Početna Prozori "Jedan dan u Rijeci" - Bilo jednom u Rijeci

“Jedan dan u Rijeci” – Bilo jednom u Rijeci

-

U svom redateljskom prvijencu “Jedan dan u Rijeci” (Jadran film, 1955.) Ante Babaja (1927. – 2010.) postavio je temelje svog autorskog stila baziranog na stilizaciji, ali i dubinskom korištenju specifičnosti određenih krajolika. Ovaj namjenski film nastao u suradnji s gradom Rijekom, Babaja je uspio realizirati na nepojmljivo deideologiziran način za ono vrijeme jer se obvezao snimiti dokumentarni film o udjelu Rijeke i Riječana u narodnooslobodilačkoj borbi. Takav film nikad nije ugledao svjetlo dana, a umjesto prodika o svijetloj budućnosti, snazi radnika i moralnoj čistoći socijalizma, Babaja je uz pomoć poezije Drage Gervaisa u naraciji, ponudio živopisan portret nekoliko stanovnika grada prikazavši ga kao živo mjesto autentičnih ljudi od krvi i mesa.

Na razini narativnog sadržaja pratimo dan u životu nekoliko pomno odabranih stanovnika Rijeke. Uz njih, glavna uloga pripada i samom gradu, njegovoj luci, brodogradilištu, ribarnici, ulicama, starom gradu Trsatu… Film je slikovno oblikovan kroz niz upečatljivih kadrova besprijekorne kompozicije kojoj pridonose i prirodno zatečene svjetlosne plohe unutar kadra, dok Babaja angažirano prati niz zanimljivih protagonista: neimenovanu damu (suptilno je naznačeno da se bavi najstarijim zanimanjem na svijetu), kapetana remorkera Dušana, njegovog sina Niku, radnika u brodogradilištu Ivu, nosača Ferdu, barbu Pepina i njegovu žena Mariju. O njima saznajemo uz pomoć muškog i ženskog glasa koji naizmjence čitaju humorno intoniran tekst isprekidan stihovima Drage Gervaisa (slavne pjesme “Tri nonice” i “Briškula”) na čakavskom dijalektu.

“Jedan dan u Rijeci” zauzima važno mjesto u povijesti domaće dokumentaristike prvenstveno zbog odmicanja od socrealističke tematske i stilske šprance. Isto je postiguto u ono vrijeme nepojmljivim premještanjem fokusa s kolektivnog na individualno, dok je film, kao i brojni drugi klasici našeg dokumentarizma, hibrid dokumentarnog i igranog, s obzirom na obilato korištenje glumljenih i režiranih scena kako bi se konstruirao stilizirani svijet primorskog gradića iz bajke kakvog sugerira i Gervaisova poezija. Pritom Babaja na sebi svojstven način miješa lirsko, dramsko i komično u neodoljivu fikcionalnu cjelinu čiju vjerodostojnost osnažuju dokumentarne sekvence grada. U igranofilmskim vinjetama naglasak je na svakodnevnim aktivnostima kao što su ljubavni susreti, dječje nepodopštine, odlazak u kupovinu, druženja klupi uz more i igranje društvenih igara. Sve ove scene nižu se efektnim, izrazito dinamičnim ritmom.

Najveću inovaciju u oblikovanju filmskog portreta grada ipak predstavlja Babajina nadahnuta upotreba režijskog postupka filma u filmu. Naime, u sceni u kojoj nosač Ferdo prati turista koji kamerom snima po gradu, gledamo vizure Rijeke kroz kameru tog došljaka, odnosno njegov film unutar filma. Babaja svojom odlukom odvažno sugerira višestrukost mogućih perspektiva u tvorbi svakog narativa. Niti jedan od njih nije konačan ili istinit, kamoli sveobuhvatan, čime se cjelina otvara modernističkoj pretpostavci imanentne subjektivnosti. Svaka priča i svaki pogled pripadaju nekome, a nitko ne može vidjeti sve. Međutim, neće svatko učiniti ograničenost vlastitog horizonta vidljivim pretvarajući upravo to u ključnu točku vlastite naracije, pogotovo kada se priča bajka o jednom gradu. U tom smislu Babaja je već svojim prvijencem zauzeo pionirsku modernističku poziciju u našoj kinematografiji – nepouzdanog, ali zavodljivog pripovjedača. Bilo jednom u Rijeci…

“Jedan dan u Rijeci”

  • Režija: Ante Babaja
  • Scenarij: Drago Gervais i Ante Babaja
  • Organizacija: Predrag Drezga
  • Snimatelj: Hrvoje Sarić
  • Montaža: Boris Tešija
  • Produkcija: Jadran film
  • Godina proizvodnje: 1955.
  • Trajanje: 14 minuta

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

33. IDFA: “Radiograph of a Family” najbolji dugometražni dokumentarac, Vitalij Manski naj-redatelj

Obznanjeni su pobjednici najveće svjetskog doku-festivala, 33. IDFA-e, a najboljim dugometražnim dokumentarcem proglašen je "Radiograph of a Family".

Dina Pokrajac: “Navikli smo Subversive organizirati u prekarnim uvjetima”

Direktorica i jedna od selektorica programa Dina Pokrajac, za naš portal najavljuje 13. Subversive Film Festival.

Morana Ikić Komljenović: “Većina hrvatskih dokumentarnih filmova ostaje nevidljiva široj publici”

Morana Ikić Komljenović za Dokumentarni.net najavljuje drugu po redu radionicu "Distribuiraj to!" koja će se održati od 14. do 18. prosinca.

U Sisku ovog vikenda započinje 15. Revija dokumentarnog filma Fibula

U Sisku ovog vikenda započinje 15. Revija dokumentarnog filma Fibula (27. - 28.11.).

Pobjednici Berlinalea i Sundancea na 13. Subversive Film Festivalu

U sklopu 13. Subversive Festivala održat će se i 13. Subversive Film Festival (28.11. - 7.12.) u zagrebačkim kinima Kinoteka i Dokukino KIC te "online".

“Hall of Fame”: “Priča o vjetru”

Filmsko-diskurzivni program "Hall of Fame" u četvrtak, 26. studenoga u 19 sati, donosi dokumentarni esej "Priča o vjetru" (1986).

11. DOC NYC: Viewfinders konkurencija dokumentarcu “Landfall”, režijska nagrada Garretu Bradleyju za “Time”

Od 11. do 19. studenoga održavalo se jedanaesto izdanje DOC NYC-a, najvećeg američkog festivala dokumentarnog filma

Al Jazeera Balkans: Dokumentarci o modernom ropstvu, Donaldu Trumpu i Đorđu Balaševiću

Na programu Al Jazeera Balkans ovog će se tjedna između ostalih prikazati dokumentarci o modernom ropstvu, Donaldu Trumpu i Đorđu Balaševiću.

Niz recentnih zapaženih dokumentaraca na 13. Subversive Film Festivalu

Trinaesto izdanje Subversive Festivala održat će se od 28. studenog do 15. prosinca na nekoliko zagrebačkih lokacija te "online".

Objavljen program 18. Human Rights Film Festivala

Osamnaesto izdanje Human Rights Film Festivala (HRFF) održat će se u potpunosti "online" od 6. do 13. prosinca ove godine.