PočetnaNajavePredstavljen program 16. ZagrebDoxa

Predstavljen program 16. ZagrebDoxa

|

Čak 112 dokumentaraca bit će prikazano na 16. izdanju Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox, koji će se ove godine održati na novoj lokaciji, u CineStaru Zagreb – Branimir mingle mallu, i u novom terminu: od 15. do 22. ožujka. Za Veliki pečat, službenu festivalsku nagradu, natječe se 17 filmova u kategoriji međunarodnog natjecateljskog programa te isto toliko dokumentaraca u sekciji regionalne konkurencije, dok će nagrada Mali pečat biti dodijeljena najboljem filmu autora/ice do 35 godina starosti. Posebnosti ovogodišnjeg ZagrebDoxa na konferenciji za medije predstavili su direktor festivala Nenad Puhovski i producentica Lucija Parać.

“I ove godine publiku ZagrebDoxa očekuje impresivan broj filmova, među kojima su i najnoviji dokumentarni hitovi te filmovi nagrađeni na najprestižnijim festivalima, ali i intimistički, ‘neotkriveni’ filmski dragulji. Suočavajući gledatelje s urgentnim problemima današnjice, ova ostvarenja zaokružuju sliku suvremene svjetske dokumentaristike, a pritom nas upoznaju s inspirativnim i živopisnim pojedincima, otkrivaju nove vizure o važnim temama i odvode na udaljene lokacije, kao i na nepoznata mjesta u našoj okolini”, istaknuo je Nenad Puhovski.

Međunarodna konkurencija

Uz za Oscara nominirane naslove “Za Samu” / “For Sama” (2019) Sirijke Waad al-Kateab i Britanca Edwarda Wattsa te “Bolnica ispod zemlje” / “The Cave” (2019) sirijskog autora Ferasa Fayyada, Međunarodna konkurencija obuhvaća niz filmova koji na ZagrebDox stižu nakon impresivne festivalske turneje. Pobjednik IDFA-e, film “Šaptom” / “In A Whisper” / “A media voz” (2019) kubanskog redateljskog tandema Heidi Hassan i Patricije Pérez Fernández, donosi priču o prijateljstvu koje nadvladava geografska prostranstva, a IDFA-in laureat u srednjometražnoj sekciji, film “Začarani krug” / “Anticlockwise” (2019) iranskog redatelja Jalala Vafaeija, dirljiv je portret autorove obitelji koja se konfrontira s opresivnim iranskim režimom. Na istome festivalu Nagradu za najbolju režiju osvojio je iranski filmski veteran Mehrdad Oskouei za potresan film “Sjene bez sunca” / “Sunless Shadows” (2019), koji progovara o sudbini pet mladih Iranki osuđenih zbog ubojstava nasilnih supruga i očeva.

I Posebno priznanje na lanjskoj IDFA-i osvojio je film iz ZagrebDoxove Međunarodne konkurencije: filmski debi mladog ruskog redatelja Ilje Povolockog, “Pjena” / “Froth” / “Pena” (2019) besprijekorno je snimljena studija male eklektične zajednice subpolarnih kauboja koji žive u polunapuštenom gradu na negostoljubivim obalama Barentsova mora. Dobitnik glavne nagrade festivala CPH:DOX, “Švedsko ljeto” / “Ridge” / “Säsong” (2019) Šveđanina Johna Skooga, koji je žiri u obrazloženju prozvao suvremenom tamošnjom verzijom Tarkovskog, minuciozno i vješto korištenim filmskim jezikom prenosi impresije o ljetnoj dokolici u Skandinaviji. Poljski film “Vjetar. Dokumentarni triler” / “The Wind. A Documentary Thriller” / “Wiatr. Thriller dokumentalny” (2019) redatelja Michała Bielawskog u maniri trilera razvija se pak u impresivno simfonično filmsko ostvarenje o nepredvidljivom i destruktivnom vjetru koji puše nekoliko puta godišnje u poljskoj regiji Podhale.

“Uzorno vladanje” / “Exemplary Behaviour” “Pavyzdingas elgesys” (2019) litvanskih redatelja Mickevičiusa i Nerijusa Mileriusa, pobjedničko ostvarenje festivala DOK Leipzig, propituje pojmove zločina, pravde i oprosta kroz priču o zatvorenicima litvanskog zatvora Lukiškės. Švedski redatelj Mikel Cee Karlsson u filmu “Neznanac” / “Fraemling” (2019) nastoji pak rasvijetliti sudbinu svog najboljeg prijatelja, postupno razotkrivajući njegov neobični skriveni život. Koristeći se dokumentarnim snimkama, intervjuima i tehnikama rekonstrukcije pojedinih scena, autor stvara priču o tankoj liniji između žrtve i krivnje. Kontroverzna izraelska odvjetnica Lea Tsemel, poznata po neustrašivoj i strastvenoj borbi za prava palestinskih političkih zatvorenika, u fokusu je dokumentarnog filma “Odvjetnica” / “Advocate” / “Lea Tsemel, Orechet Din” (2019), za koji je redateljski dvojac Rachel Leah Jones (SAD-Izrael) i Phillippe Bellaiche (Francuska) primio brojne nagrade te izborio ulazak u uži izbor za nominaciju za Oscara.

Mladi američki redatelj Luke Lorentzen u svom novom dokumentarcu “Ponoćna obitelj” / “Midnight Family” (2019), nagrađenom Posebnom nagradom žirija za kameru na Sundanceu, pridružuje se jednoj meksičkoj obitelji na frenetičnim, turbulentnim noćnim vožnjama po ulicama Ciudada de Méxica. Snimljen u stilu cinema veritéa, film prati rad privatne obiteljske ambulantne službe razotkrivajući kobne manjkavosti državnog zdravstvenog sustava. Sundanceovom Posebnom nagradom žirija ovjenčan film “Umjetnica i lopov” / “The Painter and the Thief” / “Kunstneren og tyven” (2020) Norvežanina Benjamina Reea nježna je i emotivna priča koja, vješto izbjegavajući sentimentalizam, u filmskom ekvivalentu kubističkog portreta prikazuje neobično prijateljstvo naslovnih protagonista.

S nagradom festivala u Locarnu na ZagrebDox stiže film “Pustinjska ulica 143” / “143 Sahara Street” / “143 rue du désert” (2019) alžirskog autora Hassena Ferhanija, intiman i evokativan dokumentarac o malom caféu usred Sahare. Ozloglašena briselska četvrt Molenbeek, poznata po napadima bombaša samoubojica i policijskim ophodnjama, poprište je filma “Bogovi Molenbeeka” / “Gods of Molenbeek” / “Aatos ja Amine” (2019) finske redateljice Reette Huhtanen, a prikazana je kroz vizuru dvojice dječaka koji dolaze iz posve drugačijih kulturoloških sredina. Ovo lirsko ostvarenje na svjež i maštovit način pristupa jednom od gorućih problema današnjice – (ne)mogućnosti suživota u različitosti.

Obiteljske tajne, potisnuta sjećanja i prešućene traume u središtu su obiteljske drame “Naslijeđene sjenke” / “It Takes a Family”/ “De skygger vi arver” (2019) u kojoj danska redateljica Susanne Kovács iznosi složenu, osobnu priču o vlastitoj obitelji, Holokaustu i užasima prošlosti koji i dalje, prenoseći se generacijama, ostavljaju svoj trag u sadašnjosti. Nagrađen Grand Prixom za najbolji dokumentarac na prošlogodišnjim Karlovim Varima, film “Besmrtni” / “Immortal” / “Surematu” (2019) ruske redateljice Ksenije Ohapkine na pronicljiv način razotkriva kako mehanizmi političke moći utječu na svakodnevicu, čak i u na prvi pogled benignim situacijama.

Regionalna konkurencija

U kategoriji Regionalne konkurencije za Veliki pečat natječe se i šest hrvatskih filmova, od čega će pet naslova svoje premijerno prikazivanje imati upravo na ZagrebDoxu. Uz film “Kuća Male Zvijezde” (Wolfgang&Dolly / Al Jazeera Balkans; 2019.) Slađane Lučić, prikazan ljetos na Sarajevo Film Festivalu, program uključuje i nova ostvarenja Nevena Hitreca (“Povuci-potegni”), Branka Ištvančića (“Anonimno jato”), Damira Čučića (“Kisik dušik”) i Đure Gavrana (“Jedna od nas”), kao i dokumentarni prvijenac Ivane Marinić Kragić, “Nun of Your Business” (Marinis Media / Set Sail Films; 2020.), koji slijedi jednu ljubavnu priču započetu na posve neočekivanom mjestu.

Zvučni krajolici Radio Beograda, jedne od najstarijih europskih radiopostaja, tema su sinestetičkog ostvarenja “Govori da bih te vidio” / “Govori da bih te video” (2019) Marije Stojnić, nastalog u srpsko-hrvatsko-katarskoj koprodukciji. Na ZagrebDox se vraća bosanskohercegovačka redateljica Jasmila Žbanić filmom “U zraku” (2019), kreativnim i intimnim ostvarenjem o sekundarnim žrtvama rata, pri čemu dramatična ispovijest redateljičina supruga Damira o njegovu strahu od letenja avionom često skreće u duhovite epizode. Temom sjećanja, ratne traume te preplitanja prošlosti i sadašnjosti na neobičan način bavi se i dirljivo mađarsko ostvarenje “Euforija postojanja” / “The Euphoria of Being” / “A létezés eufóriája” (2019) mađarske redateljice Réke Szabó, ovjenčano nagradama na nizu festivala, među kojima je i Grand Prix festivala u Locarnu te priznanje za najbolji dokumentarac o ljudskim pravima na Sarajevo Film Festivalu.

Ekonomske migracije, ali u obrnutom smjeru – iz samog europskog srca u jugoistočnu Europu, tema su filma “Bugarski san” (2019) Srđana Šarenca. U središtu priče je sudbina njemačke umirovljenice koja zbog nemogućnosti da ostvari komforan život u rodnoj državi odlazi u Bugarsku, a osim ekonomskih uvjeta života, film se dotiče i teme starenja te društvenog odbacivanja umirovljenika. Svakodnevica dviju starica na izoliranim obroncima istočne Bosne, ispunjena lokalnim kulturnim nasljeđem i ritualima u dubokom suglasju s okolinom, tema je srpskog poetičnog filma “A sad se spušta večer” / “A sad se spušta veče” (2019) Maje Novaković. Talijanski redateljski dvojac Damiano Giacomelli i Lorenzo Raponi u filmu “Siddhartha” / “Noci sonanti” (2019) slijedi pak priču o ocu i sinu koji su blagodati suvremene civilizacije zamijenili životom u zabačenom talijanskom selu, a s obitelji koja u napuštenom rezervatu, nadomak užurbane svakodnevice Bukurešta, živi u harmoniji s prirodom, upoznaje nas dokumentarac “Naš dom u divljini” / “Acasă” / “Acasă, My Home” (2019) redatelja Radua Ciorniciuca.

U zabačenom mjestu u podnožju austrijskih Alpa odvija se radnja filma “Kretnje obližnje planine” / “Movements of a Nearby Mountain” / “Bewegungen eines nahen Bergs” (2019) Austrijanca Sebastiana Brameshubera; ovaj laureat festivala Cinéma du Réel kroz priču o nigerijskom migrantu koji popravlja automobile dok se oko njega i dalje vrti žrvanj rudarske industrije promišlja mjesto pojedinca u globalnoj ekonomiji. Rumunjsko-njemački redatelj Alexander Nanau u filmu “Colectiv” (2019) daje beskompromisan uvid u dosege i važnost istraživačkog novinarstva na primjeru razotkrivanja korupcije u rumunjskom zdravstvenom sustavu.

Makedonske redateljice Vanja Dimitrova i Natasha Dimitrievska u ostvarenju “Zauzdane oluje” / “Locked Stormes” (2019) gledatelje odvode u svakodnevicu strogo čuvanu od očiju javnosti – onu zatvorenica popravnog zatvora i pacijenata psihijatrijske bolnice. Drugačiji pogled na talijansku mafiju, posve odmaknut od uobičajene fascinacije tim fenomenom, nudi dokumentarac “Kći Camorre” / “Daughter of Camorra” / “Hči Camorre” (2019) slovenskog redatelja Siniše Gačića, u čijem je fokusu bivša pripadnicom zloglasne organizacije Camorra koja se, nakon izlaska iz zatvora, obračunava s izazovima svakodnevnog života.

Ostali programi

Osim natjecateljskog programa, publiku ZagrebDoxa očekuje i pregršt naslova u službenim programima Biografski Dox, Glazbeni globus, Happy Dox, Kontroverzni Dox, Majstori Doxa, Stanje stvari, Teen Dox i ADU Dox, a u sklopu programa Factumentarci prikazat će se film “Djeca tranzicije” (Factum / Zagreb film; 2014.) prerano preminulog Matije Vukšića. Retrospektivna sekcija donosi tri programa: Retrospektiva Lucy Walker uključuje osam ostvarenja britanske redateljice koja iza sebe ima osvojene Emmyje i nominacije za Oscara, program Hrvatski dokumentarac sa ženskim potpisom u selekciji Diane Nenadić, daje pregled domaće dokumentarne produkcije tijekom pet desetljeća kroz filmove redateljica kao što su Milica Borojević, Snježana Tribuson, Katarina Zrinka Matijević, Tatjana Božić, Dana Budisavljević i dr., a Autorska večer ove je godine posvećena Goranu Deviću. Novost su posebni programi Eko Dox, posvećen posljedicama globalne ekološke krize, te Filmaši o filmašima, u kojem uspješni redatelji portretiraju velike svjetske filmske umjetnike.

“U pet dvorana kina CineStar Zagreb prikazat ćemo pregršt filmova u ukupno 17 programa, a s festivalskim gostima razgovarat ćemo nakon projekcija njihovih filmova. Osim toga, ZagrebDox Pro uključit će nekoliko događanja otvorenih za javnost, među kojima su i masterclassovi redateljica Dane Budisavljević i Lucy Walker, a posebna događanja u sklopu programa ZagrebDoXXL donose razgovore o pojedinim temama što ih otvaraju ostvarenja iz filmskih programa ZagrebDoxa – od migrantske krize, preko cijepljenja djece, pa do gentrifikacije i klimatskih promjena. I ove će godine u dnevnim terminima publika imati priliku besplatno gledati sve filmove iz međunarodne i regionalne konkurencije, a nakon zatvaranja festivala i dodjele nagrada, u nedjelju, 22. ožujka, svi nagrađeni naslovi bit će prikazani u sklopu programa The Best of Fest”, izjavila je Lucija Parać.

Prodaja ulaznica počinje početkom ožujka, a ulaznice će se moći kupiti na blagajnama kina CineStar Zagreb – Branimir mingle mall, na ticketomatima u predvorju kina, online na blitz-cinestar.hr te putem iCineStar mobilne aplikacije.

Cjelokupni program istražite na službenim stranicama ZagrebDoxa.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

7. AJB DOC, dan treći i četvrti: Lica izvještavanja

Na 7. AJB DOC-u organiziran je panel "Nasilje nad ženama".

Pripovijesti krajolika

U ovoj seriji eseja bavit ćemo se hibridnim formama u dokumentaristici, filmovima koji nadilaze granice klasičnog dokumentarca.

22. Liburnia Film Festival: “Brdo stvari” – Ekonomija i sociologija buvljaka

"Brdo stvari" Tonija Jelenića portret je prodavača Pere koji na Hrelić dolazi otkako je shvatio da je takav posao znatno lakši od onog električarskog.

7. AJB DOC, dan drugi: Priručnik za pamćenje

Izvještaj s drugog dana 7. AJB DOC-a.

7. AJB DOC, dan prvi: Aktivizam kao nužnost

Izvještaj s prvog dana 7. Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans.

U Sarajevu sinoć otvoren 7. AJB DOC

Sedmo izdanje međunarodnog Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC), koje će trajati do 17. rujna, svečano je sinoć otvoreno u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu.

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.