Tiha Modrić: “O povijesnom dokumentarcu postoje predrasude da se radi o nečem dosadnom”

Na stranicama Dokumentarnog nismo dosad imali prilike pisati o programu History Film Festivala, koji će se od 13. do 17. rujna održavati u riječkom Art-kinu. Prema riječima organizatora, radi se o jedinom svjetskom festivalu posvećenog povijesnom dokumentarnom filmu, a ove godine na HFF-u će biti prikazana ukupno 22 filma u tri tematska bloka: “Rat, trauma, politika”, “Dokumentiranje kulture” te “Filmovi o filmu”. Selekciju programa je, pak, izvršio filmski teoretičar Boris Ružić, dok čelno-direktorsku funkciju obnaša Tiha Modrić, kćerka dosadašnjeg direktora i filmskog redatelja Bernardina Modrića, nažalost preminulog prošle godine. Od hrvatskih dokumentaraca, na 6. History Film Festivalu domaću će premijeru doživjeti “Bosanski Brodvej” (Restart, 2021.) Jasmine Beširević, uz projekcije “Monologa o Puli” (Pulska filmska tvornica, 2021.) Elvisa Lenića te “Veće od traume” (Metar60, 2022.) Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski. Kako bismo što bolje najavili šesto izdanje HFF-a, riječ smo prepustili njegovoj direktorici, Tihi Modrić.

“History Film Festival je međunarodni festival povijesnog dokumentarnog filma i kao takav je rijetka, ako ne i jedina pojava u svijetu prepunom filmskih festivala. Ideja se dugo godina kuhala u glavi našeg osnivača i dosadašnjeg direktora Bernardina Modrića. Bernardin je bio redatelj koji se uglavnom bavio dokumentarnim filmom povijesne tematike. Kako je često prijavljivao svoje filmove na razne festivale, s vremenom je primijetio da ne postoji jedan posvećen isključivo povijesnom doksu i to ga je potaknulo da osnuje baš takav festival. Uz to, i sam grad u kojemu živimo, Rijeka, poslužila je kao nadahnuće. Naime, History Film Festival ne bi imao toliko smisla da se ne održava u Rijeci koja ima nevjerojatno zanimljivu i burnu povijest. Od 13. do 17. rujna 2022. godine održat će se šesto izdanje HFF-a s pregršt sjajnih filmova i puno gostujućih autora iz Hrvatske i svijeta. Festival je jako brzo prihvaćen od strane riječke publike, ali i stranih autora koji svake godine u velikom broju prijavljuju svoje filmove na naš festival. Također, festival je posljednjih godina rastao i održavao se u svojoj uobičajenoj fizičkoj formi i u protekle dvije pandemijske godine”, govori nam Tiha i nastavlja:

“O povijesnom dokumentarcu i povijesti općenito postoje predrasude da se radi o nečem dosadnom. Međutim, filmovi koje prikazujemo na HFF-u različitim temama i veoma kreativnim autorskim pristupima dokumentarnoj formi pobijaju te predrasude. A upravo je to jedan od glavnih ciljeva našeg festivala. Još jedna specifičnost festivala jest to što je on posvećen filmskim autorima koji se u pet dana boravka u Rijeci ne bave samo poslovnim obvezama, već imaju puno prilika kroz organizirana druženja i vođenja po Rijeci i okolici da se međusobno upoznaju i na taj način pokrenu nove suradnje pa i nove filmove.”

U Hrvatskoj ne možemo pobjeći od klasičnih pitanja o održivosti nekog nezavisnog programa, točnije organizacijskim izazovima gledano iz financijskog rakursa.

“Nažalost, iako je festival dosad rastao i u financijskom smislu, i dalje su ta sredstva skromna da bi se na festivalu moglo zaposliti dovoljno kvalitetnih suradnika. Tako da je najveći problem što je nas u samoj organizaciji jako malo i što svatko od nas radi jako puno poslova da bi se festival mogao realizirati kako je zamišljen. Međutim, bez obzira na sve to, smatram da ljudi okupljeni oko History Film Festivala rade s entuzijazmom i srcem što se na kraju uvijek isplati i zbog čega se naši gosti i publika rado vraćaju iz godine u godinu”, kaže direktorica HFF-a.

A kojim se osnovnim postulatima History Film Festival vodi pri biranju filmova u program?

“Na HFF-u želimo prikazivati filmove koji govore o ljudima, događajima i idejama koje su oblikovale svijet u kojemu danas živimo. Dakle, iako svi ti filmovi pričaju o prošlosti, oni vrlo često, gotovo u pravilu rasvjetljavaju, razjašnjuju aktualna zbivanja u svijetu. Kada se govori o povijesnom dokumentarcu, ljudi najčešće pomisle na ratove i politiku do kraja Drugog svjetskog rata, a naši filmovi se uglavnom bave recentnijim temama i šalju poruke koje se odnose na sadašnjost i blisku budućnost. Ove godine selektor Boris Ružić u izboru se vodio kvalitetom filmske priče, inovativnošću forme koju autori/ce implementiraju, zanatskom izvrsnošću u procesu snimanja, kao i dokumentarnom vrijednošću priče koju predstavljaju. No isto tako, nije se skanjivao ni filmova koji propituju samu formu dokumentarnog filma, odnosno onih koji balansiraju na poroznoj granici između osobnih i kolektivnih povijesti, dokumenata vremena, ali i individualnih trauma koje to povijesno vrijeme utiskuje u sve nas”, jasna je Tiha Modrić.

Koji su po Tihi Modrić, ‘ajmo to tako reći – istaknutiji dokumentarca ovogodišnjeg programa?

“U ovogodišnjoj selekciji ima filmova koji su rađeni s ogromnim budžetom, poput filma o Charlieju Chaplinu koji je nastao u koprodukciji s francuskom televizijom i koji je prikazan na filmskom festivalu u Cannesu, ali ne mogu reći da je on on jači od recimo ‘Bosanskog Brodveja’ za kojega se vidi i osjeti da je rađen s golemim srcem i entuzijazmom. Svakako bih istaknula film Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski ‘Veće od traume’, koji je već osvojio brojne nagrade i simpatije publike. Predivan je film francuske autorice Régine Abadije ‘Bezimena žena’, koji na izuzetno poetičan i inovativan način govori o ženi koja je bila Baudelaireova ljubav i inspiracija njegovim pjesmama, a koju su povjesničari i biografi namjerno izbrisali iz povijesti zbog njene tamne boje kože. Slovenski ‘Iskre u vremenu’ pak na vrlo duhovit način govori o računalnom divu bivše države, tvornici Iskra Delta čiji glavni mastermind se danas bavi poljoprivredom, a ruski ‘Kako je popularna kultura stigla u SSSR’ o tome kako su ploče Zeppelina i Pink Floyda uspijevale prelaziti granice i Željeznu zavjesu i čija je glazba odjekivala Novosibirskom mjesec dana nakon što je izašla u javnost. Istaknula bih i film ‘Cirijakova zakletva’ koji je snimljen poput trilera i akcijskog filma, a govori o nekolicini arheologa koji su riskirali svoje živote kako bi spasili 50 tisuća artefakata iz muzeja u opkoljenom Alepu”, najavila je Tiha Modrić neke od dokumentaraca 6. History Film Festivala.

Zanimljivo, na ovogodišnjem HFF-u će hrvatsku premijeru doživjeti “Bosanski Brodvej” Jasmine Beširević, više od godine dana nakon svjetske na Sarajevo Film Festivalu.

“‘Bosanski Brodvej’ izvrsno je režiran, senzibilan i kulturalno relevantan film o nadama mladih bosanskih glumaca i glumica koji pripremaju mjuzikl u suradnji s američkim redateljima s Broadwayja. Odnos Balkana i Zapada, odnosno centra i periferije, kao i ekonomsko-klasna imobilnost minuciozno je predstavljena u formi srednjometražne intimne drame. Film sjajno preslikava neki osjećaj koji je, vjerujem, svima nama s ovih prostora poznat: osjećaj težnji za ostvarenjem američkog sna, uspjeha i stvarnih mogućnosti, ne uvijek naklonjenih sudbina i života koji nas odvedu u nekom drugom smjeru”, govori direktorica HFF-a.

Od 22 filma, samo dva su već prikazana u Hrvatskoj; ukupno će publika u Rijeci moći vidjeti i tri svjetske te pet europskih premijera.

“Kao i većina festivala i History teži prikazivanju novijih filmova koji će na festivalu imati svoju premijeru, bilo da se radi o premijernom prikazivanju u Hrvatskoj, Europi ili svijetu. Prijave nisu ograničene godinom proizvodnje filma jer se već mnogo puta dogodilo da dobijemo neki film star već dvije ili tri godine, ali koji baš u ovom trenutku izuzetno aktualan i relevantan jer proročanski najavljuje neki sada aktualan događaj u svijetu. Tako smo prije nekoliko godina imali film koji dokumentira početke ratnih sukoba u Ukrajini ili prošle godine sjajan film o sudbinama šest afganistanskih žena, baš u trenucima kad su žene u Kabulu prosvjedovale tražeći svoja prava na obrazovanje i rad”, ističe Tiha Modrić.

History Film Festival će imati i popratni program…

“Art-kino od utorka do subote neće biti samo mjesto prikazivanja filmova, već i susreta, razgovora i druženja između publike i brojnih gostujućih autora. Gotovo svi autori/ce čiji su filmovi izabrani u službeni program bit će u Rijeci gdje će razgovarati i odgovarati na pitanja publike nakon projekcija, a za njih smo osmislili i poseban program pa ćemo ih tako provesti Rijekom, ispričati im poneke priče iz nevjerojatne riječke povijesti, ali ćemo ih voditi i na izlet na otok Krk gdje će otkrivati okuse Kvarnera i lokalnu tradiciju proizvodnje vina i domaće kuhinje. Što se posebnih programa tiče, u ponedjeljak, 12. rujna u galeriji Kortil otvaramo izložbu posvećenu osnivaču i pokretačkom duhu HFF-a Bernardinu Modriću. Izložba je sastavljena od fotografija sa snimanja, montaža i premijera, praćena izjavama Bernardinovih suradnika i prijatelja, a publika će u sklopu izložbe moći pogledati i pet njegovih filmova iz serijala ‘Patristika Fluminensia’ koji govore o poznatim riječkim umjetnicima. Izložba pod nazivom ‘Čuvar kvarnerske baštine’ bit će otvorena do subote, 17. rujna. U četvrtak, 15. rujna u 20 sati, autorica Anita Panić će u atriju Art-kina predstaviti monografiju ‘Čarobna melankolija’ posvećenu jednoj od najvećih zvijezda filmske i kazališne scene bivše Jugoslavije, Nedi Arnerić“, odgovara direktorica na naše pitanje o popratnom programu 6. HFF-a.

Vidi li naša sugovornica promjene među publikom u odnosu na početke – sama je rekla da se povijesni dokumentarni film gledalo kao nešto dosadno.

“Da, naprimjer prve godine festivala, u rujnu 2017. našu su publiku većinom činili stariji ljudi koji često posjećuju kulturna događanja u gradu Rijeci. No, već iduće godine, naše je kino vrvilo mladim osobama koji su bili oduševljeni temama, ponajviše biografskim filmovima koji otkrivaju nepoznate detalje iz života poznatih ličnosti. Jedan od odličnih poteza u približavanju festivalskog programa i filmova široj publici, jest to što od 2018. godine prije početka festivala na postamentima na Korzu otvorimo izložbu plakata filmova iz službene selekcije pa se Riječani, ali i turisti unaprijed upoznaju s programom i već po plakatima shvate da se ne radi o uobičajenom televizijskom tipu dokumentarnog filma, već o nečem puno zanimljivijem”, rekla je za kraj našeg najavnog razgovora, direktorica History Film Festivala, Tiha Modrić.