PočetnaRecenzije17. Festival 25 FPS: "Studija povjerenja #1" - Bez dokaza

17. Festival 25 FPS: “Studija povjerenja #1” – Bez dokaza

-

Na nedavno održanom 19. Liburnia Film Festivalu, gledali smo – kao dokumentarne filmove – i “Horizont” Tanje Deman, “Lika/bez naslova” Ane Hušman, “Monolog o Puli” Elvisa Lenića, “Neke se stvari nisu dogodile, a mi ih svejedno pamtimo” Tamare Bilankov, “Plejade” Mateje Zidarić, “Porvenir” (na prethodnom LFF-u) i “Split” Renate Poljak, “Trafiku” Dore Slakoper te “Uvalu” Davora Konjikušića i Nike Petković. Isti ti filmovi, nešto poslije, na 30. Dane hrvatskog filma i na 17. 25 FPS, međunarodni festival eksperimentalnog filma i videa (23.9. – 26.9., Zagreb) uvršteni su i prikazani (dakle, uglavnom i prijavljeni) kao eksperimentalni. Valjano, jer svi su i jedno i drugo. Ne samo tezom/tvrdnjom da su “svi filmovi dokumentarni”, koju u nas, recimo, glasno zastupa filmaš Zorko Sirotić. Te hrvatske filmove i festivale navedosmo prigodno, kao aktualne, a ne kao kakvu iznimku.

U tom svjetlu zamagljenih rodovskih granica možemo sagledati i, primjerice, “Studiju povjerenja #1” / “Trust Study #1” (2020) američkog redatelja Shobuna Baileja, na 25 FPS-u prikazanu u glavnoj natjecateljskoj konkurenciji 4, naslovljenoj “Onkraj konkretnog”. “Studija povjerenja #1” minimalistički tematizira pojam i funkcioniranje hawale, neformalnog sustava prijenosa novca proširenog u južnoazijskoj nekomercijalnoj ekonomiji. Zapadnjak Baile – pretpostavljamo da razgovor vodi on – pokušava sebi, gledatelju i drugim zapadnjacima pojasniti o čemu je riječ, uz pomoć neimenovanog i nepokazanog sugovornika, nagađamo Pakistanca, koji je (bio) jedan od aktivnih sudionika te djelatnosti, u Pakistanu. Osim što se takav prijenos novca – bez papira, dokumenata, potpisa, ikakvog čvrstog traga – temelji isključivo na povjerenju, što će se većini nepripadnika te kulture učiniti nepojmljivim, hawala je dodatno zanimljiva i zbog toga što su razne za to zadužene službe snažno posumnjale u ovu mrežu i kao mogući mehanizam financiranja terorizma. Čini se da je baš to posljednje i zaintrigiralo Baileja, ne kao sumnjičavca, nego kao znatiželjnika.

Nije neobično da Bailejev – ili čiji već – sugovornik nije htio stati pred kamere, pa niti dopustiti da mu se snimi samo glas. Sve što u filmu doznajemo ono je što je intervjuist memorirao i zapisao naknadno, po sjećanju. Stoga govornike ne čujemo, već se dijalog, razmjerno sporo, tempom da se može bez žurbe pročitati, ispisuje na ekranu. Dvojezično – na engleskom, latinicom, i na urdskom, arapskim pismom. Na lijevoj strani riječi hawalista, na desnoj intervjuista. Naizmjence.

Posve nijem film, bez ikakvog zvuka, prazne, nepostojeće tonske piste, jednostavnim postupkom i sredstvima uspijeva zainteresirati, zadržati pozornost i ostvariti dojmljiv ugođaj tihe, konspirativne napetosti, ocrtati kulturni jaz u poimanjima uobičajenog i nevjerojatnog, naznačiti određene zablude o vrlinama i dometima (zapadno)civilizacijske osiguranosti.

Slikovna pozadina su razmjerno rasteraste fotografije krajobraza i ljudi u njima, crno-bijele i u pastelno izblijedjelim bojama, čini se razmjerno davno fotografirane, usmjerene na motive pastoralno-egzotične tradicionalnosti. Počesto se doima da nisu prikazane u punom formatu izvornika, već da su izabrani određeni izrezi i pojedinosti, mahom oni u kojima se ne razabiru, ne prepoznaju, ne vide lica fotografiranih osoba. Pomislit ćemo, vjerojatno, da je posrijedi izabrani oblik ilustriranja hawalistovih riječi kojim autor, snalazeći se kako zna i umije, dočarava ili naglašava skrovitost, zasjenjenost djelovanja te asocira nemodernost i svojevrsnu zaostalost takvog načina poslovanja. Tomu i jest tako, no pretkraj filma razaznat će se – tako će nam barem govornici pismeno reći – da taj slikovni materijal potječe iz turističkog vodiča po Pakistanu, izrađenog 1960-ih, koji je suvremenim hawalistima, istovremeno i radnicima u turističkim agencijama, služio kao šifrarnik.

Posve nijem film, bez ikakvog zvuka, prazne, nepostojeće tonske piste, jednostavnim postupkom i sredstvima uspijeva zainteresirati, zadržati pozornost i ostvariti dojmljiv ugođaj tihe, konspirativne napetosti, ocrtati kulturni jaz u poimanjima uobičajenog i nevjerojatnog, naznačiti određene zablude o vrlinama i dometima (zapadno)civilizacijske osiguranosti. Pa čak nas – iako, onkraj konkretnoga, ne nudi baš nijedan dokaz – i navesti na pomisao, ako ne i uvjeriti, da je riječ o ostvarenju dokumentarističke autentičnosti, a ne slobodne stvaralačke mašte. Ukazasmo li mu povjerenje na kojemu se temelji hawala?

"Studija povjerenja #1" / "Trust Study #1"
Režija i montaža: Shobun Baile
Zemlja podrijetla: SAD
Godina proizvodnje: 2020.
Trajanje: 15 minuta

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Vlad Petri: “Ovo nije samo film o politici, već i o ljudima, prijateljstvu, ljubavi i povezanosti”

Rumunjski redatelj Vlad Petri na skorašnjem će ZagrebDoxu predstaviti svoj novi film, "Između revolucija" (2023).

Hrvatski projekti i filmovi na East Doc Platformu i Oberhausenu

Hrvatska dokumentaristika bit će zastupljena na dva važna filmska programa/manifestacije: East Doc Platformu te 69. Oberhausenu.

“Dokukino Eter”: Novi studentski program u Dokukinu KIC

U suradnji s Klubom studenata FPZG-a i Radio Studentom, zagrebačko Dokukino KIC pokreće novi filmsko-diskurzivni program "Dokukino Eter".

Nenad Puhovski: “Uvijek smo se trudili na festivalu imati značajan broj hrvatskih filmova”

Direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski za naš portal najavljuje devetnaesto izdanje najvećeg domaćeg festivala dokumentarnog filma.

“Djeca magle” na Al Jazeeri Balkans

Na programu Al Jazeere Balkans danas i tijekom cijelog tjedna bit će prikazivan dokumentarni film "Djeca magle" (2021) autorice Diễm Hà Lệ.

Sveučilišni Festival rodne ravnopravnosti ROAЯ u riječkom Art-kinu

Od 21. do 23. ožujka Sveučilište u Rijeci u Art-kino donosi Festival rodne ravnopravnosti ROAЯ.

Damir Markovina: “Mostar je iznimno vitalna beštija”

U svom drugom autorskom filmu - "Dezerteri" - Damir Markovina se prisjeća odrastanja u Mostaru i okolnosti odlaska iz grada.

Melita Vrsaljko: “Pruga Knin-Zadar je krik propuštene prilike i izraz besmislenih politika”

Melita Vrsaljko za naš portal govori o svom filmskom prvijencu "Knin-Zadar" (Dinaridi Film, 2023.).

Bogat popratni program 19. ZagrebDoxa

ZagrebDox i ove godine nudi bogat popratni programski sadržaj, koji se sastoji od "masterclassova", panela, posebnih programa itd.

“AHA!”: Nova znanstveno-putopisna dokumentarna serija na HTV-u

Na Prvom programu HTV-a, 27. ožujka u 20.15 sati, s emitiranjem kreće nova znanstveno-putopisna dokumentarna serija "AHA!" Tamare Babun i Une Radić.
Režija i montaža: Shobun Baile<br> Zemlja podrijetla: SAD<br> Godina proizvodnje: 2020.<br> Trajanje: 15 minuta17. Festival 25 FPS: "Studija povjerenja #1" - Bez dokaza