IntervjuiTea Lukač: "SF predstavlja ogledalo čovječanstva"

Tea Lukač: “SF predstavlja ogledalo čovječanstva”

|

Mladu srpsku redateljicu Teu Lukač vjerojatno pamtite po njenom dokumentarnom filmu “Beliberi” / “Najvažniji dečko na svetu” (2016) o balkanskim obožavateljima Justina Biebera, prikazanom i na našem Motovun Film Festivalu. Njeno najnovije filmsko ostvarenje u nastajanju, “Jedna umiruća zvezda” istražuje znanstveno-fantastične filmove u doba bivše Jugoslavije, koje je prije par dana dobilo i financijsku podršku potprograma MEDIA Kreativne Europe u iznosu od 25 tisuća eura. Film pak producira srpski Mali Budo uz koprodukcijsku pomoć Studija Virc (Slovenija), Nukleus filma (Hrvatska), Artcama (Češka), Agitpropa (Bugarska) i Kinocompanyja (Finska).

Što, kako, gdje? Pa najbolje da nam o svemu kaže direktno sama redateljica, Tea Lukač.

“Kroz prizmu Jugoslavije koja je tijekom svog trajanja pokušavala biti slika svojevrsne utopije, ovo je priča o filmovima koji su sanjali nove svemire i nove stvarnosti. Skoro u potpunosti sastavljen od arhivskog materijala, ‘Jedna umiruća zvezda’ govoreći o prošlosti zapravo govori o sadašnjosti. Živimo u budućnosti koju naši preci nisu zamislili i njihov svijet nam je iz današnje perspektive podjednaka filmska utopija kao i one koje gledamo na igranom filmu”, govori nam Tea koja je, priznaje, oduvijek imalo toplo mjesto u srcu za SF.

“Oduvijek sam voljela SF i smatram da SF u svojim najvišim dometima uvijek predstavlja ogledalo čovječanstva, nudeći univerzalne istine o društvu i tome što znači biti čovjek. Često se pogrešno misli da Jugoslavija nije producirala filmove znanstvene fantastike. Povijesne okolnosti doprinijele su da mnogi naslovi ne budu lako dostupni široj publici. Dodatno, nedostaje teoretski i akademski kontinuitet. Moja generacija odrasta bez znanja o tom dijelu filmske povijesti, iako su mnogi željni oprobati se u vodama SF žanra. To je, pored financijskih uvjeta, dodatno otežano činjenicom nepostojanja svijesti o nasljeđu na koje se (ne) možemo osloniti, već tražimo vanjske uzore.

“U tom smislu ovaj film je pionirski poduhvat sistematizacije žanra u socio-političkom kontekstu u kom je nastajao, kao i podsjetnik, ne samo mladim filmašima o naporima njihovih prethodnika, već i o važnosti zamišljanja različitih verzija budućnosti – da bismo kada ona konačno dođe, bili spremni nositi se s njom”, poentira redateljica.

Projekt je prošao brojne ugledne radionice, od Fest Forwarda i Beldocs Academyja do Ex Orientea i DOK Leipziga. Trenutno se, ističe Tea, čekaju rezultati natječaja Filmskog centra Srbije za produkciju. A na putu zaokruživanja financijske konstrukcije, dobro će doći i pomoć hrvatskog Nukleus filma.

“Uzevši u obzir samu temu, ex-Yu zemlje i tvrtke s kojima surađujemo logični su nam partneri. Nukleus film je ozbiljna kuća s dobrim portfolijom dokumentarnih filmova kao i kuća s kojom producenti već odlično surađuju na nekoliko projekata. Daljnja raznolikost naših koproducenata nas raduje, jer prije svega pokazuje široko zanimanje za film”, dodaje Tea Lukač čiji je produkcijski put, kao i mnoge kolege iz filmske industrije, zaustavila pandemija koronavirusa. Okvirni datum premijere tako još uvijek nije poznat, ali sudeći po izuzetno zanimljivoj temi “Jedne umiruća zvezde”, svi ljubitelji dokumentarnog filma imat će se čemu radovati u budućnosti.

Najnovije

“Arhitekton” – Gdje je nestao kamen

"Arhitekton" (2024) Viktora Kosakovskog je dojmljiva vježba za oko slabijeg kritičkog dometa od onoga za koji djeluje da je postojala ambicija.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića treći najgledaniji hrvatski dokumentarac od osamostaljenja

Nakon dva mjeseca kinodistribucije film "Fiume o morte" Igora Bezinovića je pogledalo 21.592 gledateljica i gledatelja.

“Nasmijana Gruzija” na programu Al Jazeere Balkans

Dokumentarni film "Nasmijana Gruzija" (2023) autora Luke Beradzea, danas se prikazuje na programu Al Jazeere Balkans.

21. ZagrebDox: “Pod sretnom zvijezdom” – Nadići bačenost u svijet

Za "Pod sretnom zvijezdom" (2024) Pétera Kerekesa bitno je što gledatelju omogućuje uronjenost u sjevernotalijanski kulturni kontekst.

Premijera filmova polaznika 14. Škole dokumentarnog filma

U zagrebačkom Dokukinu KIC u srijedu će premijerno biti prikazani završni filmovi polaznica i polaznika 14. Škole dokumentarnog filma.

“Heartworn Highways” – Odmetnički manifest

Scenu "odmetničkog countryja" predstavlja redatelj James Szalapski u svom filmu "Heartworn Highways" (1976).

21. ZagrebDox: “U mraku” – Plamičak otpora u srcu tame

Film "U mraku" (2024) Nelsona Makenga iscrtava hrabro preživljavanje pojedinaca jedne zajednice, bez herojskih gesta ili parola.

21. ZagrebDox: “Najglasnija tišina” – Oblici otpora

"Najglasnija tišina" (2025) prije svega jest dokument vremena, crtica na razmeđu potrebe za reakcijom i valorizacije zatečenih ideja.

Nebojša Slijepčević: “Zbivanja u parku na Savici razotkrivaju brojne procese koji upravljaju našim društvom”

Nebojša Slijepčević je na ovogodišnjem ZagrebDoxu predstavio svoj najnoviji film, "Crveni tobogan" (Umjetnička organizacija Paradoks, 2025.).

“Pod sretnom zvijezdom” Pétera Kerekesa od danas u hrvatskim kinima

U hrvatska kina danas dolazi dokumentarni film "Pod sretnom zvijezdom" / "Wishing on a Star" (2024) slovačkog redatelja Pétera Kerekesa.

Povezani tekstovi

Ivan Ramljak: “Moja je motivacija želja da se progovori o nepravedno zapostavljenim epizodama iz nedavne povijesti”

Najnoviji film Ivana Ramljaka "Mirotvorac" (2025) izazivao je golem interes još i prije večerašnje premijere na 21. ZagrebDoxu.

Lidija Špegar: “Glazba je naš cjeloživotni suputnik”

Lidija Špegar sutra na 21. ZagrebDoxu predstavlja svoj najnoviji dokumentarni film, "Underground top lista" (Factum, 2025.).

Renata Lučić: “Film se rijetko zadržava na onima koji ostaju – tu se krije prilika za otkrivanje dubljih istina”

Renata Lučić na ovogodišnjem ZagrebDoxu predstavlja svoj prvi dugometražni film, "Godina prođe, dan nikako" (2024.).

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime