IntervjuiTomislav Topić: "Digitalizacija kina Borak veliko je olakšanje za organizaciju projekcija Mediteran...

Tomislav Topić: “Digitalizacija kina Borak veliko je olakšanje za organizaciju projekcija Mediteran Film Festivala”

|

Od 11. do 15. listopada u Širokom Brijegu održavat će se 23. Mediteran Film Festival. Ovaj u regiji poznati festival dokumentarnog filma, dakle, počinje danas, a publika će u službenom natjecateljskom programu dugog i kratkog metra moći ukupno vidjeti dvadeset dokumentaraca s mediteranskog zemljopisnog područja. MFF večeras otvaraju hrvatski dokumentarac “Babajanja” (Restart, 2022.) Ante Zlatka Stolice te “Ljetne noći” / “Summer Nights” (2021) izraelskog redatelja Ohada Milsteina. Festival je, pak, od ove godine promijenio termin održavanja, a više o svemu rekao nam je direktor Mediteran Film Festivala, Tomislav Topić.

“Prvi put festival se odvija u jesenskom razdoblju, a mislimo da je to bolje jer su u ovo vrijeme studenti Akademije likovnih umjetnosti iz Širokog Brijega u gradu. Ona ima i filmski odjel na kojem su predavači eminentni filmski radnici poput Mirka Pivčevića, Ognjena Sviličića, Zvonimira Jurića… Ovogodišnji festival traje pet dana, što je nešto duže nego do sada. Imamo dobro uhodanu festivalsku ekipu, tako da eventualne organizacijske probleme vrlo lako rješavamo. Fokus je zapravo na natjecateljskom programu – to su filmovi koji vjerojatno neće biti dostupni na kablovskim i inim platformama, pa je publika MFF-a na neki način i privilegirana. Naš selektor Zdravko Mustać imao je dosta posla jer je prijavljeno oko 300 filmova, a on je morao odbrati po deset dugih i kratkih dokumentaraca. Odabrani filmovi imaju vrlo visoke umjetničke i estetske standarde, te se ističu snažnim autorskim pečatom”, rekao nam je Topić i dodatno pojasnio odluku o promjeni festivalskog termina s ljetnog na jesenski:

“Vjerujem da će ovo ostati stalni termin festivala, a razloga za to je više. Kao prvo, u ovom razdoblju godine završeni su svi natječaji kada je u pitanju financiranje kulture, tako da znamo s kojim proračunom raspolažemo. Drugo, broj kulturnih događanja u Hercegovini nabijen je u ljetnom periodu, pa pomicanjem termina doprinosimo da se prošire i na ostatak godine. Dalje, ljetne hercegovačke, prave mediteranske vrućine, onemogućavaju da se tijekom dana odvijaju sadržaji. Stoga smo pomicanjem u jesen dobili i dan za realizaciju svojih ideja. U ljetnom periodu sve se odvijalo noću.”

Još jedna važna vijest tiče se digitalizacije kina Borak, koje će zasigurno poboljšati gledateljsko iskustvo svih ljubitelja filma u širokobriješkom kraju.

“Naše legendarno kino Borak je digitalizirano i to nam je veliko olakšanje kada je u pitanju organizacija projekcija. Svi filmski programi s Mediteran Film Festivala biti će prikazani u njemu. Skoro deset godina kino je bilo bez redovne distribucije i lokalna publika je bila zakinuta za kino-repertoar. Kino Borak digitalizacijom ponovno nudi publici ono što je imala od kraja 40-ih godina prošlog stoljeća. Osim digitalizacije kino je dobilo i novi namještaj, pa sada imamo puno udobnije stolice koje doprinose vrhunskom filmskom doživljaju. Ovo je jedno od rijetkih kina na ovim prostorima koje je preživjelo sve nedaće i doista smo ponosni što u Širokom Brijegu imamo kino-tradiciju koja se od naših baka i djedova održala do danas. U njemu se osjeća duh vremena, respektabilna prošlost, pa imate osjećaj da se nalazite u Tornatoreovom filmu ‘Kino Raj’“, govori nam direktor Mediteran Film Festivala.

Neizbježno je bilo pitanje i o programu MFF-a.

“Prema riječima selektora Zdravka Mustaća, riječ je o dosad najjačem programu u konkurenciji. Možda bih izdvojio jedan lijepi izraelski film s kojim ćemo otvoriti 23. Mediteran Film Festival – riječ je o ‘Ljetnim noćima’ redatelja Ohada Milsteina. Svi ostali filmovi su vrijedni pažnje i nadam se da će publika uživati u ovogodišnjem programu. Dokumentarci uglavnom progovaraju o problemima današnjice, a autori su na klasičan dokumentaristički način ispričali nevjerojatne priče koje je već vidjela publika na renomiranim svjetskim festivalima dokumentarnog filma”, dao nam je Tomislav Topić jednu svoju mini-preporuku.

Na festivalu će tradicionalno biti zastupljena i hrvatska dokumentaristika – ove godine “Muzej revolucije”,Mlungu – Bijeli kralj”,”Babajanja”…

“Hrvatska produkcija dosta je jaka i svake godine velik broj hrvatskih dokumentaraca pristigne na naš natječaj. Tako je i ove godine. Vidjeti ćemo što će žiri odlučiti, pa će na taj način autori i producenti imati uvid kako stoji hrvatska produkcija u odnosu na produkcije iz 22 zemlje Mediterana. Osobno smatram da ona dobro kotira u dokumentarističkom svijetu”, jasan je Topić.

A važan dio Mediteran Film Festivala svake godine sačinjava i off-program “Filmski centar Sarajevo”, koji publici predstavlja zapažene filmove bh. kinematografije iz prošlosti.

“Filmski centar Sarajevo nabavio je opremu za digitalizaciju filmova i upravo je u toku telekiniranje filmova, te se nadam da će kompletan arhiv uskoro ponovno zasjati na platnima kinodvorana. Riječ je o velikoj arhivi od oko 90 igranih te 500 dokumentarnih i kratkih filmova. Nadaleko je poznata Sarajevska škola dokumentarnog filma i nadam se će ti stari legendarni dokumentarci, koji su nekada dobivali nagrade na Oberhausenu, nakon digitalizacije biti dostupni široj publici”, rekao je direktor Mediteran Film Festivala, za kraj između ostalog dotaknuvši važnost jednog filmskog programa koji će se odvijati za vrijeme trajanja 23. MFF-a.:

“Želio bih naglasiti da ove godine filmska radionica ide u istom formatu kao i do sada. Imamo šest predavača iz Sjedinjenih Američkih Država i oko trideset srednjoškolaca i studenata. Jedan dio predavača diplomirao je režiju na prestižnoj filmskoj akademiji UCLA koju su ranije pohađali slavni redatelji od Spielberga do Lucasa. Radionica traje već deset godina i dala je dosta rezultata, od filmova koji su osvajali Grand Prix nagrade festivala djece i mladeži do polaznika radionice koji su upisali filmske akademije u regiji. Mediteran Film Festival od početka radi na edukaciji, produkciji i na prikazivanju filmova; dakle, ima tri pravca. Imamo bogat off program, pa recimo drugi dan festivala možemo nazvati svojevrsnim Music dayom jer će Željko Bebek predstaviti svoju autobiografsku knjigu, a legendarni slovenski rock glazbenik Vlado Kreslin autobiografski film. Vjerujem da će njih dvojica tijekom boravka na MFF-u zajedno i nastupiti. Zatvaranje festivala rezervirano je pak za film o Davidu Bowieju, ‘Moonage Daydream’, a prikazat ćemo i novi dokumentarac o princezi Diani. Tu je i bogat dječji program. Dakle, festival se trudi ponuditi za svakoga ponešto.”

Povezani tekstovi

Matej Beluhan: “Mnogi iz nerazumijevanja i straha podliježu bauku ‘rodne ideologije'”

Direktor Cherry Pop Festivala Matej Beluhan, za Dokumentarni.net najavljuje četvrto izdanje ove filmske manifestacije.

Silvestar Mileta: “Osjećamo nepodijeljene simpatije prema novom konceptu Dana hrvatskog filma”

Umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma, Silvestar Mileta, za Dokumentarni.net najavljuje njegovo 34. izdanje koje će se ponovno održati u Karlovcu.

Rada Šešić: “Hrvatski autori ove godine na DOKUart dolaze s izuzetno odvažnim filmovima”

Selektorica bjelovarskog festivala DOKUart, Rada Šešić, za Dokumentarni.net najavljuje jubilarno, dvadeseto izdanje ove filmske manifestacije.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.