EsejiTehnologija, znanost i cyber kontrole

Tehnologija, znanost i cyber kontrole

|

Nakon uspostavljenih političko-ideoloških narativa, sustav prelazi u ruke znanosti i tehnologije koji počinju odašiljati nove, još opasnije forme kontrole – pozicionira Adam Curtis u serijalima predstavljenima u ovom eseju. Kroz taj prijelaz, tzv. tehnološki napredak prestaje biti samo evolucijski proces, već otvara post-ljudsku fazu moći, u kojoj se pojedincem upravlja algoritamski, dok on sam misli da je zapravo slobodan.

U svojem prvom dokumentarnom serijalu “Pandora’s Box” (1992) jednako sugestivnog podnaslava: “Bajka iz doba znanosti”, Curtis, rekonstruirajući povijest znanstvene pozadine u politici i ekonomiji, istražuje tragikomične posljedice pokušaja znanstvenika da oblikuju svijet prema principima stroge racionalnosti, vjerujući da je moguće stvoriti uredan svijet, Međutim, takvi eksperimenti i modeli, umjesto da smanjuju kaos, često su ga reproducirali, pri čemu Curtis naglašava da uslijed tehnokracije, znanstvene metode nisu neutralni instrumenti, već skrivene ideologije koje oblikuju ljudsko mišljenje, moral i ponašanje, a svijet se, kroz njihovu prizmu, pretvara u mehanički sustav u kojem se ljudi promatraju kao dijelovi stroja, a ne kao samosvjesni građani.

Curtis se i u kasnijem radu vratio dvjema svojim glavnim temama uspostavljenima u svojem serijalu prvijencu – teoriji igara Hladnog rata u “The Trap: What Happened to Our Dream of Freedom” (2007) i Thatcherinom monetarizmu, ponovno posjećenom u “Mayfair Set” (1999).

Dvadeseto je stoljeće bilo obilježeno grandioznim nastojanjima da se društvo, ekonomija, priroda i tehnologija stave pod potpunu kontrolu znanošću i inžinjeringom. U SSSR-u su boljševici poput teoretičara znanstvenog upravljanja Alekseja Gasteva i kasnijeg partijskog dueta BrežnjevKosigin stvorili birokratski stroj koji je trebao racionalizirati živote ljudi, ali je završio kao apsurdni labirint brojki i kvota. U SAD-u su matematičari i nuklearni stratezi iz RAND Corporationa pokušali hladnoratovsku prijetnju pretvoriti u proračunljivu znanstvenu igru, no stvarnost je uvijek izmicala modelima. Britanska politika 60-ih i 70-ih oslanjala se na postulat da ekonomisti mogu matematički upravljati rastom, što je dovelo do stagflacije i sloma monetarizma Margaret Thatcher.

Zatim se u priči o insekticidu DDT-u, znanost o prirodi pretvara se u bojno polje političkih interesa i moralnih panika, a u idućoj epizodi nekadašnji predsjednik Gane, Kwame Nkrumah, oslonjen na modernizam i američki kapital i znanstvenike, sanjao je pan-afričku industrijsku renesansu, ali je projekt završio dužničkim ropstvom. Naposljetku, atomska energija, prodana javnosti kao čudesno otkriće, otkrila je kroz, primjerice, Černobil da su poslovni interesi i politički pritisci potisnuli sigurnost i znanstvenu odgovornost. Curtis tako pokazuje da su najambicioznije tehno-racionalne vizije zapravo otvarale Pandorinu kutiju nestabilnosti i kaosa. Serijal istražuje i pojavu tehno-mitova, odnosno uvjerenja da računala mogu riješiti sve probleme društva, no iako su njihovi modeli bili zamišljeni kao racionalni i apolitični, serijal ističe njihovo efektivno korištenje za održavanje statusa quo i konsolidaciju moći.

Foto: Kadar iz dokumentarnog serijala "Pandora's Box"
Foto: Kadar iz dokumentarnog serijala “Pandora’s Box”

Sličnu kritiku tehnokratske manipulacije, redatelj izlaže i kroz “All Watched Over by Machines of Loving Grace” (2011), gdje se bavi posljedicama iskorištavanja tehnoloških i političkih ideja bez razumijevanja i pretjerane brige za ishod. Naslov je preuzet iz istoimene pjesme Richarda Brautigana iz 1967., koja opisuje tehnološku utopiju u kojoj strojevi poboljšavaju i štite živote ljudi. Curtis se i sam često osvrtao na kontekst i motivaciju stvaranja ovdje spomenutih serijala – još prilikom odrastanja, znanstvenike je doživljavao kao herojske figure u bijelim kutama gajeći, kao i brojni drugi, bezrezervnu vjeru u znanost, naprosto opčinjen idejom da ona isključivo služi boljitku građana.

U ovom serijalu, Curtis nadograđuje analizu iz “Pandora’s Box”, pokazujući kako su kibernetičke utopije dovele do iluzije harmonije. Algoritmi, modeli i digitalne mreže predstavljeni su kao samoodrživi sustavi koji ne zahtijevaju ljudsku intervenciju, dok u stvarnosti preuzimaju funkciju predviđanja, nadzora i usmjeravanja ljudskog ponašanja, reproducirajući nejednakosti i pasivnost. S obzirom da ljudi više nisu nadzirani od jednog tiranina ili države, nego sudjeluju u vlastitoj podložnosti kroz internaliziranu logiku sustava, Curtis prikazuje kako sustavi upravljanja samim sobom ne oslobađaju pojedinca, već ga integriraju u mrežu kontrole.

U “All Watched Over by Machines of Loving Grace” autor prikazuje kako se ideja samoregulirajućih sustava – bilo tržišta, prirode ili društva – pretvorila u dominantni mit kasnog 20. stoljeća. U prvoj epizodi taj mit proizlazi iz spajanja radikalnog individualizma filozofkinje Ayn Rand i vjere tehnoloških utopista Silicijske doline da će računalne mreže zamijeniti politiku, što je ekonomist Alan Greenspan pretvorio u državnu doktrinu. Ekolozi poput braće Odum, konstruirali su prepojednostavljenu sliku prirode, što je kasnije poslužilo kao alat političkog upravljanja i kontrole, stvarajući mehanički pogled na prirodni ekosustav.

Treća epizoda polazi od teorije sebičnih gena biologa Williama Donalda Hamiltona, nakon čega povezuje tu redukciju čovjekovog ponašanja na gene – s etničkim sukobima nastalim kolonijalnim rasnim podjelama u Belgijskom Kongu, čije su posljedice oblikovale današnju DR Kongo, ujedno ključni izvor sirovina za digitalnu tehnologiju. U sva tri slučaja Curtis razotkriva tehnološki progres predstavljen kao obećano oslobođenje od moći, iako se u praksi okreće u korist stvaranja nove hijerarhije.

Sustavi samoregulacije, tvrdi Curtis, ne zahtijevaju eksplicitnu represiju ni totalitarnost, jer pojedinci sami sebe nadziru, donoseći odluke u skladu s očekivanjima mreže i algoritama pa je riječ o sustavu kontrole koji je svojim potencijalom sveobuhvatnog prodiranja još alarmantniji. Unutar rođene religije racionalnosti i objektivnosti, svi djeluju prema nizu strogo definiranih obrazaca, održavaju iluziju stabilnosti i reda, dok istovremeno marginaliziraju individualnu inicijativu i kritičko mišljenje. Curtis također koristi primjere poput eksperimenata društvenog inžinjeringa i korporativnog upravljanja, ističući kako tehnokracija oblikuje kako društvene tako i ekonomske odluke.

“Pandora’s Box” i “All Watched Over by Machines of Loving Grace” ne samo da rekonstruiraju povijesne tehnološke eksperimente, nego služe kao dokaz transformacije vladavine koja postaje suptilnija, sofisticiranija i gotovo nevidljiva pa rezultira time da pojedinci sudjeluju u vlastitoj podložnosti ne bivajući toga svjesni. Curtis time sugerira da suvremeni čovjek živi u epohi u kojoj je sloboda reducirana na unutarnji nadzor, a ljudska akcija na djelovanje u okviru unaprijed definiranih digitalnih mreža.

Projekt “Doku-esejistički pejzaži” sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Povezani tekstovi

Konstrukcija stvarnosti kroz povijesne mitove

U ovom eseju fokus se pomiče prema Curtisovim filmovima tj. serijalima temeljenima na politici straha.

Psihologija mase i pojedinca – manipulacija željama i emocijama

U konačnici, Curtisova dijagnoza suvremenog svijeta kulminira u spoznaji da svaka ideja oslobođenja završava novom formom kontrole.

Uvod u svijet Adama Curtisa – dokumentarist moći i ideologije

Adam Curtis nije prorok kraja, već analitičar raspada – poglavito raspada općeg smisla, pri čemu ne nudi izlaz, ali nas poziva da povijest iznova preispitamo.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Kylie Minogue, Questlove i nova ljubav prema arhivi

U dobu ekrana i 4K videa, ne čudi da su 16mm vrpca koncertne arhive, kućni video s kamkordera ili stari negativi iz kutije za cipele gurnute na tavan, ujedno i egzotični vizualni začin analogne povijesti kod mlađih generacija prikovanih za streaming servise.

Popularna etnografija Libanona

"Voliš li me" (2025) Lane Daher pokazuje da popularna kultura može biti jedan od najbogatijih izvora suvremene etnografije.

“Snajka: Dnevnik očekivanja” u parku Kuće halubajskega zvončara

U sklopu programa "Slučajno kino", u četvrtak, 16. srpnja u 21 sat, bit će prikazan film "Snajka: Dnevnik očekivanja".

Maccamanija

U posljednje vrijeme izašla su dva dokumentarna filma o Paulu McCartneyju te jedan o Beatlesima.

Nakon deset izdanja gasi se Shpeena Dox

Nakon deset izdanja gasi se Shpeena Dox, festival dokumentarnog filma koji je od 2015. godine dovodio dokumentarni sadržaj u Labin.

“Memorija svijeta” – Mehanizam protiv zaborava

Alain Resnais je kolekciju zanatski odrađenih filmova (nastalih prema narudžbi) upotpunio dokumentarcem "Memorija svijeta" (1956).

Proizvođenje vlastite povijesti

"The Watermelon Woman" redateljice Cheryl Dunye je film koji se smije, zavodi, provocira i misli istodobno.

Seks i selektivno probiranje

Danas će u Dokukinu KIC biti prikazan dokumentarac "Ispiranje mozga: seks, kamera, moć" kroz koji će gledatelji imati priliku promisliti o rodnim odnosima upisanim u formalni podtekst filma.

“Umjetno inteligentni” dokumentarci

Nije, dakle, pitanje je li umjetnoj inteligenciji mjesto u dokumentarnom filmu - ona je svoje mjesto zauzela odavno...

Portret oca, autoportret kćeri

"Lekcije mog tate" (Hulahop, 2025.) redateljice Dalije Dozet funkcioniraju kao izrazito vješt primjer obiteljske etnografije.