PočetnaIntervjuiSlobodanka Mišković: "Art-kino vidim kao živo i pristupačno središte kulturnog i društvenog...

Slobodanka Mišković: “Art-kino vidim kao živo i pristupačno središte kulturnog i društvenog života Rijeke i regije”

-

Portal Dokumentarni.net ove će godine posvetiti dodatnu pozornost riječkoj dokumentarnoj sceni, odnosno pripadajućim programima i ustanovama koji su na istu aktivno naslonjeni. Među ustanove itekako bitne za hrvatsku kulturnu, naravno i za doku-scenu, svakako među prvima treba istaknuti riječko Art-kino, koje godinama u svojim prostorima Krešimirove ulice br. 2 prikazuje dokumentarne naslove, ali i ugošćuje festivale s jakim nefikcijskim programom poput HRFF-a ili STIFF-a, razne edukacijske programe (Nova škola dokumentarnog filma), tribine itd. Slobodanka Mišković (Rijeka, 1971.) kao ravnateljica Art-kina na njegovom je čelu od samog osnutka 2008. godine, kada je Grad Rijeka sklopio ugovor o najmu prostora s Kapucinskom crkvom. A upravo smo nju zamolili za razgovor koji će našoj publici pobliže predstaviti riječkog kulturnog giganta. Sebe na početku razgovora Slobodanka opisuje kao radnicu u kulturi s dugim stažom, osobom koja je radila i u udrugama, i u Odjelu za kulturu Grada Rijeke te, sada, Art-kinu. Bavila se i kazalištem i filmom, vodila Službu za film, bila i savjetnica za nakladničku, knjižničnu, filmsku i novomedijsku djelatnost u Gradu Rijeci… Najviše, kaže, voli pokretati nove projekte, programe, mjere kulturne politike itd. Ukratko – još od fakulteta radi u kulturi, i to u različitim organizacijama i na različitim pozicijama.

Možda da počnemo s osnovnim – recite nam o povijesti Art-kina, njegovoj važnosti za kulturni život Rijeke i koliko su se stvari promijenile u odnosu na same početke djelovanja?

“Art-kino je s radom započelo pred kraj 2008. godine u prostoru kina Croatia koje već neko vrijeme nije funkcioniralo, a bilo je zadnji preostali kinematograf u Rijeci, jer se prije njega ugasio i Teatro Fenice. Kino je otvoreno 12. prosinca 2008. godine, s namjerom stvaranja javnog prostora namijenjenog prikazivanju vrijednih filmova, suvremenog umjetničkog i dokumentarnog filma, eksperimentalnog i animiranog filma, kratkih formi, hrvatske i svjetske filmske baštine te je tako dodatno ojačana uloga, značaj i vidljivost filmske umjetnosti u kulturnom i društvenom životu grada.

“Naime, devedesetih su iz središta Rijeke, kao i iz središta drugih hrvatskih gradova, pomalo nestajala kina, da bi ovaj proces bio završen sredinom 2000-tih kada su se zatvorila i posljednja gradska kina te je došlo do nestajanja prostora namijenjenog prezentiranju filmske umjetnosti u središtu grada, nedostatnoj podršci ovoj djelatnosti, nedostatnoj edukaciji novih generacija o filmu i nestajanja publike. Kao odgovor na sve ove promjene Grad Rijeka odlučio je otvoriti prostor namijenjen prikazivanju vrijednog filma i razvoju filmske kulture te se pristupilo iznajmljivanju, nakon gotovo dvogodišnjih pregovora koje su vodili tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel i pročelnica Odjela za kulturu Ivanka Persić, nekadašnjeg Kina Croatia. Organizacijska strukturu činili su suradnici Odjela za kulturu (Helena Semion Tatić i Slobodanka Mišković) i Grada Rijeke, a bila je zaista iznimno važna velika podrška tadašnjeg Kulturnog vijeća za film (Tanja Golić, Mato Kukuljica, Dragan Rubeša, Carmen Lhotka i Aldo Paquola).

“Mislim da sam ovime djelomično dala i odgovor na pitanje o značaju Art-kina za kulturni život Rijeke, odnosno uže gledano filmske umjetnosti i kulture. Zbog toga se od samog početka počelo razmišljati o širem pristupu mediju filma kako bi se programski format prilagodio novim tendencijama, nazovimo to tako, pa se pored filmskog programa djelovanje Art-kina usmjerilo prema radu s djecom i mladima, obrazovnim i medijacijskim programima te podršci filmskoj produkciji kako bi se na jednom mjestu objedinilo prikazivačke, distribucijske i edukacijske funkcije te pružila prilika i drugim javnim uslugama potrebnim za ukupan razvoj filmske djelatnosti u Rijeci. Iz rečenog se opet izvlači zaključak kako se programski koncept mijenjao tako da su se početne ambicije nastojale učvrstiti, to jest uhodati, i mijenjati u skladu s vlastitim mogućnostima, a nauštrb vanjskih okolnosti poput korone, koje su se u bližoj povijesti pokazale izuzetno nepredvidljivima. Unatoč svemu, Kino je ne samo uspjelo u svom naumu, već je i proširilo svoj krug djelovanja, pod čim se misli, između ostalog, i na dobivanje novog prostora za prikazivačke, edukacijske i radioničke programe u Dječjoj kući, kao jednoj od temeljnih projekata EPK, u kojem je Art-kino organizacijski sudjelovalo od samog početka.”

Na fotografiji: Art-kino / Foto: Vladimir Mudrovčić
Foto: Vladimir Mudrovčić

Kojim principom se vodite pri sastavljanju programa?

“Program Art-kina od samog početka je jasno profiliran, a podijeljen je na šest dijelova kako bi se u njega uključile, osim prikazivačkih, i komponente kao što su edukacija, medijacija, razvoj publike, inovacija, suradnja, multimedija i promocija. Raznolikost i raznovrsnost programa ostvaruje se ravnopravnim odnosom prema suvremenoj hrvatskoj, zatim regionalnoj, europskoj i svjetskoj filmskoj suvremenoj produkciji i filmskoj baštini. Udio hrvatskog te regionalnog i europskog filma čini oko 70 posto programa, dok preostali dio čine filmovi svjetske kinematografije. Raznolikost programa nadopunjuje se i naslovima iz bogate riznice svjetskog filma koji se uključuju u različite kinotečne, autorske, žanrovske ili tematske cikluse, kao i ciklusima eksperimentalnih i neprofesijskih filmova, revijama namijenjenima ciljanoj publici, programima koji za cilj imaju promoviranje filmske djelatnosti putem premijernih prikazivanja filmova nastalih u lokalnoj i nacionalnoj produkciji, zatim specifičnim edukacijskim programima itd.

“U programu su zastupljeni igrani, dokumentarni, animirani i eksperimentalni filmovi, kao i programski formati koji propituju granice filmskog medija, poput filmskih instalacija i video radova. Iz vida, također, ne smijemo ispustiti niti brojne suradnje koje uključuju programska gostovanja raznih festivala (Subversive, Animafest, Motovun…) te cikluse nacionalnih kinematografija, kao i suradnju s drugim filmskim institucijama i kinima (Hrvatski filmski savez, Hrvatski državni arhiv, Slovenska kinoteka, Kino Tuškanac…). Na tom tragu je bio i ovogodišnji partnerski projekt ‘Kino Magistrala’ kojim je koordiniralo Kino Mediteran, a partneri smo bili mi, splitska Kinoteka Zlatna vrata te dubrovački Kinematografi.”

Nedavno nažalost preminuli Dragan Rubeša imao je veliku ulogu u Art-kinu?

“Dragan je od samog početka sudjelovao u radu Art-kina i bio jedan od inicijatora njegovog nastanka. On je bio vizionar i zajedno smo gradili ovu instituciju koja i danas počiva na njegovoj nesklonosti programskim kompromisima. Njegov doprinos Kinu sastojao se od programskog savjetovanja, moderiranja ili sudjelovanja na raznim tribinama i okruglim stolovima koji su organizirani u Kinu, pisanja tekstova i, naravno, najvažnije – biranja vrijednih filmova. Recimo, prije dvije godine, kad smo u sklopu programskog pravca ‘Doba moći’, jednog od programa EPK, organizirali revijski program Riječki filmski forum, Dragan je bio jedan od selektora programa i moderator razgovora s filmskim autorima. Njegov je odlazak veliki gubitak za Art-kino, Rijeku, ali i čitavu hrvatsku filmsku djelatnost jer, citiram Dianu Nenadić, on ‘nije bio samo vrsni pisac i poznavalac svjetske kinematografije; bio je i jedan od rijetkih filmofilskih čistunaca, bez ostatka posvećen filmu’. Zaista nam jako nedostaje.”

Na fotografiji: Art-kino / Foto: Vladimir Mudrovčić
Foto: Vladimir Mudrovčić

S kojim se najvećim financijskim i inim izazovima suočavate u Art-kinu? Ako se smije znati, koliki postotak vašeg financiranja otpada na plaćene kino ulaznice, a koliko na donatore-sufinancijere?

“Naravno da se smije znati. Art-kino, kao i sve ostale ustanove, ima obvezu objavljivati financijske izvještaje pa to doista nisu nikakvi tajni podaci. U protekloj godini je prihod od prodaje ulaznica bio bitno manji, naprosto zato što nismo radili, odnosno zato što smo imali smanjeni kapacitet gledatelja i ulaznica u prodaji koji se kretao od 15 do 99, ovisno o mjerama. Stoga je, naravno, i vlastiti prihod bio manji i mislim da je dosegao nekih desetak posto. U normalnim vremenima, a nadamo se da će se uskoro vratiti, vlastiti je prihod iznosio i preko pola milijuna kuna. Naravno, treba imati u vidu i našu izuzetno popularnu cijenu ulaznica od 25 kuna, kao i činjenicu da organizirane školske projekcije ne naplaćujemo – vjerujem da je to dosta rijetka praksa u kulturnim institucijama. Mislim da su ovo dobri podaci, pogotovo ukoliko imamo u vidu da je od osnutka do korone broj gledatelja neprestano rastao bez da smo ulazili u programske kompromise.”

Možete li nam reći par riječi o važnosti dokumentarnog roda u programskoj križaljci Vašeg kina?

“Kako je već spomenuto, u program Art-kina uključene su i komponente edukacije i razvoja publike, što znači da se sadržajem ono nije ograničilo na jedan filmski rod niti preferira neki određeni žanr, već se riječkoj publici želi pružiti puno šira slika, to jest dati uvid u cjelokupnu filmsku produkciju, a dokumentarni film je neizostavni njezin dio. Na programu Art-kina dokumentarni filmovi su zastupljeni u svim programskim formatima, od redovne distribucije, premijera i posebnih programa do gostujućih festivala. Art-kino tako bilježi dugogodišnju suradnju s Restartom, ZagrebDoxom i Liburnia Film Festivalom, a kod nas se održava i History Film Festival koji je većim svojim dijelom posvećen dokumentarnoj formi. Ovisno o produkciji, u Kinu se redovito održavaju i premijere filmova domaćih i stranih dokumentarista pa su tako ove godine publici predstavljeni filmovi ‘Tvornice radnicima’ Srđana Kovačevića, ‘Žica’ Tihe K. Gudac te ‘Veće od traume’ autorica Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski. Također, u prostorima Kina održavaju se i radionice dokumentarnog filma koje se rade u suradnji s riječkim Filmaktivom, a u sklopu programa ‘Škola u kinu’ održavane su i Putujuće filmske radionice koje je Art-kino provodilo u suradnji s riječkim osnovnim školama, tijekom koje su učenici izrađivali vlastite igrane i dokumentarne filmove.”

Art-kino nije samo kinotečni program, već se u njemu održavaju festivali, tribine, radionice. Smijemo li otvoreno reći kako je Kino zapravo filmski, pa i kulturni centar Rijeke? Koliko vam je bitno ostvarivati suradnju s riječkim kulturnim udrugama?

“Kako često ističemo, naša ustanova djeluje kao platforma za razvoj riječke audiovizualne djelatnosti te je na sebe preuzela ulogu promotora filmske kulture u našem gradu i županiji. Art-kino objedinjuje prikazivačke, distribucijske i edukacijske funkcije, te pruža i druge javne usluge potrebne za ukupan razvoj filmske djelatnosti u Rijeci. Da, kod nas se održavaju festivali, tribine i radionice, a to je moguće zato jer smo se organizacijski i logistički prilagodili tom načinu rada, odnosno programskom planiranju. Tako se programi ne odvijaju samo u dvorani Kina, već i u prostoru Mini Art-kina i Dječje kuće te Ljetnom Art-kinu, a projekcije se redovito održavaju i na vanjskim lokacijama. Također, 2016. godine osnovana je i Specijalna filmska knjižnica Art-kino, zahvaljujući kojoj se na programu nalaze i komplementarni programi kojima se u susret dovode filmska teorija i praksa, a prije nekoliko godina osnovana je i Kvarnerska filmska komisija kojom se nastoji dodatno osnažiti lokalni filmski i produkcijski kapaciteti.

Na fotografiji: Art-kino / Foto: Vladimir Mudrovčić
Foto: Vladimir Mudrovčić

“Isto tako, Art-kino već dugi niz godina razvija dobre odnose s brojnim riječkim udrugama, ali i institucijama, kojima smo često programski domaćini i pomažemo im u planiranju vlastitih projekata za čiju kvalitetnu realizaciju ne posjeduju organizacijske, prostorne, tehničke i(li) ljudske resurse pa je taj oblik suradnje postao dijelom programa Kina. Od samog početka razvijamo Art-kino na način da je ono odgovorno, naravno u granicama mogućnosti, ne samo za svoje programe, već da pruža mogućnost za razvoj cjelokupne filmske djelatnosti u Rijeci i regiji. U prosjeku godišnje imamo oko stotinjak suradnji s vanjskim partnerima, a najznačajniji su svakako Filmaktiv, festival STIFF, History Film Festival, Impulse… Svi se ovi programi odvijaju u organizaciji riječkih udruga i jako nam je stalo do razvijanja partnerskih odnosa. Nadamo se, na obostrano zadovoljstvo.

“Iznimno nam je važna suradnja s filmskim organizacijama i ustanovama jer od nje ovisi kvaliteta programa, kako u organizacijskom tako i u vrijednosnom smislu. Nije moguće planirati ako nemate s kim surađivati, stoga nastojimo sa svima ostvariti što bolju suradnju. Zahvaljujući tome, naš program ne oskudijeva događajima.”

Art-kino je između ostalog član mreže Europa Cinemas i CICAE – Confédération Internationale des Cinémas d’Art et d’Essai. Što vam ovo članstvo konkretno omogućava/olakšava u slaganju programa?

“Svako povezivanje je bitno jer je riječ o prilici za rast i učenje. Ako ništa drugo, barem vidimo kako rade naše europske kolege i gdje je naš prostor za napredak. Puno edukacijskih programa, razmjena, programskih inicijativa, poput Dana LUX filma ili pak izbora članova žirija mladih na Venecijanskom festivalu i sl. bitne su sastavnice našeg rada, a toga ne bi bilo bez članstva u gore navedenim mrežama. Naravno, kada govorimo o Europa Cinemas, nije zanemariva godišnja donacija vezana uz prikazivanje europskih naslova.”

Ako govorimo o nekom budućem prostoru za napredak i razvoj Art-kina, gdje ga najviše vidite?

“Ono što bi mene najviše veselilo i što mislim da bi doista bio napredak jest jačanje edukacijskih programa za djecu i mlade, i to ne samo na način da stvaramo obrazovane gledatelje, već da u prvom redu jačamo njihove kreativne potencijale i da doista vide film kao nišu za kreativni i poslovni razvoj. Dakle, nove generacije riječkih filmašica i filmaša. Voljela bih da Rijeka jednog dana postane i produkcijski centar. Svake se godine pojavljuje sve više talentiranih mladih ljudi koji ne samo da vole gledati filmove, već ih i u prvom redu žele stvarati. Međutim, ovaj razvojni smjer doista iziskuje financijske i ljudske resurse kojima mi u ovom trenutku ne raspolažemo. Ipak, pokušat ćemo tražiti i ovakav tip fondova i donacija. Art-kino ne vidim samo kao mjesto prikazivanja filmova, već mjesto za razvoj filmske kulture. Posebno bih voljela pokrenuti suradnju sa Sveučilištem u Rijeci jer mislim da je Rijeka zrela za pokretanje programa u području filmskog stvaralaštva. Dodatno, Art-kino vidim kao što naša vizija kaže, kao živo i pristupačno središte kulturnog i društvenog života Rijeke i regije, mjesto susreta, refleksije i inspiracije koje publiku upoznaje s najvrjednijim postignućima i ostvarenjima filmske umjetnosti te koje doprinosi izgradnji zajednice i doprinosi pozitivnim promjenama.”


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

U Art-kinu predstavljanje filmova polaznika 3. Nove škole dokumentarnog filma

U riječkom Art-kinu u utorak će biti organizirano predstavljanje filmova polaznika 3. Nove škole dokumentarnog filma.

Dokukino KIC: Novi ciklus “Hall of Famea” i “20 dana u Mariupolju”

U zagrebačko Dokukino KIC između ostalog dolazi novi ciklus programa "Hall of Fame - vodič kroz povijest dokumentarnog filma".

Fantomske niti

U zagrebačkom Dokukinu KIC nedavno je održan program "Čile: Filmom protiv zaborava".

Hrvatski dokumentarci u Sloveniji i Rumunjskoj

Predstojećih dana i tjedana šest hrvatskih dokumentarnih filmova bit će prikazano na festivalima u Sloveniji i Rumunjskoj.

“Na Adamantu: Nitko nije savršen” Nicolasa Philiberta od 21. ožujka u hrvatskim kinima

U hrvatska kina od 21. ožujka dolazi dokumentarac "Na Adamantu: Nitko nije savršen" (2023) Nicolasa Philiberta.

“The Barber of Little Rock” – Banking while black

"The Barber of Little Rock" američkog redateljskog dvojca John Hoffman - Christine Turner, osvojio je ovogodišnjeg kratkometražnog doku-Oscara.

96. Oscari: Očekivani Zlatni kipić za “20 dana u Mariupolju” Mstislava Černova

U losanđeleskom Dolby Theatreu sinoć je održana 96. po redu svečana dodjela nagrade Oscar.

Otvorene prijave za treći “AJD Industry Days @ AJB DOC”

Otvorene su prijave za treći "AJD Industry Days @ AJB DOC", koji se održava u sklopu Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans.

Ususret Oscarima u Dokukinu KIC

Vikend u zagrebačkom Dokukinu KIC posvećen je programu "Ususret Oscarima".

[VIDEO] Tamara Babun: “Crowdfunding ne može biti redoviti način financiranja filmova”

Producentica Tamara Babun za naš portal govori o svojoj producentskoj kući Wolfgang&Dolly te između ostalog i novom projektu 'Sakupljač snova'.