PočetnaIntervjuiTiha Modrić: "History Film Festival tematski nikada nije bio aktualniji"

Tiha Modrić: “History Film Festival tematski nikada nije bio aktualniji”

|

U riječkom Art-kinu danas počinje 7. History Film Festival, međunarodni festival povijesnog dokumentarnog filma. Od 12. do 16. rujna publika će moći vidjeti brojne filmske doku-naslove povijesne tematike, a njih dvadeset bit će prikazano u okviru službenog natjecateljskog programa. Ako ćemo još malo o brojkama – a hoćemo – u Rijeci će ove godine četiri filma doživjeti svjetsku, sedam europsku, a devetnaest hrvatsku premijeru. Već tradicionalno, prisutan je i nemali popratni program poput ovogodišnje glazbeno-dokumentarne retrospektive pokojnog redatelja i direktora festivala Bernardina Modrića (“Ritam rock plemena – od Uragana do Urbana”), tu je i već otvorena izložba “Nevjerni psi i druge priče: Riječki rock u 20 točaka” Velida Đekića koje odgovara na pitanje “Je li Rijeka grad rock’n’rolla… Natjecateljski žiri 7. HFF-a sačinjavaju Rada Šešić, Lana Barić i Igor M. Toholj; Nagradu publike će, pak, dodijeliti šesteročlani pripadajući žiri, sastavljen od ljudi različitih zanimanja koje međusobno povezuje ljubav prema filmskoj umjetnosti: Jolanda Todorović, Renata Garbajs, Jasna Nekić, Vivien Karlović, Marin Lovrović i Ronald Puharić. Ima toga, dakako, još, ali najbolje da nam o svemu više kaže direktorica History Film Festivala, Tiha Modrić.

“Tijekom otvorenih prijava za ovogodišnje izdanje pristiglo je oko 150 filmova iz cijeloga svijeta, od toga je u službeni, natjecateljski program izabrano njih dvadeset. Izbornik Boris Ružić imao je nezahvalan posao u kojemu su iz selekcije otpali neki uistinu jaki i zanimljivi filmski naslovi. Međutim, napravio je sjajan posao i ovogodišnjom selekcijom filmova kreirao program koji savršeno odgovara jednom od glavnih ciljeva History Film Festivala: razjašnjavanjem događaja iz povijesti rasvijetliti sadašnja zbivanja u društvu i svijetu”, govori nam Tiha i nastavlja: “Poslije svake projekcije slijede pitanja i odgovori kojima se autori posebno vesele, a ove smo godine za posljednji dan festivala, subotu 16. rujna u 10 sati ujutro, priredili kavu s autorima kako bi publika mogla spojiti omiljeni jutarnji ritual ispijanja kave s razgovorom o filmovima koje su proteklih dana gledali. Popratni program ove je godine posvećen glazbenim dokumentarcima, pa će se tako u srijedu, 13. rujna u HKD-u na Sušaku, održati predstavljanje gostujućeg Dok’n’Ritam festivala. Publika će imati priliku uživati u glazbi i vrlo živopisnim sjećanjima iz karijere slavnih sarajevskih Indexa.”

Na 7. History Film Festivalu bit će održan i jedan masterclass

“U četvrtak, 14. rujna u 10 sati na Botelu Marina, Igor M. Toholj održat će masterclass o potencijalu arhivskih snimki kao sredstvu kreativnog izražavanja u dokumentarnom i eksperimentalnom filmu. U ovoj multimedijalnoj prezentaciji prikazat će se isječci iz filmova Edwina Portera, Hansa Richtera, Billa Morrisona i Gustava Deutscha te dva nova naslova: ‘Filmski dnevnici’ u kojima redateljica Milica Jovičić koristi stare amaterske snimke nastale u razdoblju između dva svjetska rata, te film ‘Idu dani’ u kojem redatelj Igor M. Toholj putuje u prošlost vlastite obitelji i montira snimke iz privatne arhive uz pomoć umjetne inteligencije”, govori nam direktorica HRFF-a, kratko zatim odgovarajući na naše uobičajeno pitanje o organizacijskim izazovima ovakvih i sličnih filmskih događaja: “Izazova uvijek ima, puno, ali oni najveći svake su godine uglavnom isti, a tiču se skromnog financiranja, zbog toga i nemogućnosti angažiranja većeg broja ljudi koji bi radili u organizaciji ove manifestacije.”

Najnoviji History Film Festival sadržajno će napravit odmak od tema Drugog svjetskog rata.

“Posebnost ovog, sedmog izdanja HFF-a jest to što festival tematski nikada nije bio aktualniji. Gotovo svi filmovi iz službenog programa povezuju neke događaje iz prošlosti, često nepoznate ili potpuno zaboravljene, s najaktualnijim zbivanjima u svijetu danas. Takav je sjajan film ‘Ciompi’ redateljice Agnes Perrais, koja otkriva nepoznati ustanak najsiromašnijih radnika tvornice vune – ciompija u Srednjem vijeku u Firenzi, koji su svojim djelovanjem i zajedništvom uspjeli svrgnuti vladu. Film je izuzetno snažan zbog povezanosti s današnjim prosvjedima tekstilnih radnika diljem kako u Hrvatskoj (Kamensko), tako i diljem svijeta. Istaknula bih u smislu aktualnosti film ‘Spomenici u nestajanju’ koji dokumentira zahtjeve određenih skupina za rušenjem spomenika u Americi zbog ideoloških razilaženja, a sve se to odvijalo u jeku prosvjeda za Georgea Floyda. Naposljetku, ovaj film Rebecce Davis na veoma dinamičan, razigran način iz sociološke perspektive istražuje i objašnjava da prosperitet nekoga društva ovisi o udruživanju ljudi u razne udruge ili klubove. Takva društva, osobito u današnjem svijetu prepunom otuđenja, rastu i napreduju. Ideja o kretanju festivala u tom smjeru postoji od samog početka, od 2017. godine, ali često ovisi o filmovima koji pristignu tijekom prijava. Filmski autori srećom su razumijeli pa čak i predvidjeli taj koncept, šaljući nam iz godine u godinu sjajne filmove izuzetno važne i relevantne tematike”, govori nam Modrić.

Tiha Modrić je apostrofirala još nekoliko dokumentaraca na koje treba obratiti pažnju.

“Tu je prekrasan film ‘Grue’ hrvatskog umjetnika i redatelja Dana Okija, posvećen ribarskoj tradiciji Sjevernog Jadrana, osobito umaških ribara i njihovoj tradiciji spremanja plovila. Film očarava svojom slikovitošću, glazbom i atmosferom. Film ‘Avenal’ je također poseban, a govori o zaboravljenom rudniku na granici između Italije i Slovenije, mjestu koje je nekada bilo mjesto napretka, a danas je zaboravljeno od strane politike, međutim njegovi su stanovnici i dalje puni nade u svijetlu budućnost toga mjesta. ‘Game Over’ je nimalo patetična iako nezamislivo teška priča o jednom 17-godišnjem Iračaninu koji sa svojim prijateljima, ilegalnim migrantima pokušava prijeći iz Turske u Europu u potrazi za boljim životom. Moram istaknuti i ‘Petrinju 12:19’ našeg slavnog redatelja Branka Schmidta, film koji prati život stanovnika Petrinje godinu dana nakon katastrofalnog potresa. Iako je film rađen s iznimno skromnim financijskim sredstvima, vidi se da je napravljen sa srcem, kao i da ga je radio pravi majstor zanata”, završava naš kratki najavni intervju direktorica History Film Festivala, Tiha Modrić.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

7. AJB DOC, dan treći i četvrti: Lica izvještavanja

Na 7. AJB DOC-u organiziran je panel "Nasilje nad ženama".

Pripovijesti krajolika

U ovoj seriji eseja bavit ćemo se hibridnim formama u dokumentaristici, filmovima koji nadilaze granice klasičnog dokumentarca.

22. Liburnia Film Festival: “Brdo stvari” – Ekonomija i sociologija buvljaka

"Brdo stvari" Tonija Jelenića portret je prodavača Pere koji na Hrelić dolazi otkako je shvatio da je takav posao znatno lakši od onog električarskog.

7. AJB DOC, dan drugi: Priručnik za pamćenje

Izvještaj s drugog dana 7. AJB DOC-a.

7. AJB DOC, dan prvi: Aktivizam kao nužnost

Izvještaj s prvog dana 7. Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans.

U Sarajevu sinoć otvoren 7. AJB DOC

Sedmo izdanje međunarodnog Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC), koje će trajati do 17. rujna, svečano je sinoć otvoreno u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu.

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.