PočetnaRecenzije22. Human Rights Film Festival: "Mladost (Teška vremena)" - Oda suvremenom (kineskom) radništvu

22. Human Rights Film Festival: “Mladost (Teška vremena)” – Oda suvremenom (kineskom) radništvu

|

Povijest dokumentarizma, ali i kinematografije općenito, usko je povezana s poviješću modernog radništva. Uz dva druga ostvarenja – “Roundhay Garden Scene” (1888) i “Horse in Motion” (1878), film je započeo, on je osmišljen i po prvi puta ostvaren u kontekstu promatranja, odnosno dokumentiranja izlaska radnika iz tvornice Lumière u Lyonu 1895 godine (La Sortie de l’Usine Lumière à Lyon). U doba gospodarskog cvjetanja europskog kontinenta, ponajviše zbog eksploatacije dobara iz kolonijalnih prekooceanskih teritorija, veliki dio stvarnosti europskog stanovništva nisu činile blještave la belle époque balske dvorane niti satovi klavira u građanskim stanovima. Najveći dio realiteta, u često gusto naseljenim urbanim sredinama, odvijao se oko tvornica, industrijske proizvodnje i potplaćenog manualnog rada. Upravo je navedeni društveni fenomen, koji je naglo promijenio društvenu strukturu Europe, došao u središte isto tako naglog društvenog i umjetničkog noviteta – filmske vrpce. Taj tehnološki novitet omogućio je prikaz realnost radničkog stanovništva i jedan svakodnevni izlazak iz tvornice u filmskom vremenu i tako označio početak filmskog medija, bilježeći ne samo fizičko kretanje radnika, već, na svoj način, rođenje vizualnog pripovijedanja.

Međutim, ovaj početni prikaz – lišen zvukovne realnosti, ipak je nudio donekle limitirani pogled na prikazanu stvarnost. Odsutnost zvuka ostavila je užurbani, bučni, opasni i kaotični svijet tvorničkog rada uglavnom nezastupljenim nevidljivim, odnosno nečujnim. Zveckanje metala, zujanje šivaćih strojeva i žamor glasova radnika koji su prožimali radničku okolinu, ostali su dugo vremena nezabilježeni. Ipak, u godinama koje su uslijedile, vizualni prikaz radnika na filmu doživio je duboke transformacije, a jedan od najznačajnijih napredaka bilo je uvođenje zvuka. Dodatak zvučne vrpce i različitih zvukova, omogućilo je dublji, intimniji prikaz života radnika i općenito sveobuhvatnije portretiranje društvenih fenomena. Ti se radnici više ne svode na tihe figure, njihove priče nisu ispričane samo gestama i pokretima; sada se mogu čuti njihovi glasovi, u metaforičkom i doslovnom smislu.

U tom kontekstu, tvornica, nekoć mjesto nijemog rada, evoluirala je u dinamičan prostor narativnog i slušnog izražavanja, gdje se turbulencije svakodnevnog tvorničkog rada mogu prikazati u njegovoj punoj složenosti.

Na ovogodišnjem Human Rights Film Festivalu (2. – 7. prosinca 2024.), drugi dio trilogije “Youth” kineskog autora Wanga Binga pod nazivom “Mladost (Teška vremena)” / “Youth (Hard Times)” / “Qingchun: Ku”, premijerno je prikazan u Hrvatskoj. U svakom dijelu spomenute triologije – “Spring” (2023), “Mladost (Teška vremena)” (2024) i “Homecoming” (2024), evolucija filmske slike doseže novu razinu. Dok su radnici u tvornici Lumières ostali bez glasa, radnici prikazani u oštrim, pronicljivim, ali i intimnim dokumentarnim filmovima Wanga Binga, govore emancipirano, snažno i često oštro o svojim životnim teškoćama, borbi za veće plaće i svakodnevnim životnim (ne)prilikama. Iako su sva tri filma, odnosno, koncepcijski gledano, nastavka, smještena u manjim tvorničkim pogonima u kineskoj regiji Zhili, takozvanim sweatshopsovima, “Mladost (Teška vremena)” se tematski fokusira na životne teškoće mladih tvorničkih radnika i radnica, nudeći nepokolebljiv pogled na njihove nesigurne radne i životne uvjete. Snimajući u tvorničkim pogonima, zvučni krajolik tvorničkih strojeva – neprekidno zujanje, škripanje, pucketanje, udaranje i zveckanje šivaćih strojeva, ubrzo postaju sveprisutnim i time dominantnim filmskim izražajnim sredstvom.

Dok se gotovo uvijek, barem u pozadini, čuju tvornički strojevi, zvukovi grada i ostalih pozadinskih zvukova ponekad se pojave tek kao blagi podsjetnik na postojanje svijeta izvan tvorničkog mikrokozmosa. Suptilnim dodavanjem i micanjem različitih zvukova i zvukovnih pozadina, Wang Bing vješto manipulira s gledateljevom percepcijom prikazane stvarnosti. Mogli bismo reći da se tim filmskim postupkom, gledatelj se dodatnoj, onoj zvučnoj razini približava življenom realitetu radnika u pokrajini Zhili. Zvučni krajolik, možda čak i češće nego onaj vizualni, pruža kontekst i ukazuje na postojanje života izvan onog trenutnog okruženja, a upravo su razgovori tijekom pauza za ručak, radija u pozadini, nečije tiho pjevušenje i bučne gradske ulice, podsjetnici na postojanje drugačijih života, onih izvan radnog mjesta za šivaćim strojem. Tim činom postiže se zanimljiva dinamika između slike i zvuka te se dodatno ukazuje na njihovu filmsku isprepletenost i nužnost postojanja oba elementa. Zvukovi rada, kako u “Mladost (Teška vremena)”, tako i u “Spring” i “Homecoming”, nisu samo pozadinska buka; oni su sastavni dio naracije, oblikujući sentimentalnu pozadinu svakodnevnog života radnika.

Za razliku od anonimnih, nijemih figura u ranim filmovima braće Lumière, radnici neumorno i bez filtera vjerno prikazuju svoj život. Iako gotovo pa nikada ne govore pred kamerom i direktno nama (gledateljima), prisutnost kamere je itekako osjetna, što u svojoj suštini poništava zastarjeli i duboko problematičan fly on the wall pristup dokumentaciji društvene realnosti. Njihove pojedinačne priče, borbe i snovi isprepleteni su u niz epizodnih scena, od kojih svaka predstavlja jedinstven, ali međusobno povezan dio kolektivnog iskustva. Dok se ovi mladi radnici nose s izazovima rada i preživljavanja, njihovi glasovi prenose iskustva prvih ljubavi, obiteljskih dinamika i zajedničkih čežnji za boljim životom. Brojni prikazani radnici kroz sva tri filma, pa tako i u “Mladost (Teška vremena)”, govore o solidarnosti i podjelama, o nadi i očaju, dok zvukovi kakofonije tvorničke buke, ljudskog razgovora i urbanog života uokviruju njihove priče.

Wangova Kina predstavlja stvarnost golemog dijela kineskog, ali i svjetskog stanovništva današnjice, a “Mladost (Teška vremena)”, kao i cjelokupna trilogija, nudi filmsku protutežu brojnim mainstream dokumentarcima i televizijskim reportažama o ekonomskom uspjehu i gospodarskom procvatu kineske nacije.

U Wangovom kinematografskom svemiru, uz zvuk, samo vrijeme postaje ključno narativno oruđe. Film se odvija sporim, meditativnim ritmom, omogućujući publici da u potpunosti uroni u živote svojih protagonista. Ova eksperimentalna narativna struktura naglašava protok vremena dok oblikuje živote radnika, ilustrirajući cikličku prirodu njihovog postojanja i trajni učinak sustavnog iskorištavanja radnika u dobu kasnog kapitalizma i izostanku sustavne potpore radnicima. U tom smislu, trilogija kineskog autora nije samo audiovizualni dokument o radnicima u kineskim provincijalnim tekstilnim tvornicama; ovi filmovi su portreti generacije, svjedočanstvo njihovih borbi, snova i otpornosti. U prepoznatljivom stilskom pristupu Wanga Binga, svaki dio trilogije, koji traje više od tri sata, odvija se s pedantnom sporošću, uranjajući gledatelje u intenzivno detaljan i promišljen narativ. Usporeni tempo filma, u već njegovom dobro znanom stilu slow cineme, filmovima omogućuje postizanje radikalnog realizma, hvatajući surovu životnu realnost dok istovremeno prikazuje momente ljepote, zajedništva i nadanja za bolju budućnost.

Ova trilogija, a posebice “Mladost (Teška vremena)”, u kojem se navedeni Wangov pristup filmskom vremenu i važnosti zvučne pozadine najviše razvio, nudi dubok prikaz postepenog odrastanja i sazrijevanja u nekonvencionalnom i često surovom okruženju u kojem se, kako vrijeme odmiče, brige, radosti i priroda međusobnih odnosa u zajednici mijenja. Portretirani društveni krajolik je definiran teškoćama i usamljenošću, ali je također prožet krhkim i raštrkanim osjećajem zajedništva, koji traje unatoč izazovima s kojima se suočavaju njegovi članovi. Svaki dio trilogije zadire u poseban aspekt života, rasta i sazrijevanja unutar tvornica u Zhiliju – od briga i radosti mladosti pa sve do postepenog sazrijevanja, financijskih briga i povratka kući. Redatelj pedantno stvara narative ukorijenjene u osobnim putovanjima pojedinačnih likova, ističući ključne životne događaje i izazove koji ih oblikuju.

Ove priče sažimaju borbe, prolazne radosti i priče o čežnji za domom i konačnim povratkom obitelji i rodnom kraju. Kroz svoje protagoniste, Wang Bing predstavlja živopisan portret suvremene kineske radničke klase, bilježeći i njezinu povijesnu ostavštinu i suvremenu stvarnost. Ovaj prikaz stoji u oštroj suprotnosti s blistavom, kapitalističkom slikom prosperiteta u Kini koja se često povezuje s gradovima poput Pekinga, Šangaja i Chongqinga. Kineska realnost uvelike je drugačija, a deseci milijuna ljudi pripadnici su radničke klase čiji su životi duboko vezani uz tvornice u kojima se proizvodi većina (odjevnih) predmeta za domaća i međunarodna tržišta.

Wangova Kina predstavlja stvarnost golemog dijela kineskog, ali i svjetskog stanovništva današnjice, a “Mladost (Teška vremena)”, kao i cjelokupna trilogija, nudi filmsku protutežu brojnim mainstream dokumentarcima i televizijskim reportažama o ekonomskom uspjehu i gospodarskom procvatu kineske nacije. Duboko promišljenom opservacijskom pristupu, u kojem se snažno prisustvo kamere ne negira, ali niti ne stavlja u prvi plan, Wang Bing kroz kreativno i detaljno dokumentiranje suvremene mlade radničke klase, pruža kritički pogled na suvremene društvene i ekonomske uvjete u jednoj od najvećih svjetskih ekonomija i društava.

"Mladost (Teška vremena)" / "Youth (Hard Times)" / "Qingchun: Ku"
Režija i scenarij: Wang Bing
Producent: IrishRareGoat
Kamera: Shan Xiaohui, Song Yang, Ding Bihan, Liu Xianhui, Maeda Yoshitaka i Wang Bing
Montaža: Dominique Auvray i Xu Bingyuan
Zemlje podrijetla: Francuska / Nizozemska / Luksemburg
Godina proizvodnje: 2024.
Trajanje: 227 minuta

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Otvorene prijave za 8. Festival dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans

Otvorene su prijave za 8. Festival dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans, koji se održava od 12. do 16. rujna 2025. u Sarajevu.

Osjećaj doma i izazovi pronalaska zajedničkog jezika

Redateljica i istraživačica Kumjana Novakova održala je 31. siječnja u Dokukinu KIC masterclass "Uz arhive, nasuprot arhivima: Sastavljanje odsutnosti".

“Paviljon 6” Gorana Devića u programu “Storyvillea”!

"Paviljon 6" (Petnaesta umjetnost, 2024.) Gorana Devića prikazat će se u sklopu iznimno uglednog programa "Storyville".

“Fiume o morte!” i filmovi s fokusom na grad u Dokukinu KIC

"Fiume o morte!" (2025) Igora Bezinovića i filmovi s fokusom na grad dolaze ovaj tjedan u zagrebačko Dokukino KIC.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića najbolji film 54. Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu!

"Fiume o morte!" (2025) Igora Bezinovića proglašen je najboljim filmom 54. Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu.

[VIDEO] Gostovanje Veljka Vidaka u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC je održana hrvatska premijera dokumentarca "Cinéma Laika" (2023), debitantskog ostvarenja hrvatskog vizualnog umjetnika Veljka Vidaka.

U tijeku prijave za 4. Cherry Pop Festival

U tijeku su prijave za natjecateljski filmski "Sweet Cherries", četvrtog izdanja Cherry Pop Festivala.

Nagrade za hrvatske filmaše u New Yorku i Trstu

Hrvatske filmske autorice i autori nastavljaju predstavljati vlastite projekte na brojnim svjetskim festivalima i manifestacijama.

“Cinéma Laika” Veljka Vidaka uskoro u hrvatskim kinima

Dokumentarni film "Cinéma Laika" (2023) Veljka Vidaka, premijerno će biti prikazan u srijedu, 5. veljače u Dokukinu KIC.

Masterclass Kumjane Novakove i projekcija “Šutnje razuma” u Dokukinu KIC

Nagrađivana makedonska redateljica Kumjana Novakova održat će sutra u Dokukinu KIC masterclass posvećen radu s arhivom.
Režija i scenarij: Wang Bing<br> Producent: IrishRareGoat<br> Kamera: Shan Xiaohui, Song Yang, Ding Bihan, Liu Xianhui, Maeda Yoshitaka i Wang Bing<br> Montaža: Dominique Auvray i Xu Bingyuan<br> Zemlje podrijetla: Francuska / Nizozemska / Luksemburg<br> Godina proizvodnje: 2024.<br> Trajanje: 227 minuta22. Human Rights Film Festival: "Mladost (Teška vremena)" - Oda suvremenom (kineskom) radništvu