Kako se u subotu, 28. listopada 2017., zbog zimskog računanja vremena sat pomiče jedan sat unazad, tako će 4. Noć hrvatskog filma i novih medija – koja se održava upravo tu noć, i to u Zagrebu, Sisku, Dubrovniku, Šibeniku, Otočcu i Novoj Gradiški, ali i na kino platnima u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Rumunjskoj – ponuditi besplatan maraton najboljeg presjeka domaćeg filma svih rodova i žanrova te biti najdulja noć hrvatskog filma u povijesti.
U samo jednoj večeri, odnosno noći, jer program traje od 18 sati do dva sata poslije ponoći, gledatelji će uživati u pomno izabranim uratcima pionira domaćeg filma, i to u svim filmskim rodovima, od vječnih dječjih klasika, zanimljivih novih medija i recentnog animiranog filma, dokumentaraca koji su ove godine posvećeni umjetnosti i umjetnicima pa sve do najpopularnijeg žanra kratkih i dugometražnih igranih filmova.
Koncert nezaboravne filmske glazbe i filmski kviz s vrijednim nagradama na svečanom otvorenju u kinu Europa
Četvrtu Noć hrvatskog filma i novih medija svečano će u zagrebačkom kinu Europa u 20 sati otvoriti koncert “Melodije velikog ekrana” u izvedbi mješovitog pjevačkog zbora Capella Odak s dirigenticom Jasenkom Ostojić koji će publiku odvesti do dobro poznatih melodija i najdražih kadrova iz bezvremenskih hrvatskih filmova uz koje smo odrastali poput “Vlaka u snijegu”, “Tko pjeva zlo ne misli”, “Servantesa iz Malog Mista”, “Stele” i dr. Program svečanog otvorenja vodit će glumica i zvijezda filmskih i TV-ekrana Mila Elegović.
Umjetnička voditeljica manifestacije Irena Škorić je uz pomoć stručnih suradnika (Tomislav Gregl – selektor za animirani film, Branko Ištvančić – selektor za dokumentarni film) sastavila specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt. Tako filmski program u 20.45 sati u Kinu Europa otvara kvartet retro filmova koji su obavezna literatura za svakoga, “Surogat” (1961) oskarovskog sjaja Dušana Vukotića, desetominuta animirana tragikomedija o čudnovatom debeljku koji na plaži sve što treba napuše, pa čak i vlastitu partnericu; zatim dokumentarni film “Šije” (1970) iskusnog dokumentarista Nikole Babića o staroj i žestokoj narodnoj igri šije iz Dalmatinske Zagore koju prati za to vrijeme vrlo inventivna kamera; artistički kratkiš “Pravda” (1962) velikana hrvatskog filma Ante Babaje koji nijemo portretira reakcije slučajnih prolaznika izazvane udarcima jednog muškarca po jednoj ženi nasred ulice te naposljetku zagrebačka premijera, majka svih hrvatskih sapunica iskopana u berlinskom arhivu, “Pjesma Jadrana” iz daleke 1937., redatelja Hansa Becka, film o nemogućoj ljubavi siromašnog mladića prema lijepoj djevojci, sniman u Splitu, uz glazbenu podlogu Ive Tijardovića, fascinantne kadrove i najveće glumačke zvijezde tog doba, osobito naljepšu Splićanku tog vremena, Desu Marović.
Posebna delikatesa večeri otvorenja je filmski kviz koji će upitnike o Sedmoj umjetnosti i poznatim filmskim licima, postavljati od 22 sata, i to u kategorijama “Čovjek koji je previše znao”, “Izgubljeni u prijevodu” i “Memento”, a najbolji znalci mogu osvojiti vrijedne nagrade. Natjecatelji se, u timu s dva do četiri člana, za kviz mogu prijaviti u 20 sati, na licu mjesta u kinu Europa.
Dokumentarni blok starta u 23 sata, s “Tetom Lizom” (2002) Branka Ištvančića, filmskim hommageom nedavno preminuloj legendi autentične narodne glazbe iz Međimurja, Elizabeti Toplek – hrvatskoj Cesariji Evori, čiji je jedri glas prepun topline, izazivao sreću i suze, kao i nebrojeno puta ostavljao bez teksta. U “Simplu” (2017) autor Silvester Kolbas portretira grafitere i njihove kreativne procese koji tako šalju poruke društvu i sustavu, dok Bruna Bajić u “Hrvatskoj rapsodiji – o Maksimu Mrvici” (2012) prati njegov strelovit uspjeh od talentiranog studenta klasične glazbe do megapopularnog crossover izvođača za kojim luduje cijeli svijet. U filmu osim Maksima Mrvice govore i svi oni koji su zaslužni za njegov glazbeni razvoj i uspjeh. Zadnju klapu udarit će Nenad Puhovski koji je, miksom dokumentarističkog eseja i stop-frame animacije u “U potrazi za Šutejem” (1981), zaronio u fantastičan i zastrašujući svijet mobila hrvatskog slikara i grafičara Miroslava Šuteja.
Za okorjele filmofile rezerviran je kasni termin u jedan sat poslije ponoći, kada je na redu najsvježiji trolist animiranih filmova za odrasle: hipermaštoviti “Proces” (2017) Lucije Bužančić o liku koji nakon što se jednog jutra probudi kao slovo u tekstu, tijekom svih faza stvaranja animiranog filma, prolazi razne preobrazbe; zatim urnebesna romantična komedija “Slatki snovi” (2015) Dinka Kumanovića, u stilu nijemih filmova Charlieja Chaplina i klavirsku pratnju jazz legende Nevena Frangeša te višestruko nagrađivani i vizualno očaravajuća “Crvenkapica Redux” (2017) Danijela Žeželja, film nastao prema klasičnoj dječjoj bajci gdje djevojčica s crvenom kapicom na putu k baki zaluta u napuštenu tvornicu u kojoj je dočeka neobičan grafit.
Za kraj noćne šihte u 1.30 sati ostaje program novih medija recentnog datuma: “Jazz trilogy” (2016) Željka Radivoja, filmska posveta pionirima hrvatskog art filma uz zvuk izvornog jazza koje su obožavali – Tomu Gotovcu, Mihovilu Pansiniju i Ivanu Ladislavu Galeti te “K-18” (2014) Zlatka Kopljara, koji kamerom uz šetnju kraj potoka i recital poezije u pozadini, propitkuje dvojbu američkog umjetnika Paula Theka – Nije li posao umjetnika da konstantno umjetnosti govori zbogom?
Bezvremenski dječji klasici za najmlađe u poslijepodnevnim terminima
Najraniji termin u 18 sati na Noći hrvatskog filma i novih medija rezerviran je za najmlađe koji će moći uživati u omiljenim animiranim i igranim filmovima za djecu što nas sve podsjećaju na sretno djetinjstvo, a tu su po mnogima najbolji dječji film ikad snimljen “Vuk samotnjak” (Obrad Gluščević, 1972.) s malim Slavkom Štimcem u glavnoj ulozi koji putuje u Novu Gradišku, kao i prvi hrvatski film za djecu “Duh u močvari” (2006) Branka Ištvančića, koji vole i djeca i roditelji a moći će ga se pogledati u Otočcu.
Za Dubrovnik je rezerviran “Čarobnjakov šešir” (1990) Milana Blažekovića, nastao prema rukopisu Sunčane Škrinjarić, o fantastičnim pustolovinama Čarobnjaka Štapića i njegovih prijatelja u borbi s carom Mrazomorom koji je svijet okovao ledom. Sisak će pak ugostiti “Anku” (2017), modernu dječju bajku Dejana Aćimovića, raskošan film koji je tek nedavno sišao s velikog platna domaćih kinodvorana, a jednu od uloga odigrao je i bivši francuski nogometaš Eric Cantona. Za klince i klinceze u Sisku i Dubrovniku koji žele znati više, obavezna preporuka je i “Tajni laboratorij Nikole Tesle” (2014) u režiji Brune Razuma, crtić za moždane vijuge o geniju koji u tajnom laboratoriju radi na svom najvažnijem izumu – robotu s ljudskim osobinama.
Dokumentarna filmska ogrlica o biserima umjetnika koji su svojim sjajem zadužili Hrvatsku
Dokumentarna niša četvrte Noći hrvatskog filma i novih medija posvećena je umjetnosti i umjetnicima koji su svojim likom i djelom zadužili Lijepu našu, pa u Sisku gledatelje očekuje dokumentarni portret slavnog slikara i slikarstva naive uopće, “Ivan Lacković – Croata” (1972) Antuna Vrdoljaka u kojem se pred očima gledatelja zbiva stvaralački čin – od prvih namaza boje do završavanja slike, te intimni autobiografski film “Iza ogledala” (2011) o nedavno preminuloj istaknutoj glumici i umjetnici Jagodi Kaloper koja i sama potpisuje režiju. Životni i slikarski put od siromašnog postolareva sina do omiljenog carskog portretista, jednog od najvećih hrvatskih i europskih slikara svog vremena, prati dokumentarac “Vlaho Bukovac” (1994) Bogdana Žižića koji će se prikazati u Dubrovniku, bližem susjedstvu njegova rodnog Cavtata.
U Novoj Gradiški svoje mjesto našli su “Irenino ogledalo” (2016) u režiji Leona Rizmaula, uz spisateljicu Irenu Vrkljan, svojevrsna rekonstrukcija dokumentarne serije “Portreti i susreti” (1960. – 1969.), te “Umjetnost gline i vatre” redatelja Ernesta Gregla iz 1983., izniman dokumentarno-animirani film snimljen metodom sličicu po sličicu, kao novi doživljaj slikarstva na keramici akademske slikarice Ljerke Njerš. Šibenčani će imati priliku vidjeti autobiografski dokumentarni film “Kamena gozba” (2005) akademske kiparice Ivone Biočić Mandić, čije su sve skulpture taktilne. Film kronološki prati proces izrade kamenog namještaja u klesarskoj radionici, a iza kamere je bio prerano preminuli snimatelj Vedran Šamanović. Nova Gradiška će ugostiti dokumentarni film “Milenijski Šime” (2011) autora Ante Marića o tati Milenijske fotografije, Šimi Strikomanu. Darovitošću uma i emocija, okom svoje kamere on nam otkriva vidljive i nevidljive ljepote i draži svakodnevnog života. Otkrićem Milenijske fotografije i tehnikom on dokazuje koliko je velika ljudska potreba pripadanja.
Kultni kratkometražni filmovi na velikom platnu
Posebna filmska poslastica četvrte Noći hrvatskog filma i novih medija su naslovi iz bogate kinematografske povijesti dalekih godina koji se rijetko mogu vidjeti na velikom platnu. Stručak kinotečnih naslova čine kratki crno-bijeli igrani film “Moj stan” (1963) u režiji Zvonimira Berkovića koji je bio nagrađen u Cannesu a koji će se moći vidjeti u Sisku i Dubrovniku, dok u Šibenik putuje digitalno restaurirani satirični humoristični kratkiš “Lakat, kao takav” (1959) proslavljena hrvatskog redatelja Ante Babaje o svim ekstremnim oblicima karijerizma, odnosno laktarenja.
U srce Like, grad Otočac, putuje kratki filma “Putovanje” Bogdana Žižića iz 1972. s glumačkim legendama Fabijanom Šovagovićem i Ivicom Vidovićem, kao i “Zameteni trag” (1972) Borislava Benažića, dokumentarac o slikaru i kolekcionaru umjetnina Anti Topiću Mimari, koji je svojedobno zabranila filmska cenzura te je skupljao prašinu punih dvadeset godina. Na jugu Hrvatske, u Dubrovniku, prikazat će se film “Proslava Sv. Vlaha u Dubrovniku” iz daleke 1930., kao svjedok vremena i tradicijskog običaja trodnevne duhovne pripreme u čast zaštitniku grada pod Srđom zapisanog na filmskoj vrpci. Autori filma nisu poznati, a spašenih sedam minuta bilježi rijeke ljudi koje su se slile na festi, kao i brojne značajne osobe iz crkvenog i društvenog kruga tog doba.
Projekcije recentnih igranih i dokumentarnih naslova nakon festivalskih premijera i najbolje od mladih filmaša
Osim vremeplova u filmsku prošlost, Noć hrvatskog filma u stopu prati i aktualne domaće uratke, koji se još nisu ohladili od festivalskih premijera te su pozitivno odjeknuli među kritikom i strukom, a daje i prostor mladim, perspektivnim filmašima čije vrijeme tek dolazi. U Sisak putuje nagrađivani “Oni samo dolaze i odlaze” (2017), najnoviji dokumentarni film Borisa Poljaka koji se snimao na splitskim Bačvicama. Plaža postaje poprište susreta dvaju suprotnih svjetova – vraćajući se iz noćnog života, njome prolaze brojne grupice mladih na putu kući. Istovremeno, na plažu polako dolaze stariji ljudi, čiji dan tek počinje.
Dubrovčani će se moći nasmijati uz kratkiš “Siguran let” (2017) redatelja Alda Tardozzija, urnebesnu komediju o obitelji koja se, preplašena mogućim nesrećama, na dalek put sprema u odvojenim avionima. Film je bio pobjednik Kratke Pule na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu. Publika će se moći zamisliti uz potresan dokumentarac “Slike iz života ratnika” (2017) u režiji Silvija Mirošničenka, priču o velikom čovjeku i ratnom heroju vukovarske obrane, Ivanu Anđeliću-Doktoru. Mlade snage vruće filmske robe brani svestrani 22-godišnjak Luka Duvančić s napetim filmom “Jedno ubojstvo za van” (2017), nastao entuzijastično u nezavisnoj produkciji s grupom od 50 volontera, koji je premijeru doživio na Pulskom filmskom festivalu, a repriza će se dogoditi u Novoj Gradiški na Noći hrvatskog filma.
Ravno s Pule u Šibenik stižu i kratkiš u dalmatinskom duhu “Med i mliko” (2016) nadarenog studenta Marka Jukića, nagrađenog i na ZFF-u u programu Kockice, šarmantnu filmsku minijaturu o dvojici prijatelja i jednoj baki koji pokušavaju preživjeti užeglo splitsko ljeto. Šime Strikoman, rođeni Vodičanin, u Šibeniku će na najduljoj Noći filmskih domaćica predstaviti svoj društveno angažirani dokumentarac “Hoću i mogu – Made in Šibenik” (2013), nastao u povodu deset godina djelovanja Centra za socijalnu inkluziju Šibenik koja pomaže osobama s intelektulanim teškoćama da se uklope u normalan život.
Organizatorima Noći hrvatskog filma je cilj od za sada skromnog vala dobre nade u interes hrvatske publike za domaći film, u toj jednoj Noći, stvoriti trajnu, čvrstu vezu hrvatskog filma i hrvatskih gledatelja koja će to zanimanje s vremenom pojačavati te prenositi na nove naraštaje. Upravo zbog toga, ulaz na sva događanja potpuno je besplatan. Sve informacije o ovogodišnjem NHF-u možete doznati na sljedećoj poveznici.
