Zagrebački Human Rights Film Festival (16. HRFF: Zagreb i Rijeka, 2. – 9.12.) s godinama se isprofilirao kao udarni filmsko-festivalski bastion ovih naših lijepo-naških područja na temu ljudskih prava. Ni ove godine s te strane, naravno, nema većih potresa. Pa ipak, HRFF je, prema riječima direktora festivala Petra Milata, u 2018. odlučio nešto proaktivnijom, ofanzivnijom retorikom, upozoriti na probleme žena i seksualnih manjina u današnjem, sve konzervativnije nastrojenom društvu, i to kroz uistinu brojne popratne programe te bogat filmski program obogaćen nikad brojnijim ženskim filmskim kadrom. Ovogodišnji tematski okvir “Pobunjena želja” buran je odgovor na sve pokušaje zabrana i ograničavajućih faktora, zalažući se za alternativni svijet međusobne tolerancije i dijaloga o problematičnim temama. 

“Šesnaesti po redu Human Rights Film Festival koncipirali smo polazeći od želje pokazati jednak broj ženskih i muških filmskih autora. Takvu odluku donijeli smo početkom ove godine kad smo ciljano gledali uvrstiti filmove ženskih autorica, koje smo smatrali važnima. U jednom trenutku shvatili smo da bi to moglo biti pitanje raznih konzervativno-regresivnih napada na takozvana reproduktivna prava, abortus, prava LGBT zajednice… Konkretne teme ipak su sveprisutne oko nas i smatrali smo da nemaju konkretnu specifičnost do koje nam je kao festivalu oduvijek stalo. I onda nam je sinulo, uz dva-tri igrana filma kao zamašnjak: ako već postoji takav društveno-politički problem koji doživljavamo kao prijetnju, po pitanju seksualnosti i obitelji, zašto o njima ne bismo progovorili ofanzivno, umjesto dosadašnje povučene i reaktivne prakse”, rekao je Milat na početku razgovora, ističući ovogodišnju misiju oživljavanja pomalo zaboravljenih tema i diskusija prošlog stoljeća.

“Želja nam je bila iskopati diskusije prije trideset-četrdeset godina, nakon 1968., pitanja bitna cijelog generaciji baby boomera, poput oslobađanja seksualnosti, drukčijih vrsta obitelji, njene važnosti i trebamo li je uopće u ovakvom obliku. Željeli smo istaknuti žensko filmsko pismo, nekakvu nepokorenu želju koja graniči s utopijom, koja ide protiv toga da joj se kaže ne može. Postoji u tome jedan utopijski moment, svih tih diskusija dobrim dijelom zamrlih dolaskom side 1980-ih”, rekao je Milat koji je ove godine kao član žirija boravio na poznatom Međunarodnom festivalu kratkometražnog filma u Oberhausenu, odletio do New Yorka predstaviti monografiju Slobodana Šijana, “Tomislav Gotovac – Life as a Film Experiment” u izdanju Instituta Tomislav Gotovac, Hrvatskog filmskog saveza i Multimedijalnog instituta… Značajna je ovo, dakle, godina i za direktora HRFF-a, kojem su i spomenute izvanškolske aktivnosti otvorile lakši put do novih autora i pripadajućih fimova. Jedna od većih ovogodišnih počasti, kako za Milata tako i za njegov Multimedijalni institut gdje sudjeluje kao koordinator programa, dolazi iz Austrije. Direktor Oberhausena Lars Henrik Gass englesko izdanje svoje najnovije knjige “after youtube: Gespräche, Portraits, Texte zum Musikvideo nach dem Internet”, povjerio je upravo Multimedijalnom institutu, koji će istu na tržište izbaciti na proljeće 2019. godine.

Vratimo se još malo na ovogodišnji HRFF. I filmski program kojim po običaju vrve zanimljivi i progresivni autori, od našeg Gorana Devića do Amerikanca Roberta Greenea koji uglavnom obitava izvan uobičajenih kalupa prihvaćene dokumentaristike.

“HRFF je već godinama mjesto gdje publika može vidjeti drugačije, filmove koje nigdje drugdje nema prilike pogledati. Domaći autori također su izabrali naš festival kao mjesto svojih hrvatskih premijera. Zbog toga sam stvarno zadovoljan. Prvenstveno se to odnosi na Gorana Devića i njegov novi dokumentarni film o Sisku, ‘Na vodi’, s kojim otvaramo festival. ‘Srbenku’ Nebojše Slijepčevića nemamo u programu, ali je u ovom kontekstu komplementaran film Devićevom, a zbog specifične teme vjerojatno i najrelevantnije domaće filmsko ostvarenje ove godine. Prikazujemo njihova dva filmska pandana, ‘Uprizorenje rata’ Lole Arias, u kojem argentinski i engleski rani veterani uprizoruju vlastitu ratnu traumu falklandskog sukoba 1982. godine; drugi film je ‘Bisbee 1917.’ Amerikanca Roberta Greenea, također neka vrsta reenactmenta, protjerivanja više od tisuću sindikalista u pustinju od strane jedne korporacije. Svi oni filmskim i određenim scenskim sredstvima uprizoruju i procesuiraju traume pa sam jako zadovoljan njihovim dolaskom na festival”, rekao je Milat i nastavio u hrvatsko-regionalnom predstavljačkom tonu.

“Spomenuo bih i hibridni igrano-dokumentarni film ‘Ljetnikovac’ Damira Čučića koji je također HRFF-u dodijelio hrvatsku premijeru. Imat ćemo i najnoviji dokumentarni film srpskog dokumentarista Želimira Žilnika, ‘Najljepša zemlja na svijetu’, uz niz popratnih događaja vezanih za ovog autora, poput izložbi i projekcija njegovih antologijskih filmova. Da ne zaboravim Nikolinu Bogdanović i njen dokumentarac ‘Mjesto odakle vam pišem pisma’, nastao u produkciji Restartove Škole dokumentarnog filma, jedan od najljepših snimljenih filmova u Hrvatskoj ove godine. Uglavnom, ostali smo važna referentna točka svih generacija filmaša, i to nam je izuzetno bitno”, poentirao je Milat.

A teško je zamisliti HRFF bez kambodžanskog filmaša Rithyja Panha, ali i Francuza Claudea Lanzmanna, koji nas je početkom srpnja, nažalost, zauvijek napustio. 

“Prikazat ćemo meni osobno najpotresniji film, ove godine preminulog francuskog redatelja Claudea Lanzmanna, ‘Četiri sestre’, posljednji materijal na kojem je radio. Ponovno nam u program dolazi Rithy Panh, kao i Ukrajinac Sergej Loznica. Mogli smo birati između tri Lozničina filma, a u konačnici smo se odlučili za ‘Dan pobjede’, čija tema spomenika i odnosa suvremene politike prema povijesti, zanima i hrvatske građane”, izjavio je Milat, koji nije mogao prešutjeti nedavnu promjenu kulturno-upravljačke garniture u Studentskom centru, odnosno Kulturi promjene.

“Dvadeset godina sam u kulturi i ovakva događanja mi nisu strana. No, da ovako kvalitetne stvari mogu nestati preko noći… Ta spoznaja još uvijek je bolna. Izgubili smo dosta”, rekao je za kraj direktor Human Rights Film Festivala.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here