PočetnaVijesti19. ZagrebDox: "Manifest" najbolji međunarodni film, "Van prostora i vremena" regionalni, hrvatski...

19. ZagrebDox: “Manifest” najbolji međunarodni film, “Van prostora i vremena” regionalni, hrvatski “Horror Vacui” slavio u kratkometražnoj konkurenciji

|

Devetnaesto izdanje ZagrebDoxa (26.3. – 2.4.) traje još danas, dok su jučer, u subotu 2. travnja, s početkom u 18.30 sati, na dodjeli nagrada proglašeni pobjednički filmovi ovogodišnjeg festivala. Nakon otvorenja u zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema prošle nedjelje, publika je imala priliku pogledati 116 filmova u dvanaest programa, a za službenu festivalsku nagradu Veliki pečat natjecalo se dvadeset ostvarenja u Međunarodnoj te isto toliko u Regionalnoj konkurenciji.

Međunarodni žiri čiji su članovi bili redatelj Igor Bezinović, producentica Zdenka Gold i distributer Peter Jaeger Veliki pečat u ovoj sekciji dodijelili su filmu “Manifest” / “Manifesto” (2022) autora/ice pod pseudonimom Angie Vinchito. “Gledanje ruskih tinejdžera na Youtubeu 68 minuta možda i ne bi bilo nešto što želite gledati na ekranu, ali jednostavan filmski stil i sadržaj ‘Manifesta’ čine šokantan politički film koji predstavlja suvremenu političku situaciju na potpuno drugačiji način nego onaj koji gledate u vijestima”, stoji u objašnjenju žirija. “Manifest”, u potpunosti sastavljen od videozapisa tinejdžera na društvenim mrežama, koji prolaze kroz neprijateljski orijentiran sustav obrazovanja i klimu straha u suvremenoj Rusiji, premijerno je prikazan i nagrađen i na najvećem svjetskom dokumentarističkom festivalu IDFA-i.

Posebna priznanja u Međunarodnoj konkurenciji dodijeljena su filmovima “Alis” (2022) Clare Weiskopf i Nicolása van Hemelrycka i “Susjed Abdi” / “Neighbour Abdi” / “Buurman Abdi” (2022) Douwea Dijkstre, za kojeg je žiri istaknuo: “Iako se bavi ozbiljnom tematikom, film je jedan od rijetkih filmova u natjecateljskoj konkurenciji koji na razigran način prikazuje proces snimanja filma, dopuštajući i protagonistu i autoru da se zabave i pritom nose s traumama iz prošlosti.” U svom objašnjenju za posebno priznanje filmu “Alis”, žiri navodi: “Skupina djevojaka priča nam priču o izmišljenoj prijateljici i vodi publiku na putovanje kroz svoju prošlost, sadašnjost i budućnost. Napravljen s velikim povjerenjem među filmašima i likovima, ovaj film vas tjera da zavolite subjekte i tjera vas da razmišljate o njihovoj generaciji diljem svijeta.”

“Van prostora i vremena” do regionalnog Velikog pečata

U Regionalnoj konkurenciji Veliki pečat otišao je filmu “Van prostora i vremena” / “Matter Out Of Place” (2022) čiju režiju potpisuje Nikolaus Geyrhalter, a odluku je donio regionalni žiri čiji su članovi bili direktorica Krakow Film Festivala Barbara Orlicz-Szczypuła, filmski kritičar Steve Rickinson i redateljica Corina Schwingruber Ilić. Žiri je svoju odluku obrazložio: “Umjetničko djelo koje potiče na razmišljanje i bavi se najkritičnijim problemom našeg vremena i potrebom za hitnim rješenjima, daje jedinstvenu perspektivu stvarajući distancu između gledatelja i problema, otkrivajući čudnu prirodu otpada. Promatračko oko nudi vizualnu studiju globalnog problema gospodarenja otpadom, ostavljajući gledatelja zadubljenog u apsurdnost problema i pitanje kako je do njega došlo. Nadalje, estetski pristup filmu, mješavina slikovne ljepote i realizma, pridodaje njegovoj snazi, podsjećajući nas da je problem neizbježan, hitan i golem.”

Posebno priznanje u Regionalnoj konkurenciji pripalo je nizozemsko-hrvatskom dokumentarcu “Prizori s mojim ocem” / “Scenes with My Father” / “Scènes met mijn vader” (Biser Productions / Samostalna produkcija; 2022.) Biserke Šuran, koji je, kako je žiri pojasnio: “posebnim filmskim pristupom dao drugačiji uvid u priču o izbjeglištvu, sagledanu iz perspektive dviju generacija”; Posebno priznanje pripalo je i filmu “Između revolucija” / “Between Revolutions” / “Între revoluții” (Activ Docs / Restart; 2023.) Vlada Petrija, “dirljivim memoarima o odanom prijateljstvu, izgrađenima u cijelosti od arhivskih snimaka i živopisnog soundtracka, koji pružaju subjektivnu, žensku perspektivu borbe za bolju budućnost u društvima koja su slomila represivni politički režim.”

“Horror Vacui” najbolji kratkometražni film 19. ZagrebDoxa

Po prvi put je na ZagrebDoxu dodijeljen Mali pečat za najbolji kratki film iz natjecateljskog programa, o čemu su odlučili Ivan Ramljak, Christine Camdessus i Andrej Korovljev, osvojio je film “Horror Vacui” (Hrvatski filmski savez, 2023.) hrvatskog redatelja Borisa Poljaka. Žiri u sastavu: producentica Christine Camdessus, redatelj Andrej Korovljev i redatelj Ivan Ramljak svoju je odluku objasnio: “U pomno konstruiranim dugim statičnim kadrovima autor promatra ispoljavanje vojne moći, ne znajući svjesno da ima nesretan predosjećaj. Iako dokumentira kolektivne rituale, majstorski uspijeva uhvatiti pojedinačne karaktere i emocije, čak i usamljene gusjenice. Tako stvaramo savršenu sliku strašnog i tjeskobnog vremena u kojem živimo.” Posebna priznanja dobila su dva filma. Utjecaj filma “Izlazak” / “Haulout” (2022) Evgenije i Maksima Arbugaeva riječima žirija, u isto je vrijeme toliko emotivno snažan i razoran da nas ostavlja bez riječi i na neobičan način podsjeća na odgovornost koju svi nosimo, a “Susjed Abdi” Douwea Dijkstrea, na pametno osmišljen način kroz višeslojni stil koji uvijek drži publiku angažiranom, razotkriva jedinstvenu priču o iskupljenju.

Za podizanje naše svijesti o ključnim temama društvenog ugnjetavanja i autoritarizma, koje se obrazovnim sustavom prenose s generacije na generaciju, kao i o njegovom hrabrom i političkom karakteru i prepoznatljivom filmskom jeziku, Nagrada “Movies That Matter” za ostvarenje koje na najbolji način promiče ljudska prava, također je pripala filmu “Manifest” Angie Vinchito. Dodijelio ju je žiri u sastavu: Luca D’Introno, povjesničar Tvrtko Jakovina i novinarka Snježana Pavić. S ratom u Europi, govoriti o dezerterstvu doista je subverzivno, i zato je Posebno priznanje dodijeljeno Damiru Markovini i “Dezerterima” (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, 2022.), filmu o autorovoj generaciji izbjegloj iz ratnog Mostara devedesetih.

Nagrade Mladog i FIPRESCI-jevog žirija

Mladi žiri u čijem su sastavu bili redatelji Joren Slaets, Sigal Yehuda i Biljana Tutorov, dodijelili su Mali pečat za najbolji film mladog/e autora/ice do 35 godina, a nagradu je a nagradu je odlukom većine članova žirija dobio film “Prizori s mojim ocem” Biserke Šuran. Posebna priznanje dobili su filmovi “Vrata sna” / “Dream’s Gate” / “Darvazeye royaha” (2023) Negin Ahmadi i “Divlje ranjene životinje” / “Wild Wounded Animals” / “Sårede vilde dyr” (2022) Jakoba Pagel Andersena. U svom obrazloženju, žiri je pozdravio hrabrost i predanost redatelja Negin Ahmadi, a temu smatraju pravovremenom, važnom i jedinstveno relevantnom. Film Jakoba Pagel Andersena Posebno priznanje je dobio zbog emocionalnog otvaranja na način na koji se muškarcima obično rugaju i za snimanje “uvjerljivim vizualnim jezikom”.

Članovi Međunarodnog udruženja filmskih kritičara FIPRESCI, Josip Jurčić, Maximilian Schäffer i Ana Šturm dodijelili su istoimenu nagradu manjinskoj hrvatskoj koprodukciji “U posjeti Fortuni” / “Paying a Visit to Fortuna” / “Fortuna vendégei” (COLLOC Productions / ELF Pictures / Peglanje snova / Kompot / HRT; 2022.) Mátyása Kálmána. “‘U posjeti Fortuni’ jednostavan je i suosjećajan dokumentarac koji svoje neuobičajene teme tretira s dostojanstvom i pažnjom. Kálmán uzima vremena da razvije istinsku vezu sa svojim protagonistima i uspijeva izbjeći njihovo zašećerenje s jedne strane ili iskorištavanje njihovih očitih neuspjeha s druge strane. ‘Posjet Fortuni’ prizemni je portret temeljne ljudske potrebe da bude voljen i priznat”, stoji u obrazloženju žirija.

Nagrada “Teen Dox” dokumentarcu “Iz pozadine”, “Počasni pečat” Gianfrancu Rosiju

O Nagradi “Teen Dox”, koja se dodjeljuje filmu iz istoimenog programa koji na najbolji način govori o problemima mladih, odlučivali su učenici i učenice Prve privatne gimnazije Zagreb. Nagradu “Teen Dox” osvojio je kratkometražni film “Iz pozadine” / “Hardly Working” (2022) pseudomarksističke medijske gerile Total Refusal (Susanna Flock, Robin Klengel, Leonhard Müllner i Michael Stumpf), koja istražuje i prakticira strategije umjetničke intervencije u suvremenim računalnim igrama. U svom obrazloženju, učenici su naveli: “Ovaj dokumentarac o virtualnom svijetu predstavlja onaj stvarni u kojem živimo. Film koristeći računalnu estetiku, govori o pozadinskim likovima u videoigricama, tj. NPC-jevima čime podcrtava problematiku složenih društvenih odnosa. Zbog različitih razina na kojima ostvaruje svoje značenje, film je poticajan za gledatelje svih generacija otvarajući pitanje normalnosti i slobode.” Dokumentarac “Napušteni u Toljatiju” / “Tolyatti Adrift” / “Tolyatti a la Deriva” (2022) Laure Sisteró dobio je Posebno priznanje Teen žirija, koji po njihovom mišljenju “moćnim kadrovima prati sudbine mladih u ruskom velegradu na rubu propasti. Njihova je priča predstavljena univerzalnim sukobima starog i mladog, prošlosti i sadašnjosti, očajanja i nade.”

Nagrada “Počasni pečat” koja se dodjeljuje autorima koji su kvalitetom svojih radova prisutni i presudni u dokumentarizmu godinama, pa i desetljećima, a dodjeljuje je direktor festivala Nenad Puhovski, ove godine ide autoru koji je za relativno skroman opus od svega devet filmova uspio ne samo dobiti tridesetak nagrada već među njih ubrojiti i Zlatnog lava u Veneciji, Zlatnog medvjeda na Berlinaleu, nagradu Europske filmske akademije, nagradu na Cinéma du Réelu, biti nominiran za Oscara i – dobiti Veliki pečat Regionalne konkurencije na ZagrebDoxu. Radi se o talijanskom redatelju Gianfrancu Rosiju čiji su filmovi (“Ispod razine mora”, “Sacro Gra”, “Gori more”, “Nokturno” i “Na putu” koji je prikazan na ovogodišnjem ZagrebDoxu) već odavno postali sastavnim dijelom europske dokumentarne filmske baštine.

Ovogodišnju Nagradu publike osvojio je dokumentarac “Vrane su bijele” / “Crows Are White” (2022) redatelja Ahsena Nadeema.

Sve nagrađene filmove bit će moguće pogledati danas, a raspored provjerite na sljedećoj poveznici.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.