Traganje za podudarnostima u prostorno-vremenski izmještenim događajima doprinosi razumijevanju kontradiktornosti prirode društvenih sistema i načina njihove manifestacije u praksi. U tom ključu možemo tumačiti film “Između revolucija” / “Between Revolutions” / “Între revoluții” (Activ Docs / Restart; 2023.) rumunjskog redatelja Vlada Petrija, snimljenog u koprodukciji s Restartom, a koji počiva na usporedbi naoko nesvodivih događaja, iranske revolucije 1979. i one rumunjske desetljeće kasnije, 1989. u vidu svrgavanja Ceauşescua i pada socijalizma. Filmsku priču inspirirala je praksa razmjene studenata, svojevremeno naročito vidljiva u Jugoslaviji, a koja se u bivšim socijalističkim državama ispoljavala u otvaranju trećim zemljama, posebno Afrike i Bliskog Istoka. Okosnicu filma i temelj za daljnju vizualnu razradu čine pisma inspirirana arhivima rumunjske tajne policije Securitate, a kakva su unutar jasno postavljenih društvenih pozicija mogla biti razmijenjena. Prirodno, odnosi među studentskom populacijom poprimili su uobičajene oblike međusobne privrženosti, čije upražnjavanje u društvima totalne kontrole nije uvijek bilo prihvatljivo. Korespondencija dvije fiktivne žene Zahre i Marije, kakva se između kasnije fizički odvojenih kolegica mogla dogoditi, približava višestruku represiju sveobuhvatno podupiranog patrijarhata, a koji ženama možda omogućava obrazovanje ili zapošljavanje, ali ne i slobodni razvoj onkraj unaprijed zamišljenih načina društvene reprodukcije. Okolnosti obje žene postanu podudarne u trenutku preuzimanja revolucije u Iranu od strane konzervativnih skupina i posljedično zapadanje u društvenu regresiju.
Arhivske snimke društvene atmosfere prije, za vrijeme i neposredno nakon previranja povezane su naracijom, koja iz individualne perspektive razotkriva antagonizam režima. Istovremeno, precizno povezani kadrovi i sami doprinose dijalogičnosti, iznalazeći konstantu u prizorima stalne mijene. Petri sličnost iranskog i rumunjskog režima pronalazi u metastaziranju paranoje što za posljedicu ima sveobuhvatnu kontrolu mišljenja i ponašanja, posebno pogubne po žensku populaciju. I dok su unaprijed zadani obrasci ženskog ponašanja direktni cilj iranske revolucije, u kontekstu rumunjske verzije socijalizma oni se realiziraju posredno, kroz propagirani lik radnice, supruge i majke. Zamišljena konverzacija suptilno komentira oblike konzervativnosti i razotkriva sustavno proizvođenje pritiska, u društvima izgrađenim na toliko artificijelnim osnovama da im bliskost dviju žena predstavlja prijetnju.
U pismima artikulirani ideali i očekivanja u borbi za slobodu, uključujući prateća razočaranja, poduprta su snimkama dijela svakodnevice obje zemlje, omeđene postupnim urušavanjem režima, njegovim krahom i preuzimanjem revolucija od strane novo uspostavljenih centara moći, radilo se tu o religijskom fundamentalizmu ili kasnijem rumunjskom prihvaćanju kapitalizma, koji će još više učvrstiti poziciju zemlje na margini globalnih događanja. Kombinirane snimke čine amalgam klasičnog materijala filmskih žurnala, ali i popkulturnih fenomena ili propagandnih filmova i manifestacija, čime su vidljive različite polazišne pozicije dvije zemlje, kao i lakoća promjene društvene klime u srazu s postavljenim očekivanjima. Na vizualnom planu “Između revolucija” zanima se posebno za žensku svakodnevicu, žene u javnom prostoru, načine provođenja slobodnog vremena, da bi se kadrovi ravnopravne participacije preobrazili u mušku dominaciju, ilustrirajući više ili manje otvoreno zatiranje ravnopravnosti. Film utemeljen na paralelizmu različito manifestiranih opresija, izražava se ne samo direktnim citatima ili snimkama, već i kroz kontradikcije između onog što sustav zagovara i što u praksi omogućava. Petri se već u nazivu referira na desetljeće intenzivnih promjena, a slijepe točke iskliznuća propagandne interpretacije od realiteta ispunjava konkretnim iskustvom. Postupno film kulminira prema događanju naroda u Rumunjskoj, kao i zahtjevu za otvaranjem, da bi se sveprisutan optimizam još jednom istopio u socijalnoj deprivaciji i perpetuiranju nejednakosti.
“Između revolucija” plastično pokazuje koliko je politički amorfna masa podložna izvanjskom oblikovanju, ali ne komunicira načine preuzimanja kontrole.
Iako je namjera u smislu prokazivanja istih obrazaca borbe za moći i njenih posljedica na kolektivno iskustvo jasna, ipak neke identifikacije provedene u filmu, svodeći na isti princip u svojoj biti nekompatibilne sustave, kao da zapadaju u trivijalizaciju. Problematično je iz iste vizure pristupati režimima, od kojih jedan barem na razini ideologije pretpostavlja isti tretman svih društvenih skupina, a drugi se suštinski zasniva na neravnopravnosti. Religijski fundamentalizam na prvi je pogled moguće poistovjetiti sa socijalističkim praksama Istočne Europe, posebno uzmemo li u obzir autoritarnost vođa, ali koliko god to efektno zvučalo, ne treba previdjeti da se radi o pojednostavljivanju kompleksnih odnosa u maniri politički pragmatične retorike o dva totalitarizma, a čiji je jedini cilj obesmišljavanje alternative.
“Između revolucija” plastično pokazuje koliko je politički amorfna masa podložna izvanjskom oblikovanju, ali ne komunicira načine preuzimanja kontrole. Iako u interpretaciji historijskih okolnosti prednost daje prije fatalističkom, negoli aktivnom momentu, Petrijevo ostvarenje ipak funkcionira kao spoj vizualnog materijala i upečatljive naracije, koja se svojom osobitošću i intimnošću odmiče od monotonih pripovjedača, unoseći osobnu perspektivu u sveobuhvatna događanja. To što je riječ o očitom konstruktu, iako neintencionalno, ipak nam daje naslutiti ponešto o prirodi tumačenja prošlih događaja, a koja uvijek unose ponešto od predrasuda vremena iz kojeg se progovara. Intimni razgovor potencira univerzalni osjećaj gubitka i težnje za bliskošću, a odluka da u film budu umetnuta naknadno napisana pisma, autorski je najuspjelija. Osim što progovaraju o pojedinačnom iskustvu unutar širih previranja, dovoljno su čvrsto ukorijenjena u historijsku stvarnost da su se mogla odigrati, baš kao što je koscenaristica Lavinia Branişte pretpostavila.
