U prostorima zagrebačkih kina Kinoteka, Kaptol Boutique Cinema i MaMa, između 2. i 7. prosinca održat će se 22. Human Rights Film Festival, prepoznatljv po njegovanju otvorenosti, pluralnosti, tolerancije i slobode govora. Nedavno smo ukratko predstavili program s tridesetak dokumentarnih, igranih i eksperimentalnih filmova koji su obilježili godinu na izmaku, a ovdje donosimo i intervju s direktorom i glavnim selektorom festivala, Petrom Milatom.
“Veza HRFF-a i autorskog i angažiranog filma je posebna”, naglasio je Milat. “Prikazuju se svi žanrovi, a uvijek se nastojalo predstaviti određene autore u kontinuitetu. Veza s autorima je krucijalna”. Općedruštveni izazovi posljednjih nekoliko godina također su odredili važnu misao vodilju u organizaciji festivala – “Publika je zbog pandemije, potresa i iz drugih razloga imala manje prilika pogledati pojedine filmove. HRFF to nastoji premostiti”.
Palestina u glavnom fokusu
Provjerili smo čime se festival ističe ove godine, ne samo u programskom smislu. “U odnosu na druge festivale koji su i veći i drugih fokusa, HRFF u ograničenim uvjetima i s manjem brojem naslova, uvjetno rečeno predstavlja program posebne kvalitete”, objasnio je Milat. Ukazao je na točke programa o kojima smo već imali prilike čuti ovih dana, naglašavajući dio trilogije kineskoga dokumentarista svjetskoga glasa Wanga Binga o mladosti te temu Palestine i filmove Kamala Aljafarija. Bing će biti predstavljen “na neki način integralno, kroz tri filma svoga posljednjeg ciklusa”, objasnio je Milat, a vezano za Aljafarija istaknuo je da je HRFF bio zainteresiran za njega već neko vrijeme, a sada prikazuje gotovo sve njegove radove, od starijih do novijih.
Unutar šesnaest godina festivala koliko naš sugovornik i kolega Igor Marković vode HRFF, istaknuo je Milat: “nešto smo i propustili, ali Palestina je toliko već dugo važna i prisutna na festivalu”. Provjerili smo što ovu godinu izdvaja u odnosu na prethodne kad se radi o izboru filmova o palestinskoj stvarnosti. “Bilo je angažiranih filmova o okupaciji Palestine, ali uglavnom od disidentskih izraeslskih redatelja. Ustanovili smo da su anticionistički filmovi koje smo dosada prikazali filmovi Izraelaca židovskoga podrijetla pa nam je ove godine stalo da prikažemo rad jednoga palestinskog redatelja”. Vezano za same filmove, Milat je napomenuo da su uz to “čak bliži eksperimentalnom izrazu”, odnosno “ovi filmovi pomiču granice i u smislu dokumentarizma”.
U kontekstu optužbi izraelskog establišmenta za genocid i mogućnosti šireg rata, najnoviji Aljafarijev “A Fidai Film” (2024) od posebnog je značaja. Riječ je o eksperimentalnom dokumentarcu o libanonskim arhivima palestinske filmske građe koju su Izraelci konfiscirali i dijelom uništili, a Aljafari ju je pronašao i od nje napravio vlastiti film. “Aljafari zvučnu opremu filma duguje Ghassanu Kanafaniju”, objasnio je Milat, misleći na uvaženog palestinskog novinara, autora, umjetnika i političkog aktivista. Film je odlično prošao na festivalima od švicarskog Vision du Réela do prizrenskog Dokufesta, s nagradama s oba od njih. “Komunicirali smo s Aljafarijem i o njegovom potencijalnom dolasku u Zagreb, koji se neće dogoditi isključivo zbog nepoklapanja rasporeda. I u ovom trenutku u New Yorku traje njegova retrospektiva u Anthology Film Archives”.
“Tu je i film jako dragog i važnog autora Görana Huge Olssona, ‘Izrael-Palestina na švedskoj televiziji”, najavljuje Milat film temeljen na arhivskim snimkama Izraela i okupiranih područja u televizijskim reportažama Švedske nacionalne televizije između 1958. i 1989. godine. “Ovaj film, slično kao i ‘Black Power Mixtape 1967 – 1975’ [istog autora] o crnačkom pokretu Black Panther, a koji je prikazan na HRFF-u prije nekoliko godina, sastavljen je od found footagea“.
Od kritičnog do začudnog i natrag
Iako je Palestina važna točka programa, s njom svakako nije iscrpljen sav sadržaj festivala. Drugi dio Bingove trilogije održava kontinuitet u zanimanju HRFF-a za tog redatelja. Milat je istaknuo da je uvijek riječ o dokumentarnim filmovima posebnim po tome što traju preko 200 minuta, između ostalog.
Prikazat će se i novi film rumunjskoga redatelja Andreija Ujice, “TWST / Things We Said Today” (2024). Inače, Ujicin film iz 2010. “Autobiografija Nicolaea Ceaușescua” / “The Autobiography of Nicolae Ceaușescu” / “Autobiografia lui Nicolae Ceaușescu” (2010) bio je vrlo važan, “usporediv po važnosti s radom Sergeja Loznice, ali riječ je o drugoj poetici”. O Ujicinom filmu koji će biti prikazan ove godine, Milat je rekao da “preko duge turneje Beatlesa 1965. govori o pobuni crnaca u Los Angelesu u kolovozu te godine”, označavajući početak crnačke oružane borbe u SAD-u uopće.
Teško je, zapravo, ustanoviti što je više, a što manje važno u festivalskoj selekciji, ali Milat je podsjetio da je lani u manjem fokusu bio japanski redatelj Kazuhiro Soda, čiji će dokumentarac “Mačke iz Gokogu hrama” / “The Cats of Gokogu Shrine” / “Gokogu no Neko” (2024) biti prikazan ove godine. S obzirom na to da su svi navedeni naslovi uglavnom oblici širenja dokupoetike, Milat je odlučio spomenuti i jedan manje avangardan izbor. “Od klasičnijih filmova ističe se dokumentarac ‘Riefenstahl’ Andreasa Veiela o ozloglašenoj Leni Riefenstahl”, jedne od najpoznatijih akterki njemačke kinematografije 1930-ih i 1940-ih godina, autorice filmova fascinantno uspjele političke i ideološke propagande. “Tu je i Raul Peck, s filmom ‘Ernest Cole: Izgubljeno i nađeno'”, o dugo zaboravljenom južnoafričkom fotografu Ernestu Coleu (1940. – 1990.), naveo je Milat.
Novo zagrebačko (mikro)kino
Milat je i predsjednik udruge te glavni programski koordinator u Multimedijalnom institutu u sklopu kojeg djeluje društveni i kulturni centar MaMa. S obzirom na to da MaMa postaje novo mjesto na kojem će se u Zagrebu moći pogledati filmovi, pitali smo Milata koja je veza između nje i HRFF-a. Naime, prvi dio Bingove trilogije “Mladost” – “Mladost (Teška vremena” / “Youth (Hard Times)” / “Qingchun: Ku” (2024) – moći će se u MaMi pogledati 28. studenog, kao priprema za drugi dio koji je uvršten u ovogodišnji festivalski program. U prostoru MaMe početkom 2025. planira se i projekcija trećega dijela.
“Mikrokino MaMa novo je ime za nešto što je postojalo od osnutka MaMe. Na neko smo vrijeme bili odustali od redovnih filmskih programa, ali kad je tehnologija napredovala, a uvjeti za prikazivanje filmova u Zagrebu se pogoršavali, odlučili smo ponovno upogoniti MaMu kao džepno kino. No danas je filmove ipak lakše pustiti u malim formatima i projekcijski uvjeti za to postoje, kao i za DCP format”, bio je optimističan Milat.
Osnovno obilježje MaMina kina bit će posebno određen program, usredotočen na napredniji umjetnički film i nešto hermetičniji izraz. U planu je da program teče kontinuirano, zasad jednom, a u dogledno vrijeme možda i dvaput tjedno. Milat je otkrio da “ovo malo kino ima kapacitet od 25 do 35 mjesta”, a “filmovi se mogu pogledati bolje nego kod kuće, uz to i u nekoj filmskoj zajednici koja može potaknuti diskusiju” [o pogledanom]. U konačnici, u Zagrebu i Hrvatskoj uopće otkupljuju se filmovi koji nikad ni ne dođu na streaming službe pa ni u kina, “a MaMa ih želi prikazati, i to uz slobodan ulaz, to će uvijek ostati tako”, poentirao je Milat.
Diskurzivni program
I ovaj će HRFF obilježiti popratni program razgovora pred publikom. U pripremi je izlaganje o solidarnosti Sare Kekuš iz Centra za mirovne studije s gostovanjem belgijskog umjetnika Robina Vanbesiena, kao i panel “Prisvajanje ili razmjena? Rasprava o rasizmu i kulturi” sa sociologom i anglistom, suosnivačem i potpredsjednikom Panafričkog društva u Hrvatskoj Abdoulieom Jobeom; kulturologinjom i književnom komparatisticom, političkom aktivisticom i prevoditeljicom Karolinom Hrgom; radnikom u kulturi i autorom Leonardom Jurićem; doktorandicom lingvistike, feministicom, aktivisticom i queer edukatoricom Ninom Čolović; te magistrom međunarodne suradnje, financija i razvoja, predsjednicom Panafričkog društva Oladayo Hamidat Hassan. Na ovom panelu posebno će se govoriti o suvremenim oblicima kulturne aproprijacije u hrvatskom društvu te njenim odjecima na manjinske skupine.
Povodom dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja, održat će se razgovor o aktualnom stanju ljudskih prava u svijetu. Tom će prilikom govoriti zastupnik u EU parlamentu, Davor Ivo Stier, kao i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić, politolog i filmski kritičar Boško Picula te vanjskopolitički novinar Dragan Nikolić. Namjera je osvrnuti se na ovogodišnje laureate Nagrade Saharov, ali i ponuditi širu sliku ljudskih prava danas.
Na ovogodišnjem HRFF-u očekuje se i razgovor o srpskom filmu “Milena” (2024) Željka Stanetića koji je također dio selekcije. Uz redatelja, govorit će Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo, inače autorica dosjea “Prisilna mobilizacija izbjeglica”, te producent filma Slaven Rašković iz ForumaZFD, uz moderaciju Nataše Govedarice iz iste nevladine organizacije.
