PočetnaVijesti19. ZagrebDox: "Manifest" najbolji međunarodni film, "Van prostora i vremena" regionalni, hrvatski "Horror Vacui" slavio u kratkometražnoj konkurenciji

19. ZagrebDox: “Manifest” najbolji međunarodni film, “Van prostora i vremena” regionalni, hrvatski “Horror Vacui” slavio u kratkometražnoj konkurenciji

|

Devetnaesto izdanje ZagrebDoxa (26.3. – 2.4.) traje još danas, dok su jučer, u subotu 2. travnja, s početkom u 18.30 sati, na dodjeli nagrada proglašeni pobjednički filmovi ovogodišnjeg festivala. Nakon otvorenja u zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema prošle nedjelje, publika je imala priliku pogledati 116 filmova u dvanaest programa, a za službenu festivalsku nagradu Veliki pečat natjecalo se dvadeset ostvarenja u Međunarodnoj te isto toliko u Regionalnoj konkurenciji.

Međunarodni žiri čiji su članovi bili redatelj Igor Bezinović, producentica Zdenka Gold i distributer Peter Jaeger Veliki pečat u ovoj sekciji dodijelili su filmu “Manifest” / “Manifesto” (2022) autora/ice pod pseudonimom Angie Vinchito. “Gledanje ruskih tinejdžera na Youtubeu 68 minuta možda i ne bi bilo nešto što želite gledati na ekranu, ali jednostavan filmski stil i sadržaj ‘Manifesta’ čine šokantan politički film koji predstavlja suvremenu političku situaciju na potpuno drugačiji način nego onaj koji gledate u vijestima”, stoji u objašnjenju žirija. “Manifest”, u potpunosti sastavljen od videozapisa tinejdžera na društvenim mrežama, koji prolaze kroz neprijateljski orijentiran sustav obrazovanja i klimu straha u suvremenoj Rusiji, premijerno je prikazan i nagrađen i na najvećem svjetskom dokumentarističkom festivalu IDFA-i.

Posebna priznanja u Međunarodnoj konkurenciji dodijeljena su filmovima “Alis” (2022) Clare Weiskopf i Nicolása van Hemelrycka i “Susjed Abdi” / “Neighbour Abdi” / “Buurman Abdi” (2022) Douwea Dijkstre, za kojeg je žiri istaknuo: “Iako se bavi ozbiljnom tematikom, film je jedan od rijetkih filmova u natjecateljskoj konkurenciji koji na razigran način prikazuje proces snimanja filma, dopuštajući i protagonistu i autoru da se zabave i pritom nose s traumama iz prošlosti.” U svom objašnjenju za posebno priznanje filmu “Alis”, žiri navodi: “Skupina djevojaka priča nam priču o izmišljenoj prijateljici i vodi publiku na putovanje kroz svoju prošlost, sadašnjost i budućnost. Napravljen s velikim povjerenjem među filmašima i likovima, ovaj film vas tjera da zavolite subjekte i tjera vas da razmišljate o njihovoj generaciji diljem svijeta.”

“Van prostora i vremena” do regionalnog Velikog pečata

U Regionalnoj konkurenciji Veliki pečat otišao je filmu “Van prostora i vremena” / “Matter Out Of Place” (2022) čiju režiju potpisuje Nikolaus Geyrhalter, a odluku je donio regionalni žiri čiji su članovi bili direktorica Krakow Film Festivala Barbara Orlicz-Szczypuła, filmski kritičar Steve Rickinson i redateljica Corina Schwingruber Ilić. Žiri je svoju odluku obrazložio: “Umjetničko djelo koje potiče na razmišljanje i bavi se najkritičnijim problemom našeg vremena i potrebom za hitnim rješenjima, daje jedinstvenu perspektivu stvarajući distancu između gledatelja i problema, otkrivajući čudnu prirodu otpada. Promatračko oko nudi vizualnu studiju globalnog problema gospodarenja otpadom, ostavljajući gledatelja zadubljenog u apsurdnost problema i pitanje kako je do njega došlo. Nadalje, estetski pristup filmu, mješavina slikovne ljepote i realizma, pridodaje njegovoj snazi, podsjećajući nas da je problem neizbježan, hitan i golem.”

Posebno priznanje u Regionalnoj konkurenciji pripalo je nizozemsko-hrvatskom dokumentarcu “Prizori s mojim ocem” / “Scenes with My Father” / “Scènes met mijn vader” (Biser Productions / Samostalna produkcija; 2022.) Biserke Šuran, koji je, kako je žiri pojasnio: “posebnim filmskim pristupom dao drugačiji uvid u priču o izbjeglištvu, sagledanu iz perspektive dviju generacija”; Posebno priznanje pripalo je i filmu “Između revolucija” / “Between Revolutions” / “Între revoluții” (Activ Docs / Restart; 2023.) Vlada Petrija, “dirljivim memoarima o odanom prijateljstvu, izgrađenima u cijelosti od arhivskih snimaka i živopisnog soundtracka, koji pružaju subjektivnu, žensku perspektivu borbe za bolju budućnost u društvima koja su slomila represivni politički režim.”

“Horror Vacui” najbolji kratkometražni film 19. ZagrebDoxa

Po prvi put je na ZagrebDoxu dodijeljen Mali pečat za najbolji kratki film iz natjecateljskog programa, o čemu su odlučili Ivan Ramljak, Christine Camdessus i Andrej Korovljev, osvojio je film “Horror Vacui” (Hrvatski filmski savez, 2023.) hrvatskog redatelja Borisa Poljaka. Žiri u sastavu: producentica Christine Camdessus, redatelj Andrej Korovljev i redatelj Ivan Ramljak svoju je odluku objasnio: “U pomno konstruiranim dugim statičnim kadrovima autor promatra ispoljavanje vojne moći, ne znajući svjesno da ima nesretan predosjećaj. Iako dokumentira kolektivne rituale, majstorski uspijeva uhvatiti pojedinačne karaktere i emocije, čak i usamljene gusjenice. Tako stvaramo savršenu sliku strašnog i tjeskobnog vremena u kojem živimo.” Posebna priznanja dobila su dva filma. Utjecaj filma “Izlazak” / “Haulout” (2022) Evgenije i Maksima Arbugaeva riječima žirija, u isto je vrijeme toliko emotivno snažan i razoran da nas ostavlja bez riječi i na neobičan način podsjeća na odgovornost koju svi nosimo, a “Susjed Abdi” Douwea Dijkstrea, na pametno osmišljen način kroz višeslojni stil koji uvijek drži publiku angažiranom, razotkriva jedinstvenu priču o iskupljenju.

Za podizanje naše svijesti o ključnim temama društvenog ugnjetavanja i autoritarizma, koje se obrazovnim sustavom prenose s generacije na generaciju, kao i o njegovom hrabrom i političkom karakteru i prepoznatljivom filmskom jeziku, Nagrada “Movies That Matter” za ostvarenje koje na najbolji način promiče ljudska prava, također je pripala filmu “Manifest” Angie Vinchito. Dodijelio ju je žiri u sastavu: Luca D’Introno, povjesničar Tvrtko Jakovina i novinarka Snježana Pavić. S ratom u Europi, govoriti o dezerterstvu doista je subverzivno, i zato je Posebno priznanje dodijeljeno Damiru Markovini i “Dezerterima” (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, 2022.), filmu o autorovoj generaciji izbjegloj iz ratnog Mostara devedesetih.

Nagrade Mladog i FIPRESCI-jevog žirija

Mladi žiri u čijem su sastavu bili redatelji Joren Slaets, Sigal Yehuda i Biljana Tutorov, dodijelili su Mali pečat za najbolji film mladog/e autora/ice do 35 godina, a nagradu je a nagradu je odlukom većine članova žirija dobio film “Prizori s mojim ocem” Biserke Šuran. Posebna priznanje dobili su filmovi “Vrata sna” / “Dream’s Gate” / “Darvazeye royaha” (2023) Negin Ahmadi i “Divlje ranjene životinje” / “Wild Wounded Animals” / “Sårede vilde dyr” (2022) Jakoba Pagel Andersena. U svom obrazloženju, žiri je pozdravio hrabrost i predanost redatelja Negin Ahmadi, a temu smatraju pravovremenom, važnom i jedinstveno relevantnom. Film Jakoba Pagel Andersena Posebno priznanje je dobio zbog emocionalnog otvaranja na način na koji se muškarcima obično rugaju i za snimanje “uvjerljivim vizualnim jezikom”.

Članovi Međunarodnog udruženja filmskih kritičara FIPRESCI, Josip Jurčić, Maximilian Schäffer i Ana Šturm dodijelili su istoimenu nagradu manjinskoj hrvatskoj koprodukciji “U posjeti Fortuni” / “Paying a Visit to Fortuna” / “Fortuna vendégei” (COLLOC Productions / ELF Pictures / Peglanje snova / Kompot / HRT; 2022.) Mátyása Kálmána. “‘U posjeti Fortuni’ jednostavan je i suosjećajan dokumentarac koji svoje neuobičajene teme tretira s dostojanstvom i pažnjom. Kálmán uzima vremena da razvije istinsku vezu sa svojim protagonistima i uspijeva izbjeći njihovo zašećerenje s jedne strane ili iskorištavanje njihovih očitih neuspjeha s druge strane. ‘Posjet Fortuni’ prizemni je portret temeljne ljudske potrebe da bude voljen i priznat”, stoji u obrazloženju žirija.

Nagrada “Teen Dox” dokumentarcu “Iz pozadine”, “Počasni pečat” Gianfrancu Rosiju

O Nagradi “Teen Dox”, koja se dodjeljuje filmu iz istoimenog programa koji na najbolji način govori o problemima mladih, odlučivali su učenici i učenice Prve privatne gimnazije Zagreb. Nagradu “Teen Dox” osvojio je kratkometražni film “Iz pozadine” / “Hardly Working” (2022) pseudomarksističke medijske gerile Total Refusal (Susanna Flock, Robin Klengel, Leonhard Müllner i Michael Stumpf), koja istražuje i prakticira strategije umjetničke intervencije u suvremenim računalnim igrama. U svom obrazloženju, učenici su naveli: “Ovaj dokumentarac o virtualnom svijetu predstavlja onaj stvarni u kojem živimo. Film koristeći računalnu estetiku, govori o pozadinskim likovima u videoigricama, tj. NPC-jevima čime podcrtava problematiku složenih društvenih odnosa. Zbog različitih razina na kojima ostvaruje svoje značenje, film je poticajan za gledatelje svih generacija otvarajući pitanje normalnosti i slobode.” Dokumentarac “Napušteni u Toljatiju” / “Tolyatti Adrift” / “Tolyatti a la Deriva” (2022) Laure Sisteró dobio je Posebno priznanje Teen žirija, koji po njihovom mišljenju “moćnim kadrovima prati sudbine mladih u ruskom velegradu na rubu propasti. Njihova je priča predstavljena univerzalnim sukobima starog i mladog, prošlosti i sadašnjosti, očajanja i nade.”

Nagrada “Počasni pečat” koja se dodjeljuje autorima koji su kvalitetom svojih radova prisutni i presudni u dokumentarizmu godinama, pa i desetljećima, a dodjeljuje je direktor festivala Nenad Puhovski, ove godine ide autoru koji je za relativno skroman opus od svega devet filmova uspio ne samo dobiti tridesetak nagrada već među njih ubrojiti i Zlatnog lava u Veneciji, Zlatnog medvjeda na Berlinaleu, nagradu Europske filmske akademije, nagradu na Cinéma du Réelu, biti nominiran za Oscara i – dobiti Veliki pečat Regionalne konkurencije na ZagrebDoxu. Radi se o talijanskom redatelju Gianfrancu Rosiju čiji su filmovi (“Ispod razine mora”, “Sacro Gra”, “Gori more”, “Nokturno” i “Na putu” koji je prikazan na ovogodišnjem ZagrebDoxu) već odavno postali sastavnim dijelom europske dokumentarne filmske baštine.

Ovogodišnju Nagradu publike osvojio je dokumentarac “Vrane su bijele” / “Crows Are White” (2022) redatelja Ahsena Nadeema.

Sve nagrađene filmove bit će moguće pogledati danas, a raspored provjerite na sljedećoj poveznici.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

22. Human Rights Film Festival: “Mladost (Teška vremena)” – Oda suvremenom (kineskom) radništvu

Wangova Kina u "Mladost (Teška vremena)" predstavlja stvarnost golemog dijela kineskog, ali i svjetskog stanovništva današnjice.

Nesvjesno, nevidljivo i ukradeno: Retrospektiva Kamala Aljafarija na 22. Human Rights Film Festivalu

Uzevši u obzir ideje koje pokreću Human Rights Film Festival od samog početka 2002. godine, bilo bi začuđujuće da se njegovo 22. izdanje nije u nekom obliku uhvatilo u koštac s aktualnim zbivanjima u području Gaze i Zapadne Obale.

22. Human Rights Film Festival: “Mačke iz Gokogu hrama” – Signali intuitivnog

Mačke su u filmu "Mačke iz Gokogu hrama" (2024) napokon punokrvne sudionice, a utjecaj izvanjskih momenata na mačju populaciju prva stepenica poduzetog istraživanja.

22. Human Rights Film Festival: “Riefenstahl” – Umjetnost i politika

"Riefenstahl" (2024) Andresa Veiela zauzima oštriji stav prema djelovanju filmašice Leni Riefenstahl u nacističkoj Njemačkoj.

Tri dokumentarca otvaraju novu godinu Dokukina KIC

Tri dokumentarna filma otvaraju novu godinu zagrebačkog Dokukina KIC.

22. Human Rights Film Festival: “TWST / Things We Said Today” – Simfonija velegrada

"TWST / Things We Said Today" (2024) njemačko-rumunjskog autora Andreja Ujice smješten je u 1960-e, u postojbinu tvista, SAD.

Top 10: Najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine

Ovo su najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine po izboru Hrvoja Krstičevića, glavnog urednika portala Dokumentarni.net.

Hrvatska premijera filma “Fiume o morte!” 8. veljače u Rijeci

Hrvatska premijera dokumentarno-igranog filma "Fiume o morte!" (2024) Igora Bezinovića održat će se u Rijeci 8. veljače.

Poetika puža

Posljednji tekst ovogodišnje "Dokulture" bavi se filmom "Kadence za vrt" / "The Garden Cadences" (2024) Dane Komljena.

Post-filmski svijet Ismaëla Joffroya Chandoutisa

Posljednji esej "Eksperimentalni glasovi u dokumentaristici" donosi tekst o inovativnom univerzumu nagrađivanog filmskog umjetnika Ismaëla Joffroya Chandoutisa.