PočetnaOsvrti10. Gledalište KKZ-a: Snažna autorska baza

10. Gledalište KKZ-a: Snažna autorska baza

|

Kinoklub Zagreb nametnuo se kao neizostavni čimbenik naše neprofesijske produkcije, čija ostvarenja nerijetko donose inovativna rješenja. Mjesto je to na kojem su se profilirala prepoznatljiva autorska imena, specifične poetike i interesi, nadilazeći okvire amaterizma. Kao tradicionalni pregled prošlogodišnje produkcije, Gledalište KKZ-a potvrđuje značajan i nezanemariv doprinos kluba, općefilmskoj pa i dokumentarističkoj sceni. U vremenu kad se u domaćem filmskom stvaralaštvu pomalo osjeća zamor potrošenih formi, kinoklubaška strujanja prodiru novinama ili barem očuđujućim postupcima.

Kao što je i karakteristično za reviju prvenstveno amaterskog filma, nedavno održano, deseto po redu Gledalište (Zagreb, MM centar, 3. – 4. veljače), ponudilo je širok spektar radova, od početničkih istraživanja na granici eksperimentalnog i dokumentarnog filma do ozbiljnih propitivanja rodovsko-žanrovskih konvencija. No, već su i radionički filmovi donijeli pomak u formalnom ili sadržajnom smislu. Film nastao u sklopu radionice festivala Kratki na brzinu, “Ja ću biti…” skupine autora, čak i uz pretpostavljeni mentorski utjecaj, primjer je neočekivane zamjene uloga u poentiranju podtekstualnog egzistencijalnog propitivanja. S druge strane, većina u ovom slučaju dokumentarnih radova, dovoljno je korektna da bi ravnopravno konkurirala selekciji nekih od hrvatskih festivalskih programa. “Euro neuro” Danijela Novokmeta tako je, primjerice, karakterističan rezultat snimateljskog prodora u stvarnost s ciljem naglašavanja njenih distorzivnih elemenata, dok se naglašenom aktivističkom crtom odlikuje “S.O.U.R.” Ivana Smoljana. Na sličnom je tragu i “Ghost Places” Darije Keršić, doduše okarakteriziran kao eksperimentalni film, što samo naglašava osjetnu premreženost rodova i žanrova na Gledalištu.

Foto: Kadar iz dokumentarnog filma “Sanja”

Najzanimljiviji primjer u tom smjeru zasigurno je film pomaknute perspektive s ciljem portretiranja neuhvatljivog stanja protagonista, “Dokumentarni film ‘Sad ili nikad'” Zorka Sirotića. Struktura koja se neočekivano premetne u igranu potpuno će poremetiti gledateljeva očekivanja, no funkcionalnost ovog postupka treba tražiti u posredovanju drugačijeg doživljaja stvarnosti. Film o istrijanskom umjetniku Darku Brajkoviću Njapi prožet je iskonstruiranim situacijama koje razbijaju dokumentaristički elementi, čime se sugerira pokušaj aktivne rekonstrukcije zatečenog, ali i doslovnog uobličenja filmskog dvojnika koji će prekoračivati granice konvencionalnog.

Psihološki portret s naglašenim poetskim senzibilitetom i vizualnom ekspresivnošću donijela je “Sanja” Nikice Zdunić. Kontrastiranjem prizora i pronalaženjem vizualnih ekvivalenata narativnoj potki filma, autorica je nastojala dosegnuti dokumentirani subjekt u svojoj cjelovitosti. Redateljičina se vještina iskazuje istovremenim samosvjesnim izrazom i dubokom odgovornošću za svoju glavnu protagonisticu.

Foto: Kadar iz dokumentarnog filma “Demon iz boce”

Sunčica Ana Veldić već se profilirala kao dokumentaristica svakodnevice, dok karakteristični sirovi pristup i fotografija oblikuju njen prepoznatljiv autorski potpis. Demon iz boce” portret je zagrebačke supkulturne figure, Svena Narušitelja, čije će osebujno pojavljivanje pred kamerom graničiti s ekshibicionizmom i infantilnošću. Iako zahvalan kao filmska pojava, teško je zaključiti do koje se mjere redateljičin pristup specifičnom karakteru poklapa s prvotnom namjerom filma. 

Čitav niz ostvarenja – zaključak je s desetog po redu Gledališta – potvrđuje da mladi redatelji orijentirani na Kinoklub ne odustaju od izvrtanja perspektiva i traganja za samosvojnim, često i ironijskim izrazom. Budući da su dosad dali obol mnogim segmentima hrvatskog (dokumentarnog) filma, na temelju prikazanog možemo očekivati samo daljnji razvoj u naznačenim smjerovima.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Kino na pruzi

Objavljujemo tekst nastao povodom programa "Kino na pruzi", koji je Dina Pokrajac selektirala za projekt "Kino Trešnja".

Dvije Zlatne Arene za “Našu djecu” Silvestra Kolbasa

"Naša djeca" (Factum, 2024.) Silvestra Kolbasa osvojila su dvije Zlatne Arene na netom završenom, 71. Pulskom filmskom festivalu.

“Hearts of Darkness: A Filmmaker’s Apocalypse” – “Kako ću odustati od sebe?”

U drugom eseju ovogodišnjih "Klasika" bavimo se dokumentarnim filmom "Hearts of Darkness: A Filmmaker's Apocalypse" (1992).

“U Rijeci se osjeća nedostatak vizije i strateškog promišljanja kulture”

Marin Lukanović i Borko Novitović za naš portal govore o svom dugogodišnjem djelovanju unutar riječke udruge Filmaktiv, koja je ove godine napunila 20 godina postojanja.

Preminuo filmski i kazališni kritičar Tomislav Kurelec

U Zagrebu je, u 83. godini, preminuo filmski i kazališni kritičar te redatelj Tomislav Kurelec.

13. Škola dokumentarnog filma: Bez šminke

U zagrebačkom Dokukinu KIC 18. su lipnja premijerno prikazani završni radovi 13. Škole dokumentarnog filma.

Mašinokoreografije Alaina Resnaisa

Zanimanje Alaina Resnaisa za mašine, mogu se donekle pripisati posleratnom industrijskom "boomu" 1950-ih u Francuskoj.

Petnaesta Nagrada “Vedran Šamanović” Ani Hušman za film “Radije bih bila kamen”

Ovogodišnja, petnaesta po redu Nagrada "Vedran Šamanović", pripala je Ani Hušman za film "Radije bih bila kamen" (2024).

“Burden of Dreams” – Film važniji od života

Četvrtu sezonu "Klasika svjetske dokumentaristike" otvaramo tekstom o dokumentarcu "Burden of Dreams" (1982) Lesa Blanka.

Otvorene prijave za 33. Dane hrvatskog filma

Dani hrvatskog filma pozivaju na prijavu filmova za 33. izdanje, koje će se održati od 17. do 20. listopada 2024. u karlovačkom Kinu Edison.