IntervjuiVanja Jambrović: "Izuzetno cijenim stilski izričaj Srđana Keče"

Vanja Jambrović: “Izuzetno cijenim stilski izričaj Srđana Keče”

|

U sklopu ovogodišnjeg, 32. Međunarodnog festivala dokumentarnog filma u Amsterdamu – IDFA-i, standardno će se održati i IDFA Forum, koprodukcijski forum namijenjen razvoju i prezentiranju autorskih dokumentaraca te multimedijalnih projekata. Na istom će priliku za predstavljanje zainteresiranim TV-urednicima, festivalskim i prodajnim zastupnicima te ostalim potencijalnim financijerima, dobiti i dva dokumentarna projekta s hrvatskim obilježjima. Radi se o projektima “Alice” / “Alice in Mother’s Land” (LEWA productions, producentice Magdalena Petrović i Tatjana Božić) ruske novinarke Žanne Agalakove koja odlučuje povesti kćer na putovanje po Rusiji u potrazi za zajedničkim korijenima, odnosno manjinskoj koprodukciji “Muzej revolucije” (Restart, Vanja Jambrović) srpskog redatelja Srđana Keče. Ovogodišnje izdanje IDFA Foruma na rasporedu je od 24. do 27.11. u sklopu 32. IDFA-e.

Upravo ćemo pobliže predstaviti projekt “Muzeja revolucije”, koji se među 730 prijavljenih projekata izborio za svoje mjesto među šezdeset odabranih. Isti nastaje u produkciji srpskog Uzroka i koprodukciji zagrebačkog Restarta, a donosi priču o neobičnom prijateljstvu djevojčice i starice koje žive unutar ruševnog prostora nikad do kraja izgrađenog jugoslavenskog Muzeja revolucije u Beogradu. Projekt pod režijskom palicom Srđana Keče već je primio nekoliko razvojnih nagrada poput ZagrebDoxove Nagrade HBO Europe, odnosno glavne nagrade East Doc Platforma u organizaciji češkog Instituta dokumentarnog filma (IDF). “Muzej revolucije” nedavno je dobio i 150 tisuća HAVC-ovih kuna u kategoriji poticanja filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom.

Restartu i Vanji Jambrović ovo nije prvi susret sa srpskim dokumentaristom Srđanom Kečom, autorom iznimno zapaženih doku-ostvrenja “Pismo ocu” (2011) i “Flotel Europa” (2015).

“Sa Srđanom surađujem još od 2015. godine kada smo zajedno razvijali njegov dugometražni igrani prvijenac. S tim projektom participirali smo na međunarodnoj radionici EAVE, ali nažalost do njegove realizacije nikada nije došlo. Naime, Srđan je te iste 2015. godine dobio fantastičan profesorski posao na Odsjeku za dokumentarni film američkog Sveučilišta Stanford. No, bili smo odlučni raditi zajedno i prva sljedeća prilika pojavila se na dokumentarnom projektu ‘Muzej revolucije'”, govori Jambrović ističući posve drugačiju dinamiku rada na dokumentarnom filmu u odnosu na igrani rod, koja je zapravo omogućila zajedničku suradnju na relaciji SAD – Hrvatska. Film se snimao u Srbiji, s povremenim dolascima Keče na snimanja. Restartova producentica projektu je zajedno s Kečom pridružena u ulozi punopravne producentice, unatoč službenim manjinskim koprodukcijskim papirima. Tako se Jambrović sa srpskim dokumentaristom dogovara oko svih aspekata produkcije poput prijava na natječaje, potrage za koprodukcijim partnerima, međunarodnog plasmana projekta, odabira kreativnih suradnika itd.

Foto: Kadar iz dokumentarnog projekta “Muzej revolucije”

“Izuzetno cijenim stilski izričaj Srđanovih prethodnih filmova, prije svega ‘Mirage’, ‘Pismo ocu’ i ‘Flotel Europa’. Mogu reći da su mi njegovi filmovi osobno bliski, pa zbog toga na sličan način razmišljamo i oko produkcijske strategije ‘Muzeja revolucije'”, objašnjava hrvatska producentica.

Jambrović će u Amsterdramu na pitching forumu predstaviti projekt potencijalnim financijerima. Prije punih osam godina u istoj ulozi gurala je, pa sad već legendarni “Gangster te voli” (2013) Nebojše Slijepčevića, kojem je glavno produkcijsko gorivo također točio Restart.

“Za mene i Nebojšu taj pitching u Amsterdamu bio je izuzetno uspješan jer smo tamo uspjeli dogovoriti koprodukciju s ARTE-om. Bilo je to za nas veliko postignuće i lijepo priznanje projektu. Uobičajeno je da svaki projekt predstavljaju redatelj i producent. Ponekad je i predstavnik nekog od financijera prisutan na pitchingu zajedno s kreativnim timom. Sam pitching projekta traje dvadeset minuta, što uključuje i vrijeme za predstavljanje projekta te ono koje publika ima za pitanja. Obično je sve podijeljeno po pola – deset minuta za predstavljanje projekta i isto toliko za diskusiju i komentare od strane različitih decision makera. Najbolji mogući financijski ishod za projekt je uspješan dogovor neke prestižne koprodukcije poput ARTE-ove, odnosno sklapanje posla s nekim od svjetski poznatih prodajnih agenata dokumentarnog filma. Naravno, u Amsterdamu će biti prisutni i selektori najvažnijih svjetskih festivala. Vrlo nam je važno da i njih zainteresiramo za projekt”, govori nam Jambrović.

A kad će “Muzej revolucije” na svjetlo dana? Kako sada stvari stoje – ne toliko brzo.

“Završetak filma očekujemo do kraja 2020. godine, a premijeru krajem 2020. ili početkom 2021. Ovo je tip dokumentarnog filma u kojem su faze predprodukcije, produkcije i postprodukcije izmiješane. U studenom u Zagrebu (Restart) krećemo s montažom, iako se film još uvijek snima, odnosno faza produkcije nije završila i neće još neko vrijeme. Film će montirati Hrvoslava Brkušić i to mi je posebno drago. Što se tiče predstavljanja projekta, već smo isto napravili na Beldocsu, DOK Leipzigu, ZagrebDoxu, East Doc Platformu te sada slijedi IDFA Forum. Mislim da je to dovoljno pitching foruma za jedan projekt. Eventualno ćemo kada za to dođe vrijeme, još razmisliti o tome da s projektom odemo na neku rough cut radionicu ili predstavljanje”, rekla je za kraj Vanja Jambrović. S naše strane projektu i cjelokupnoj filmskoj ekipi jedino možemo zaželjeti puno sreće i uspjeha. Najprije u Amsterdamu.

Povezani tekstovi

Matej Beluhan: “Mnogi iz nerazumijevanja i straha podliježu bauku ‘rodne ideologije'”

Direktor Cherry Pop Festivala Matej Beluhan, za Dokumentarni.net najavljuje četvrto izdanje ove filmske manifestacije.

Silvestar Mileta: “Osjećamo nepodijeljene simpatije prema novom konceptu Dana hrvatskog filma”

Umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma, Silvestar Mileta, za Dokumentarni.net najavljuje njegovo 34. izdanje koje će se ponovno održati u Karlovcu.

Rada Šešić: “Hrvatski autori ove godine na DOKUart dolaze s izuzetno odvažnim filmovima”

Selektorica bjelovarskog festivala DOKUart, Rada Šešić, za Dokumentarni.net najavljuje jubilarno, dvadeseto izdanje ove filmske manifestacije.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.