IntervjuiIrena Škorić: "Problem su financije, inače bi se NHF održao u barem...

Irena Škorić: “Problem su financije, inače bi se NHF održao u barem trideset gradova”

|

Pred nama je šesta Noć hrvatskog filma i novih medija – manifestacija posvećena promicanju hrvatskog filma – koja će se ove godine održati u Zagrebu, Sisku, Otočcu, Splitu, Malom Lošinju, Koprivnici, Dubrovniku i Vukovaru, odnosno na inozemnim kino-platnima u Mađarskoj (Budimpešta i Pečuh), Bosni i Hercegovini (Mostar), Srbiji (Subotica) te Italiji (Milano). Od 18 sati poslijepodne do 2 ujutro prikazat će se stotinjak hrvatskih filmskih ostvarenja najrazličitijh rodova, uključujući i dokumentarni.

Svečano otvaranje zakazano je za večeras (petak, 25.10.) u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema. Tako će ovu filmsku manifestaciju u 20 sati otvoriti koncert “Melodije velikog ekrana” u izvedbi mješovitog pjevačkog zbora Capella Odak s dirigenticom Jasenkom Ostojić. Publika će čuti dobro poznate melodije uz kadrove svevremenskih domaćih filmskih klasika (“Vlak u snijegu”, “Servantes iz Malog Mista”, “Tko pjeva zlo ne misli” itd.), dok će program svečanog otvorenja voditi filmski i kazališni glumac Goran Grgić.

Prije samog početka najnovijeg izdanja Noći hrvatskog filma i novih medija, porazgovarali smo s umjetničkom voditeljicom ove filmske manifestacije, Irenom Škorić.

“Pripreme za ovogodišnju Noć hrvatskog filma i novih medija počele su, zapravo, dan nakon završetka prošle Noći. Dakle, pripreme traju godinu dana i to je vrijeme u kojem stalno razmišljam kako manifestaciju učiniti još boljom. Želja mi je napraviti atraktivan i poseban program te povećati broj gradova u kojima će se Noć održati”, govori Škorić kojoj je jedan od ciljeva i veći broj sponzora, s obzirom da se bez odgovarajuće financijske injekcije ne može napraviti dobar festival.

“Financije su razlog ograničenom broju gradova. Za Noć postoji veliki interes i da je dovoljno novaca, NHF bi se održao u barem trideset gradova. I ovogodišnji je projekt zahtjevan, posebno zbog potrebne logistike. Na žalost, u Hrvatskoj nisu sva kina u funkciji, a neki gradovi ih uopće i nemaju. To nam stvara posebne izazove. Ideja je održati Noć u svakom gradu gdje je nekada bilo kino. Možda će to biti poticaj njihovom ponovnom otvaranju”, ističe svoju veliku želju Irena Škorić.

Osim za hrvatsku kulturu uobičajene financijske problematike, Škorić se suočava s dodatnim utezima koji otežavaju pripreme i realizaciju Noći hrvatskog filma i novih medija.

“Najveći problem je, nažalost, onaj tehničke prirode. Svako je kino drugačije i postavlja drugačije izazove. A i filmovi, od kojih su mnogi prilično stari i nisu iste tehničke kvalitete. Tužna sam što i neki klasici hrvatskog filma nisu još digitalizirani i zapravo propadaju”, govori nam umjetnička voditeljica NHF-a. S druge strane, razloga za zadovoljstvo Škorić i njena ekipa imaju zbog povećanja broja gradova u kojima će se ovogodišnja Noć održati. Na sceni, dakle, od 2019. godine debitiraju Mali Lošinj i Koprivnica.

Dokumentarci također neće biti gurnuti po strani, dapače.

“Dio festivala koji se odnosi na dokumentarna filmska ostvarenje, ove je godine posvećen većinom teškim ljudskim sudbinama. Tako ćemo, recimo, prikazati ‘Na kraju tame’ Ranka Paukovića o jednoj od posljednjih brezovačkih rudarki; ‘Susjedi’ Tomislava Žaje bave se osobama s mentalnim poteškoćama koji napuštaju osječku zdravstvenu instituciju, susrećući se s problemima obične svakodnevnice; u Dubrovnik putuje jedan od mojih osobnih favorita, film ‘Kad te moja čakija ubode’, remek djelo Krste Papića o tragičnim ubojstvima počinjenim noževima, čakijama i sjekirama, često s beznačajnim povodom; gledatelji u Subotici moći će vidjeti program posvećen filmovima o umjetnicama, među njima i ‘Mačka je uvijek ženska’ Martine Meštrović i Tanje Vujasinović, hommage hrvatskoj kiparici Mariji Ujević-Galetović; preko mađarske granice – u Pečuh, putuje film ‘Jedan rabin u Zagrebu’ redatelja Silvija Petranovića, koji prati zagrebačku svakodnevnicu obitelji ortodoksnog rabina iz židovske zajednice Chabad”, nabraja Irena Škorić samo djelić programa kojim obitavaju dokumentarci. Tamo se smjestio i prošlogodišnji doku-hit Josipa Lukića, “Majči” (Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu, 2018.), najbolji hrvatski dokumentarni film 2018. godine po izboru našeg portala.

Šesta Noć hrvatskog filma i novih medija počinje danas uz pregršt zanimljivih i pomno biranih (Boško Pcula i Tomislav Gregl) hrvatskih filmskih ostvarenja. Opširnije informacije i raspored projekcija provjerite na službenoj stranici NHF-a.

Povezani tekstovi

Matej Beluhan: “Mnogi iz nerazumijevanja i straha podliježu bauku ‘rodne ideologije'”

Direktor Cherry Pop Festivala Matej Beluhan, za Dokumentarni.net najavljuje četvrto izdanje ove filmske manifestacije.

Silvestar Mileta: “Osjećamo nepodijeljene simpatije prema novom konceptu Dana hrvatskog filma”

Umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma, Silvestar Mileta, za Dokumentarni.net najavljuje njegovo 34. izdanje koje će se ponovno održati u Karlovcu.

Rada Šešić: “Hrvatski autori ove godine na DOKUart dolaze s izuzetno odvažnim filmovima”

Selektorica bjelovarskog festivala DOKUart, Rada Šešić, za Dokumentarni.net najavljuje jubilarno, dvadeseto izdanje ove filmske manifestacije.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.