PočetnaIntervjuiNenad Puhovski: "Uvijek smo se trudili na festivalu imati značajan broj hrvatskih filmova"

Nenad Puhovski: “Uvijek smo se trudili na festivalu imati značajan broj hrvatskih filmova”

|

Još nekoliko dana i počinje 19. ZagrebDox (26.3. – 2.4.). Kao i uvijek, posjetitelje očekuje bogat i raznovstan program, uz stotinjak dokumentaraca smještenih u dva natjecateljska i devet popratnih programa. Na Doxu će standardno biti organiziran i cijeli niz popratnih događaja, od retrospektiva do posebnih projekcija i govornih programa, a filmski profesionalci moći će pohoditi industriji dio festivala ZagrebDox Pro, čija su ovogodišnja tema ratovi (“Dox of War”). Festival, pak, u nedjelju u 20 sati otvara dansko-švedski dokumentarac “Fantastičan stroj” / “Fantastic Machine” (2023) Axela Danielsona i Maximiliena Van Aertrycka o opsjednutost čovječanstva slikom kamere i popratnim društvenim posljedicama. No, da ne dužimo, za najavu ovogodišnjeg izdanja najvećeg domaćeg festivala dokumentarnog filma obratili smo se direktoru ZagrebDoxa, Nenadu Puhovskom.

“Ovaj se festival u bitnome ne razlikuje od prijašnjih. S jedne strane su uvjeti lakši jer nema lockdowna niti epidemioloških mjera, s druge teži jer je ekonomska situacija neizvjesna pa je i situacija s financiranjem kompliciranija. No, mi smo se svejedno odlučili za svojevrsni – programski – povratak starom normalnom, vrativši neke programske segmente te dodavši neke nove. Programski tim je ostao isti, a organizacijski je popunjen nekim novim kolegicama i kolegama kao dio prirodnog procesa razvoja jednog festivala koji postoji već dvadesetak godina”, govori nam na početku najavnog intervjua direktor festivala.

Našu klasičnu najavu započinjemo s Međunarodnom konkurencijom, u kojoj će, primjerice, biti novi film Vitalija Manskog, nominirani za Oscara “Ljepota i krvoproliće”, “Apolonia, Apolonia” koja je osvojila glavnu nagradu na IDFA-i…

“Mi dosta pazimo na to da se u svim programima nađu kvalitetni i nagrađivani filmovi, no u Međunarodnoj konkurenciji je doista čitav niz poslastica. Tu je nekoliko posve novih filmova kao što su ‘Istočna fronta’ Vitalija Manskog i Jevhena Titarenka ili ‘Vrata sna’ Negin Ahmadi koji su premijere imali na Berinaleu, ali i dva filma nominirana za ovogodišnje Oscare – ‘Izlazak’ Evgenije Arbugaeve i Maksima Arbugaeva te ‘Ljepota i krvoproliće’ Laure Poitras. S time da je potonji jedan od rijetkih dokumentaraca nagrađenih Zlatnim lavom u Veneciji. Na prestižnoj IDFA-i najvišim nagradama su nagrađeni ‘Apolonia, Apolonia’ Lee Glob te ‘Manifest’ pod pseudonimom Angie Vinchito. Glavnom nagradom ‘Golden Dove’ u Leipzigu je nagrađen hibridni dokumentarac ‘Anhell69’ Thea Montoyje, s Grand Prixom poznatog festivala Visions du Réel dolazi ‘Suho tlo u plamenu’ Joane Pimente i Adirleyja Queirósa, a nagradom za najbolji kratki dox na istom festivalu nagrađen je ‘Aralkum’ Mile Žluktenko i Daniela Asadi Faezija. ‘Hamletov sindrom’ Elwire Niewiere i Piotra Rosołowskog dobio je Grand Prix Tjedna kritike na Locarnu… Naravno, to je tek malen dio čitavog niza sjajnih, uzbudljivih i izazovnih filmova”, istaknuo je Puhovski neke od filmova Međunarodne konkurencije, prebacivši se zatim i na regionalni dio natjecateljske križaljke:

“U Regionalnom pak programu ‘Dezerteri’ Damira Markovine dolaze s nagradom za najbolji film Jihlave, ‘Prizori s mojim ocem’ Biserke Šuran s najvišom nagradom festivala u Trstu, a ‘Između revolucija’ Vlada Petrija s nagradom FIPRESCI na Berlinaleu. Popis, naravno, ide dalje jer se, kao što sam napomenuo, trudimo u svim programima imati i filmova nagrađenih na najprestižnijim festivalima…”

Hrvatski dokumentarci ove godine zauzimaju lijep postotak Regionalne konkurencije, a prisutno je i nekoliko naših koprodukcija. Nekoliko je hrvatskih doku-ostvarenja i u popratnim programima.

“Uvijek smo se trudili na festivalu imati značajan broj hrvatskih filmova. Uz već spomenute dokumentarce Damira Markovine i Biserke Šuran, tu je i premijera izuzetno zanimljivog docu-omnibusa ‘Osam poglavlja’ kojeg je radilo osam redateljica/redatelja, a tematizira položaj žena pripadnica različitih generacija. Prikazat će se i novi film Borisa Poljaka ‘Horror Vacui’, kao i filmovi nekoliko predstavnika najnovije generacije dokumentarista sa zagrebačke Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. U hrvatske koprodukcije spadaju dva filma Mile Turajlić – ‘Dosje Labudović: Nesvrstani” i ‘Dosje Labudović: Ciné-Guerrillas’, ‘Istražitelj’ Viktora Portela, ‘U posjetu Fortuni’ Mátyása Kálmána te spomenuti ‘Između revolucija’. Tu su i filmovi ‘Iz sve snage’ Dimitra Dimitrovskog, ‘Vitić pleše’ Borisa Bakala te ‘Kuća na Kraljevcu’ Pere Kvesića, a bit će predstavljena i nova TV serija ‘Dobra ekonomija’ Đure Gavrana. Kao i uvijek, radimo mini-retrospektivu predsjednika žirija Igora Bezinovića, te obilježavamo 70 godina Zagreb filma i 15 godina HAVC-a”, govori nam direktor ZagrebDoxa.

Ove godine festival uvodi dva nova programa, “Green Dox” i “Festival Hits”, a vraća se i “Glazbeni globus”, programska sekcija posvećena glazbenim dokumentarcima.

“Drago mi je da mogu reći da se uz ‘Glazbeni globus’ vraća i jedan od najpopularnijih programa – ‘Happy Dox’. Kao što su nekada govorili krojači, mi radimo iz donesenog materijala, pa kako proteklih godina baš i nije bilo puno zanimljivih happy filmova, nismo htjeli forsirati taj program. Sada se situacija promijenila, kao i s glazbenim filmovima. Ekologija, povratkom snažnije proizvodnje, veće mobilnosti, pa i ekonomskom krizom (p)ostaje nezaobilaznom temom, a festivalski hitovi su uvijek bili dijelom našeg programa”, ističe Puhovski i najavljuje još jednu novost – uvođenje nagrade za najbolji kratkometražni film:

“Sve je više sjajnih kratkih dokumentaraca pa nam se učinilo da je vrijeme da i mi to prepoznamo. Naime, dok je televizijska produkcija na neki način zarobljena u slotove, osnaživanje streaming, nezavisne i festivalske produkcije, dalo je poticaja filmovima najrazličitijih formata, pa se nadamo da ćemo ustanovljavanjem ove nagrade i mi dati svoj prilog prepoznavanju tog trenda.”

Važno je spomenuti i da ZagrebDox od ove godine ulazi među festivale čiji pobjednici automatski dobivaju mogućnost natjecati se za nagradu Europske filmske akademije; točnije, ulaze među kvalificirane kandidate koji će se kasnije kroz možebitne nominacije i konačno glasovanje EFA-inih članova boriti za prestižnu titulu najboljeg europskog (dokumentarnog) filma.

“Pravilnik Akademije je dosta kompliciran, no, ukratko, ZagrebDox je ušao u prilično elitno društvo festivala između čijih se pobjednika radi prva selekcija za nagradu Evropske filmske akademije za najbolji dokumentarni film. Vjerojatno je dovoljno reći da se na tom popisu nalaze samo dva festivala iz SAD-a  – Sundance i Tribeca, jedan iz Ujedinjenog Kraljevstva – Sheffield, itd. Naravno da ovakva priznanja gode, no festival se ne radi zbog njih”, jasan je Puhovski.

Popratni program uvijek ostavljamo za kraj, ali i ovdje nas čeka cijeli niz zanimljivih filmskih druženja.

“Kao i uvijek, uz projekcije filmove, gledateljima i posjetiteljima festivala pružamo i čitav niz dodatnih sadržaja. Tu su prije svega susreti s autorima – popularni Q&A, zatim obilježavanje 70 godina Zagreb filma s projekcijom dokumentaraca o životinjama, a povodom 15 godina HAVC-a podsjećamo na hrvatske dokumentarce koji su u tom periodu dobili Veliki pečat/Nagradu publike. Prikazivanjem filma ‘Kad odrastem’ Claire Billet i Oliviera Jobarda pridružujemo se kampanji ‘Obrazovanje, bez obzira na sve’ posvećenoj djeci Ukrajine. Predstavljamo i ‘Moj fokus’, izbor filmova Vetona Nurkollarija, umjetničkog direktora DokuFesta, te organiziramo nekoliko panela nakon nekih, našoj publici tematski posebno zanimljivih filmova – ‘Poduzetništvom do održivog života’ nakon epizode ‘Turizam’ serije ‘Dobra ekonomija’, ‘Žene u politici’ nakon filma ‘Merkel’, ‘Biti transrodna osoba u Hrvatskoj’ nakon filma ‘Plava iskaznica’, ‘Mentalno zdravlje mladih i društvene mreže’ nakon filma ‘Manifest’ te ‘Solidarno s izbjeglicama’ nakon filma ‘Daleko’.

“U okviru našeg stalnog programa ZagrebDox Pro, posvećenog prije svega profesionalcima, organiziramo i nekoliko zanimljivih prezentacija i za javnost – ‘Rubovi rata’ ukrajinske redateljice Alise Kovalenko, ‘Tragom arhiva: od zvaničnog do privatnog sjećanja’ srpske redateljice Mile Turajlić te ‘Konflikt zona’ Tihomira Ladišića, našeg poznatog TV urednika i ratnog reportera”, završio je najavu ovogodišnjeg festivala njegov direktor, Nenad Puhovski. Devetnaesto izdanje ZagrebDoxa održat će se od 26. ožujka do 2. travnja u kinima zagrebačkog Kaptol Boutiquea, dok raspored možete provjeriti na službenoj festivalskoj stranici.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

22. Human Rights Film Festival: “Riefenstahl” – Umjetnost i politika

"Riefenstahl" (2024) Andresa Veiela zauzima oštriji stav prema djelovanju filmašice Leni Riefenstahl u nacističkoj Njemačkoj.

Tri dokumentarca otvaraju novu godinu Dokukina KIC

Tri dokumentarna filma otvaraju novu godinu zagrebačkog Dokukina KIC.

22. Human Rights Film Festival: “TWST / Things We Said Today” – Simfonija velegrada

"TWST / Things We Said Today" (2024) njemačko-rumunjskog autora Andreja Ujice smješten je u 1960-e, u postojbinu tvista, SAD.

Top 10: Najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine

Ovo su najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine po izboru Hrvoja Krstičevića, glavnog urednika portala Dokumentarni.net.

Hrvatska premijera filma “Fiume o morte!” 8. veljače u Rijeci

Hrvatska premijera dokumentarno-igranog filma "Fiume o morte!" (2024) Igora Bezinovića održat će se u Rijeci 8. veljače.

Poetika puža

Posljednji tekst ovogodišnje "Dokulture" bavi se filmom "Kadence za vrt" / "The Garden Cadences" (2024) Dane Komljena.

Post-filmski svijet Ismaëla Joffroya Chandoutisa

Posljednji esej "Eksperimentalni glasovi u dokumentaristici" donosi tekst o inovativnom univerzumu nagrađivanog filmskog umjetnika Ismaëla Joffroya Chandoutisa.

Tri hrvatska dokumentarca na 54. Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu

Hrvatska će dokumentaristika na 54. Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu (30.1. - 9.2.2025.) biti zastupljena s tri ostvarenja.

Paradoksalne refleksije

Prodor kamere u prostore opterećene nasilnim činovima, kolektivnim tragedijama...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića u natjecateljskom programu 54. Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu

"Fiume o morte!" Igora Bezinovića ušao je u natjecateljski program 54. Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu.