PočetnaIntervjuiTomislav Topić: "Digitalizacija kina Borak veliko je olakšanje za organizaciju projekcija Mediteran Film Festivala"

Tomislav Topić: “Digitalizacija kina Borak veliko je olakšanje za organizaciju projekcija Mediteran Film Festivala”

|

Od 11. do 15. listopada u Širokom Brijegu održavat će se 23. Mediteran Film Festival. Ovaj u regiji poznati festival dokumentarnog filma, dakle, počinje danas, a publika će u službenom natjecateljskom programu dugog i kratkog metra moći ukupno vidjeti dvadeset dokumentaraca s mediteranskog zemljopisnog područja. MFF večeras otvaraju hrvatski dokumentarac “Babajanja” (Restart, 2022.) Ante Zlatka Stolice te “Ljetne noći” / “Summer Nights” (2021) izraelskog redatelja Ohada Milsteina. Festival je, pak, od ove godine promijenio termin održavanja, a više o svemu rekao nam je direktor Mediteran Film Festivala, Tomislav Topić.

“Prvi put festival se odvija u jesenskom razdoblju, a mislimo da je to bolje jer su u ovo vrijeme studenti Akademije likovnih umjetnosti iz Širokog Brijega u gradu. Ona ima i filmski odjel na kojem su predavači eminentni filmski radnici poput Mirka Pivčevića, Ognjena Sviličića, Zvonimira Jurića… Ovogodišnji festival traje pet dana, što je nešto duže nego do sada. Imamo dobro uhodanu festivalsku ekipu, tako da eventualne organizacijske probleme vrlo lako rješavamo. Fokus je zapravo na natjecateljskom programu – to su filmovi koji vjerojatno neće biti dostupni na kablovskim i inim platformama, pa je publika MFF-a na neki način i privilegirana. Naš selektor Zdravko Mustać imao je dosta posla jer je prijavljeno oko 300 filmova, a on je morao odbrati po deset dugih i kratkih dokumentaraca. Odabrani filmovi imaju vrlo visoke umjetničke i estetske standarde, te se ističu snažnim autorskim pečatom”, rekao nam je Topić i dodatno pojasnio odluku o promjeni festivalskog termina s ljetnog na jesenski:

“Vjerujem da će ovo ostati stalni termin festivala, a razloga za to je više. Kao prvo, u ovom razdoblju godine završeni su svi natječaji kada je u pitanju financiranje kulture, tako da znamo s kojim proračunom raspolažemo. Drugo, broj kulturnih događanja u Hercegovini nabijen je u ljetnom periodu, pa pomicanjem termina doprinosimo da se prošire i na ostatak godine. Dalje, ljetne hercegovačke, prave mediteranske vrućine, onemogućavaju da se tijekom dana odvijaju sadržaji. Stoga smo pomicanjem u jesen dobili i dan za realizaciju svojih ideja. U ljetnom periodu sve se odvijalo noću.”

Još jedna važna vijest tiče se digitalizacije kina Borak, koje će zasigurno poboljšati gledateljsko iskustvo svih ljubitelja filma u širokobriješkom kraju.

“Naše legendarno kino Borak je digitalizirano i to nam je veliko olakšanje kada je u pitanju organizacija projekcija. Svi filmski programi s Mediteran Film Festivala biti će prikazani u njemu. Skoro deset godina kino je bilo bez redovne distribucije i lokalna publika je bila zakinuta za kino-repertoar. Kino Borak digitalizacijom ponovno nudi publici ono što je imala od kraja 40-ih godina prošlog stoljeća. Osim digitalizacije kino je dobilo i novi namještaj, pa sada imamo puno udobnije stolice koje doprinose vrhunskom filmskom doživljaju. Ovo je jedno od rijetkih kina na ovim prostorima koje je preživjelo sve nedaće i doista smo ponosni što u Širokom Brijegu imamo kino-tradiciju koja se od naših baka i djedova održala do danas. U njemu se osjeća duh vremena, respektabilna prošlost, pa imate osjećaj da se nalazite u Tornatoreovom filmu ‘Kino Raj’“, govori nam direktor Mediteran Film Festivala.

Neizbježno je bilo pitanje i o programu MFF-a.

“Prema riječima selektora Zdravka Mustaća, riječ je o dosad najjačem programu u konkurenciji. Možda bih izdvojio jedan lijepi izraelski film s kojim ćemo otvoriti 23. Mediteran Film Festival – riječ je o ‘Ljetnim noćima’ redatelja Ohada Milsteina. Svi ostali filmovi su vrijedni pažnje i nadam se da će publika uživati u ovogodišnjem programu. Dokumentarci uglavnom progovaraju o problemima današnjice, a autori su na klasičan dokumentaristički način ispričali nevjerojatne priče koje je već vidjela publika na renomiranim svjetskim festivalima dokumentarnog filma”, dao nam je Tomislav Topić jednu svoju mini-preporuku.

Na festivalu će tradicionalno biti zastupljena i hrvatska dokumentaristika – ove godine “Muzej revolucije”,Mlungu – Bijeli kralj”,”Babajanja”…

“Hrvatska produkcija dosta je jaka i svake godine velik broj hrvatskih dokumentaraca pristigne na naš natječaj. Tako je i ove godine. Vidjeti ćemo što će žiri odlučiti, pa će na taj način autori i producenti imati uvid kako stoji hrvatska produkcija u odnosu na produkcije iz 22 zemlje Mediterana. Osobno smatram da ona dobro kotira u dokumentarističkom svijetu”, jasan je Topić.

A važan dio Mediteran Film Festivala svake godine sačinjava i off-program “Filmski centar Sarajevo”, koji publici predstavlja zapažene filmove bh. kinematografije iz prošlosti.

“Filmski centar Sarajevo nabavio je opremu za digitalizaciju filmova i upravo je u toku telekiniranje filmova, te se nadam da će kompletan arhiv uskoro ponovno zasjati na platnima kinodvorana. Riječ je o velikoj arhivi od oko 90 igranih te 500 dokumentarnih i kratkih filmova. Nadaleko je poznata Sarajevska škola dokumentarnog filma i nadam se će ti stari legendarni dokumentarci, koji su nekada dobivali nagrade na Oberhausenu, nakon digitalizacije biti dostupni široj publici”, rekao je direktor Mediteran Film Festivala, za kraj između ostalog dotaknuvši važnost jednog filmskog programa koji će se odvijati za vrijeme trajanja 23. MFF-a.:

“Želio bih naglasiti da ove godine filmska radionica ide u istom formatu kao i do sada. Imamo šest predavača iz Sjedinjenih Američkih Država i oko trideset srednjoškolaca i studenata. Jedan dio predavača diplomirao je režiju na prestižnoj filmskoj akademiji UCLA koju su ranije pohađali slavni redatelji od Spielberga do Lucasa. Radionica traje već deset godina i dala je dosta rezultata, od filmova koji su osvajali Grand Prix nagrade festivala djece i mladeži do polaznika radionice koji su upisali filmske akademije u regiji. Mediteran Film Festival od početka radi na edukaciji, produkciji i na prikazivanju filmova; dakle, ima tri pravca. Imamo bogat off program, pa recimo drugi dan festivala možemo nazvati svojevrsnim Music dayom jer će Željko Bebek predstaviti svoju autobiografsku knjigu, a legendarni slovenski rock glazbenik Vlado Kreslin autobiografski film. Vjerujem da će njih dvojica tijekom boravka na MFF-u zajedno i nastupiti. Zatvaranje festivala rezervirano je pak za film o Davidu Bowieju, ‘Moonage Daydream’, a prikazat ćemo i novi dokumentarac o princezi Diani. Tu je i bogat dječji program. Dakle, festival se trudi ponuditi za svakoga ponešto.”


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

20. ZagrebDox: “KIX” – Od palivraga do palikuće

"KIX" (2024) je sniman desetak godina pa glavnoga junaka, Budimpeštanca Sandora zvanoga Šanji, pratimo od njegove osme do osamnaeste godine.

Lucija Brkić: “Sustav odbacuje ljude kojima je potrebna pomoć”

Mlada pulska autorica Lucija Brkić na 20. ZagrebDoxu je predstavila svoj novi film, studentski "U tranzitu" (ADU, 2024.).

20. ZagrebDox: “Četiri kćeri” – Radikalizacija u prikrajku

Film "Četiri kćeri" (2023) tuniške redateljice Kaouther pokazuje da su procesi radikalizacije svakog tipa identični.

20. ZagrebDox: “Zastoj” – S ekvidistance

Vrednost filma "Zastoj" (2023) kao dokumenta pandemije koronavirusa, moći ćemo da utvrdimo tek kada zagazimo u neko sledeće vanredno stanje.

20. ZagrebDox: “Tijelo” – Naša utjelovljenja

"Tijelo" (2023) Petre Seliškar možemo promatrati kao prototip adekvatnog tretmana protagonistica u osjetljivim situacijama.

20. ZagrebDox: “Jedina zemlja” – Borba filmskim sredstvima

"Jedina zemlja" dokumentira nasilno preseljenje i uništavanje palestinskih naselja, otimanje zemlje, kao i ciljano naseljavanja Izraelaca.

20. ZagrebDox: “Naša djeca” – Dojmljivo razotkrivena intima

"Naša djeca" (2024) Silvestra Kolbasa nisu samo strukturalno nego i psihološki složeno djelo u kojem se izmjenjuju različite emocije.

20. ZagrebDox: “Vilinski vrt” – Romantici i drugi autsajderi

Povezujući plejadu egzistencijalno pogubljenih pojedinaca, "Vilinski vrt" ipak ne nudi uvid u razrješenje unutarnjih i vanjskih konflikata.

20. ZagrebDox: “Četiri kćeri” najbolji međunarodni dokumentarac, “KIX” naj-regionalni

Jučer smo doznali pobjednike jubilarnog, 20. ZagrebDoxa (14.4. - 21.4.).

20. ZagrebDox: “1001 noć” – Je li ovo san?

Redateljski prvenac producentice Ree Rajčić - "1001 noć" (Eclectica, 2023.), premijerno je prikazan u natjecateljskom programu 48. TIFF-a.