Ovotjedni program zagrebačkog Dokukina KIC posvećen je majstoru poljske kinematografije, redatelju Krzysztofu Kieślowskom, kao dio obilježavanja 80. obljetnice njegovog rođenja i 25-godišnjice njegove smrti. Iako prvenstveno poznat po seriji od deset jednosatnih epizoda “Dekalog” (1987. – 1988.), glazbenoj psihološkoj drami “Dvostruki Veronikin život” (1991) i tzv. trobojnoj trilogiji inspiriranoj bojama francuske zastave i idealima iz nešto revolucionarnijeg razdoblja, “Plavo, Bijelo i Crveno” (1993. – 1994.), u Dokukinu će biti prikazan njegov manje poznat, ali izvanredan dokumentarni opus. Dva bloka rezervirana su za ponajbolje kratkometražne dokumentarce kojima je uspio steći reputaciju autora koji se suprotstavlja mainstreamu i izvrsno uspijeva prikazati sudbine poljske radničke klase. Svi filmovi prikazuju se s engleskim titlovima.
U prvom bloku, koji je na programu u subotu 13. studenog u 19 sati, prikazat će se filmovi iz druge polovice 1970-ih: najprije portreti individualnih protagonista, “Curicculum Vitae” (1975) o rekonstrukciji partijskog sastanka s amaterskim glumcem, u kojem se fikcija spaja s dokumentarnom formom; i “S gledišta noćnog čuvara” (1977), satira o neugodnoj osobi fašističkih uvjerenja, koja je polučila izvanredan kritički uspjeh. Slijede dva filozofsko-konceptualna ostvarenja: “Sedam žena različite dobi” (1978) s balerinama iz različitih dobnih skupina te “Govoreće glave” (1980), dokumentarna studija stanja svijesti u poljskom društvu manje od dvije godine prije prosvjeda 1980. i rađanja sindikata “Solidarnost”. Za kraj je tu poema o ljudima koji čekaju nekoga (ili nešto) na glavnoj željezničkoj postaji “Postaja” (1980).
Drugi blok, na programu u nedjelju 14. studenog u 19 sati, okuplja šest filmova iz prve polovice 1970-ih. “Iz grada Łódźa” (1969), “Tvornica” (1970) i “Bolnica” (1976) portreti su zajednica i određenih zanimanja, bile to tekstilne radnice iz tvornice u Łódźu, radnici u tvornici traktora u okolici Varšave ili kirurzi ortopedi u jednoj bolnici. Uz njih će se prikazati i “Bio sam vojnik” (1970), dirljiv film o slijepim veteranima koji govore o svojim snovima, “Refren” (1972) koji pokazuju mjesta susreta birokracije i pokopa, te “Zidar” (1973), vizualni portret Józefa Malese, “junaka socijalističkog pothvata”, negdašnjeg aktivista Poljske ujedinjene radničke partije uoči parade Prvog maja.
Osim posveti Kieślowskom, ovaj tjedan donosi i projekcije dokumentarca o najvećoj i u neku ruku najkontroverznijoj mladoj aktivistkinji za spas klime, Greti Thunberg. Umjesto da se bavi vlastitim obrazovanjem i tipičnim srednjoškolskim brigama, ona kreće u školski štrajk ispred švedskog parlamenta želeći natjerati “odrasle koje nije briga za njezinu budućnost” da poslušaju znanstvenike. “Greta” (Nathan Grossman, 2020.) je na rasporedu Dokukina KIC od petka do nedjelje, a nakon projekcije u petak možete pogledati i hrvatski dokumentarac “Ljubav oko svijeta” (Klub za ekspedicionizam i kulturu / Drugi Plan / Autentic; 2021.) Anđele i Davora Rostuhara, koji podjednako ističe ljepotu prirode kao i ljepotu ljudi različitih kultura.