i stječu popularnost ranih 2000-ih.

Zakonske kontradiktornosti i iluzorna prava

Temeljni se problem svodi na neriješeno pitanje vlasništva nad filmovima nastalim u Jugoslaviji, a koje su omogućili netransparentni privatizacijski procesi devedesetih

Treće izdanje Cherry Pop Festivala od 21. do 23. studenog

Treće izdanje Cherry Pop Festivala održat će se od 21. do 23. studenog u zagrebačkom Dokukinu KIC i Pogonu.

U tijeku prijave za prvi “Flame.In”

U tijeku su prijave za premijerni "Flame.In" - razvojni laboratorij za prve dugometražne dokumentarne filmove.

Hrvatski dokumentarni film – od informativnog do zagonetnog (II): Poetizacija

Rani filmovi druge, poslijeratne, nove, komunističko-socijalističke Jugoslavije ponajprije su bili sredstvo za izricanje parola, doktrina, direktiva vlasti.

Estetika traganja

Serija eseja "Političnost estetike dugog kadra" u sklopu četvrte sezone "Dokulture", fokusirana je na karakteristike opservacijskog filma sporog ritma.

Hrvatski dokumentarni film – od informativnog do zagonetnog (I): Informacija

U ovom nizu tekstova kušali bismo ponuditi kraći, brzopotezni pregled skretanja hrvatskog dokumentarnog filma "od informativnog do zagonetnog".