PočetnaVijestiPredstavljen projekt Zbirke neprofesijskog filma Istre

Predstavljen projekt Zbirke neprofesijskog filma Istre

|

Foto: Pulska filmska tvornica

U Klubu Pulske filmske tvornice sinoć je predstavljen projekt Zbirke neprofesijskog filma Istre, kojeg udruga Pulska filmska tvornica provodi od početka ove godine u suradnji s pulskim Sveučilištem Jurja Dobrile te Povijesnim i pomorskim muzejom Istre (PPMI).

“Prvi koraci učinjeni su već 2009., kada su članovi udruge Velimir Todorović i Marko Zdravković-Kunac na tavanu Zajednice tehničke kulture Pula pronašli veliki dio arhive Foto-kino kluba Jelen (1962. – 1990.) i MAFAF-a – Međuklupskog i autorskog festivala amaterskog filma, koja se čuva u udruzi od dobivanja gradskog prostora 2011. godine”, rekla je predsjednica Pulske filmske tvornice Sanda Letonja-Marjanović.

“Grad je imao vrlo vibrantnu scenu mladih koji su njime trčali s kamerom, snimali i dobivali nagrade. Ali Jelen je odjednom nestao, a 2004. su se opet desili ljudi koji su trčali naokolo s kamerama i bavili se filmom, manje ili više uspješno”, započeo je Velimir Todorović, član udruge i voditelj projekta.

Zbirka-neprofesijskog-filma-Istre-3
Gracijano Kešec / Foto: Pulska filmska tvornica

On je povezao ta dva slična, ali ipak odvojena događaja, i tako je rođena ideja Arhive Foto-kino kluba Jelen i MAFAF-a. Dok je Todorović htio spasiti samo filmove, Zdravković-Kunac je krenuo spašavati sve što se spasiti dade – od plakata, fotografija, dokumenata, kamera, kemikalija za razvijanje filma i raznog drugog materijala koji je zbog loših uvjeta na tavanu propadao.

Kasnije su filmovi predani Hrvatskom filmskom savezu koji je na sebe preuzeo obvezu njihove digitalizacije i kod kojih se nalaze originali. Udruga je pak dobila trenutno završene digitalizirane kopije.

“Cilj projekta je sakupiti čim veći broj filmova koji dokumentiraju Pulu i Istru, i osnovati prvu takvu zbirku u gradu”, objasnio je Todorović prisutnima među kojima su bili i članovi nekadašnjeg Jelena. Stoga je pozvao građane da doniraju filmove koji će u sklopu projekta biti digitalizirani i pravilno čuvani, jer će u suprotnom zub vremena napraviti svoje te će oni biti zauvijek izgubljeni. Zauzvrat će im biti uručena zahvalnica, a u popisu zbirke bit će navedeno ime donatora.

“Povijesni i pomorski muzej Istre se uključio jer je to njegova dužnost, i zato smo se rado odazvali pozivu Marka Zdravkovića-Kunca. Kustosica Lana Skuljan Bilić se angažirala kako bi se napravili sistematizacija i popis građe, a u cilju osiguranja pravilne skrbi i arhiviranja.

“Muzej već ima ogromnu zbirku fotografija Dušana Ćurića iz razdoblja od ’50-ih do ’80-ih godina. Na skrbi je i ostavštinu Alojza Orela koju su vlasnici, odnosno njegovi nasljednici, dali da se arhivira, a digitalna građa koristi”, kazao je ravnatelj PPMI-ja Gracijano Kešac, čije su riječi bile popraćene power point prezentacijom. Kešac je dodao kako će u ovom slučaju muzej također dobiti kopije digitaliziranih filmova i snimaka.

Zbirka-neprofesijskog-filma-Istre-2
Alen-Milan Brdar / Foto: Pulska filmska tvornica

Alen-Milan Brdar je objasnio i pokazao konkretne rezultate rada studenata s pulskog sveučilišta vezane za popisivanje građe, a koje se odigrava u Klubu Pulske filmske tvornice. Kao razlog uključenja u projekt naveo je radoznalost, odnosno htio je vidjeti kako funkcionira sustav popisivanja.

Prethodno je Lana Skuljan Bilić pripremila teren, odnosno sistematizirala svu građu kronološkim slijedom, s time da se popisivanje odvijalo počevši od manjih pa prema sve većim predmetima.

“Razdvojili smo Jelen i MAFAF tako da se buduća arhiva lakše pretražuje. Svaki predmet koji je popisan na poleđini posjeduje navedeni broj po kojem ga je moguće fizički pronaći”, istaknula je Skuljan Bilić.

U tijeku večeri prikazan je jedan digitalizirani dokumentarac sniman po Puli 1964., a čiji je autor i nakon ove večeri ostao nepoznat, te dva digitalizirana filma nekadašnjeg člana Jelena, Ivana Zenzerovića koje je u tom trenutku imao kod sebe.

Zenzerović se raspitao i o poznatom filmu čiji je naslov otprilike glasio “Kako je koza krepala”, kojeg je snimao s Martinom Bizjakom. Oba autora filmu, naime, već dugo vremena pokušavaju ući u trag. Također, među prisutnima je povedena rasprava o misterioznom nestanku tridesetak filmova koji dočaravaju dvadeset godina rada Jelena, nakon njihova prikazivanja 1996. u Istarskom narodnom kazalištu.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.