PočetnaNajave17. ZagrebDox: Dokumentarci u službi izražavanja (ali) i preživljavanja

17. ZagrebDox: Dokumentarci u službi izražavanja (ali) i preživljavanja

-

Ovogodišnji, 17. ZagrebDox održat će se od 13. do 20. lipnja na nekoliko zagrebačkih lokacija i uključiti više od osamdeset recentnih dokumentaraca iz cijeloga svijeta. Brojne su teme i autorske preokupacije prisutne u ovogodišnjem filmskom programu, a ističe se i nekoliko naslova u kojima se autori/ce i(li) protagonisti/ce filmskim medijem koriste u svrhu suočavanja s (ne)običnim okolnostima, svakodnevnim situacijama, uvjetima u kojima žive i izazovima koje pred njih postavlja suvremeno društvo. Dokumentiranje njihove svakodnevice donosi im svojevrsno olakšanje, a snimljeni materijal postaje svojevrsni katalizator njihovih emocija i stanja.

“The Earth is Blue as an Orange” (2020), dugometražni debi ukrajinske redateljice Irine Cilik (Međunarodna konkurencija) ovjenčan nagradom za režiju na Sundanceu, opservacijski je dokumentarac o obitelji sa samohranom majkom i četvero djece koji žive u ratnoj zoni na istoku Ukrajine. U svakodnevici obilježenoj neprestanom prijetnjom ratnog razaranja upravo majka Ana drži konce obiteljskog optimizma i kreativnosti ne dopuštajući strahu da u potpunosti ovlada njihovim životima. Naime, Anina djeca, predvođena najstarijom kćeri Mirom koja želi postati snimateljica, zaokupljena su snimanjem filma temeljenog na njihovoj vlastitoj svakodnevici. Svaki član obitelji ima svoju ulogu u filmu, ali i u procesu njegova nastanka, a Anin je zadatak da montira snimke, stvarajući od snimljenih fragmenata novu, koherentnu cjelinu. U sveopćem besmislu rata za jednu obitelj film postaje moćan alat i oruđe stvaranja potpuno novog smisla i značenja.ž

“Radiograph Of A Family”

Još jedan film iz Međunarodne konkurencije, “Radiograph Of A Family” (2020) najbolji dokumentarac lanjskog izdanja IDFA-e, potresan je i dirljiv portret iranske obitelji. U njemu redateljica Firouzeh Khosrovani progovara o vlastitom odrastanju i identitetu kroz odnos majke i oca koji – premda počiva na ljubavi – obilježava jaz između oprečnih vrijednosti, između tradicionalnog i suvremenog, između potpune posvećenosti islamu s jedne strane te svjetovnom i progresivnom s druge. U elegantno montiranim fragmentima njihove intime – obiteljskim fotografijama, videosnimkama i pismima, zrcale se tako konflikti novije iranske povijesti.

U filmu “Tales from the Prison Cell” (2020) iz Regionalne konkurencije, mađarski autor Abel Visky koristi se pak filmom kao sredstvom povezivanja onih kojima je to zakonski onemogućeno – zatvorenika i njihovih obitelji. Očevi koji služe zatvorske kazne dobivaju zadatak da napišu bajke o svojoj djeci; te bajke autor potom pretače u kratke filmove u kojima glume njihove obitelji. S ciljem da obiteljima pomogne premostiti razdvojenost, Visky ukazuje na transformirajuću snagu umjetnosti. Borba s izolacijom u zatvoru za neke postaje gotovo neizdrživa bitka s paranojom, pa im ove bajke, svojevrsni poklon njihovim obiteljima, postaju i način da izreknu nikad izgovorenu istinu. Bajke postaju put do imaginacije – jedinog mjesta na kojem te obitelji mogu istinski biti zajedno.

O razdvojenosti unutar obitelji, kao i njezinu premošćivanju uporabom suvremene tehnologije, govori i kratkometražno autobiografsko belgijsko ostvarenje “Don’t Hesitate to Come for a Visit, Mom” (2020). Film će se prikazati u Međunarodnoj konkurenciji, a u njemu ruska redateljica Ana Artemijeva bilježi odnos sa svojom trogodišnjom kćerkicom. Majku koja studira u Belgiji i kćer koja s ocem živi u drugoj državi trenutačno razdvajaju tisuće kilometara i viza koja još nije odobrena. Svakodnevni kontakt i vezu majka i kći održavaju putem videopoziva koji postaju okosnica njihova odnosa, svojevrsni virtualni nadomjestak za fizički kontakt.

U Međunarodnoj konkurenciji ZagrebDoxa prikazat će se i kratkometražni film Španjolca Pola Mallafréa, “The Reality of Confinement with a four-year-old” (2020), koji kroz formu videodnevnika mladog para progovara o izazovima i ograničenjima nakon petnaest dana zatočeništva sa svojom četverogodišnjom kćeri uslijed karantene uzrokovane pandemijom koronavirusa. Riječ je o zabavnom prikazu uspona i padova jedne obitelji u izolaciji, a niz svakodnevnih epizoda uključuje sve izazove roditeljstva: od dnevne rutine i umora, povremenih neuspjeha, pa do borbe s dosadom i ovisnosti o društvenim mrežama.

Posljedice lockdowna

O posljedicama karantene i lockdowna, ponovno u formi videodnevnika, govori i francuski film “Teenage Lockdown Tales” (2020), član ovogodišnjeg programa Teen Dox. Autorski dvojac Charlotte Ballet-Baz i Marie-Pierre Jaury okupio je pet srednjoškolaca iz pariškog predgrađa i pozvao ih da s njima podijele svoja iskustva karantene putem snimki zabilježenih njihovim pametnim telefonima. Kako tinejdžeri proživljavaju svoje godine kada je sve ono što je činilo ključan dio toga doba – prijatelji, izlasci, škola, sport – postalo nedostupno? “Teenage Lockdown Tales” portret je adolescencije u pandemijom obilježenoj 2020. godini: izolirani u vlastitim sobama, ovih petero tinejdžera preispituju sebe, jedan drugoga i za to vrijeme odrastaju.

Nagrađivani Marc Isaacs, jedan od najistaknutijih britanskih dokumentarista, filmom “The Filmmaker’s House” (2020) koji će se prikazati u programu Kontroverzni Dox, progovara o suvremenoj Britaniji, ali i pritiscima komercijalne kinematografije i stvaralačke krize. Suočen s ultimatumom koji mu postavljaju producenti, Isaacs odlučuje raskrstiti s njihovim uvjetima i napraviti nešto posve drugačije: uperiti svoju kameru u one koji ga okružuju. Povezujući se s različitim pojedincima, tako da procesi upoznavanja i interakcije postaju integralni dio njegova filma, redatelj u vlastitom domu ugošćuje i snima čitav spektar protagonista: dvojicu građevinara, susjeda Pakistanca, slovačkog beskućnika, kućnu spremačicu Kolumbijku. U filmu “The Filmmaker’s House” kombinira se dokumentarizam s fikcijom, isprepliće humor s intenzivnim emocijama, što rezultira djelom koje propituje sam čin, kao i prirodu stvaranja filma.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

AI i virtualni svjetovi u Dokukinu KIC

U zagrebačko Dokukino KIC dolazi novi ciklus dokumentaraca "AI i virtualni svjetovi", koji istražuje snage, slabosti i ograničenja umjetne inteligencije.

Večeras u Sinju dokumentarac o ratnoj fotografkinji Lee Miller

Večeras na platno sinjske Palacine dolazi dokumentarac "Uhvatiti Lee Miller" / "Capturing Lee Miller" (2020) redateljice Terese Griffiths.

Tri nagrade za hrvatske dokumentarce na 20. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzió

Tri nagrade osvojili su hrvatski dokumentarci na 20. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzió.

55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva: Prva nagrada dokumentarcu “Korijen” Dore Fodor

U Zagrebu se od 24. do 26. studenog održavala 55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva.

“Nakon svadbe” Mateja Kľúčika najbolji dokumentarni film 10. STIFF-a

"Nakon svadbe" (2022) slovačkog redatelja Mateja Kľúčika proglašen je najboljim dokumentarnim filmom 10. STIFF-a.

Klasici svjetske dokumentaristike, 3. sezona

“Darwinova noćna mora” – Predatorske ribe i oružje u kolijevci čovječanstva

Posljednji esej treće sezone "Klasika" rezerviran je za dokumentarni film "Darwinova noćna mora" (2004) Huberta Saupera.

“Mali Dieter želi letjeti” – Ekstatično do neba

"Mali Dieter želi letjeti" (1997) spada među najpoznatija dokumentaristička djela velikog njemačkog redatelja Wernera Herzoga.

“Titicut Follies” – Čiste sobe i tužni varijetei

U trećem eseju treće sezone "Klasika svjetske dokumentaristike" pišemo o dokumentarcu "Titicut Follies" (1967) Fredericka Wisemana.

“Crumb” – Umjetnost kao jedini izbor

Dokumentarac "Crumb" (1994) Terryja Zwigoffa o strip-umjetniku Robertu Crumbu, spada među najistaknutije primjerke doku-biografskog žanra.

“Shermanov marš” – Generali i ljubavnici

Treću sezonu "Klasika svjetske dokumentaristike" otvaramo s dokumentarcem "Shermanov marš" / "Sherman's March" (1985) Rossa McElweeja.

Dokultura, 3. sezona

Snaga je u detalju

Posljednji esej treće sezone "Dokulture" donosi tekst o hrvatskim filmskim vaninstitucionalnim programima.

Fiksiranje na margini

Shvatimo li film kao neizostavni dio kulture i umjetničkog stvaralaštva, obrazovni je sustav prva točka stjecanja šireg filmskog znanja.

Steći filmsku kulturu – od apstrakcije prema konzumerizmu

Prvi esej treće sezone "Dokulture" bavi se (ne)dostupnošću filmova široj publici, naročito iz kuta dokumentarnog roda.