PočetnaNajaveKratke slike: Godina započinje dokumentarcem o Emmanuelle

Kratke slike: Godina započinje dokumentarcem o Emmanuelle

|

U četvrtak, 12. siječnja, u zagrebačkom MM centru nova filmska godina započinje dokumentarnim filmom o Sylviji Kristel (1952. – 2012.), nizozemskoj glumici najpoznatijoj po glavnoj ulozi u erotskom filmskom serijalu “Emmanuelle”. Njegov prvi dio istoimenog naziva iz 1974. godine, smatra se jednim od najuspješnijih francuskih filmova svih vremena, kojeg je vidjelo oko 300 milijuna gledatelja.

Eksperimentalni dokumentarac “Sylvia Kristel – Pariz” / “Sylvia Kristel – Paris” (2004) Manon de Boer, posveta je, ne samo ovoj glumici, već i Parizu u kojem je Kristel dugo živjela i kojim je bila fascinirana. Slike Pariza vizualna su pozadina glumičine iskrene ispovijesti o ljudima, osjećajima, razočaranjima, ali i životnom putu koji joj je donio svjetsku slavu.

Redateljica filma Manon de Boer snimala je razgovor s Kristel 2001. i 2002. godine, no u samome filmu prvo gledamo priču koju je o svom životu glumica ispričala 2002., a potom onu iz 2001. Autorica se na taj način poigrava sjećanjem, ne samo svoje protagonistice, već i sjećanjem gledatelja. Priča iz 2002. godine sadrži više detalja i konkretnih imena, dok je ona iz 2001. općenitija i rezerviranija.

Kristeline ispovijesti lutaju među ključnim punktovima njenog života, fluidno formirajući i reformirajući narativne elemente. Sam grad rijetko je opisan izravno, a glumica govori o svojim filmovima, ljubavnim vezama i kako su one utjecale na njezinu životnu putanju. Gradovi su koordinate po kojima se kreću njezina sjećanja. Iskren i emotivan, ovaj film donosi svojevrsnu biografiju glumice koja je prvenstveno doživljavana kroz svoje uloge u erotskim filmovima (od “Emmanuelle” do “Ljubavnika Lady Chatterley”), premda je glumila u više od pedeset filmova.

Redateljica Manon de Boer u svojim filmovima istražuje odnos između jezika, vremena i sjećanja. Radovi su joj prikazani diljem svijeta, između ostaloga u Veneciji, Berlinu, Sao Paoulu i Documenti te na festivalima poput Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu, Viennalu itd.

Ovaj dokumentarac se prikazuje u sklopu projekta Kratke slike, dok je početak projekcije u 19.30 sati. Ulaz je besplatan. 


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

22. Human Rights Film Festival: “Mladost (Teška vremena)” – Oda suvremenom (kineskom) radništvu

Wangova Kina u "Mladost (Teška vremena)" predstavlja stvarnost golemog dijela kineskog, ali i svjetskog stanovništva današnjice.

Nesvjesno, nevidljivo i ukradeno: Retrospektiva Kamala Aljafarija na 22. Human Rights Film Festivalu

Uzevši u obzir ideje koje pokreću Human Rights Film Festival od samog početka 2002. godine, bilo bi začuđujuće da se njegovo 22. izdanje nije u nekom obliku uhvatilo u koštac s aktualnim zbivanjima u području Gaze i Zapadne Obale.

22. Human Rights Film Festival: “Mačke iz Gokogu hrama” – Signali intuitivnog

Mačke su u filmu "Mačke iz Gokogu hrama" (2024) napokon punokrvne sudionice, a utjecaj izvanjskih momenata na mačju populaciju prva stepenica poduzetog istraživanja.

22. Human Rights Film Festival: “Riefenstahl” – Umjetnost i politika

"Riefenstahl" (2024) Andresa Veiela zauzima oštriji stav prema djelovanju filmašice Leni Riefenstahl u nacističkoj Njemačkoj.

Tri dokumentarca otvaraju novu godinu Dokukina KIC

Tri dokumentarna filma otvaraju novu godinu zagrebačkog Dokukina KIC.

22. Human Rights Film Festival: “TWST / Things We Said Today” – Simfonija velegrada

"TWST / Things We Said Today" (2024) njemačko-rumunjskog autora Andreja Ujice smješten je u 1960-e, u postojbinu tvista, SAD.

Top 10: Najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine

Ovo su najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine po izboru Hrvoja Krstičevića, glavnog urednika portala Dokumentarni.net.

Hrvatska premijera filma “Fiume o morte!” 8. veljače u Rijeci

Hrvatska premijera dokumentarno-igranog filma "Fiume o morte!" (2024) Igora Bezinovića održat će se u Rijeci 8. veljače.

Poetika puža

Posljednji tekst ovogodišnje "Dokulture" bavi se filmom "Kadence za vrt" / "The Garden Cadences" (2024) Dane Komljena.

Post-filmski svijet Ismaëla Joffroya Chandoutisa

Posljednji esej "Eksperimentalni glasovi u dokumentaristici" donosi tekst o inovativnom univerzumu nagrađivanog filmskog umjetnika Ismaëla Joffroya Chandoutisa.