PočetnaRecenzije"Bobby Kennedy for President" - Što bi bilo kad bi bilo

“Bobby Kennedy for President” – Što bi bilo kad bi bilo

|

Ove godine obilježavamo pedesetu obljetnicu predsjedničke kampanje i, u konačnici, atentata na Roberta Kennedyja, brata jednog od najkarizmatičnijih američkih predsjednika, JFK-a, čija je vlastita karizma nadahnula dobar dio cijele jedne generacije Amerikanaca u mogućnosti nekog boljeg svijeta. Tim se povodom Netflix oglasio četverosatnom dokumentarnom serijom “Bobby Kennedy for President” (2018) o usponu ove sjajne političke zvijezde, u periodu koji do danas ostaje jednim od najturbulentnijih u povijesti Sjedinjenih Američkih Država i šire.

Autorica serije je Dawn Porter, poznata po režiji hvaljenih političkih dokumentaraca kao što su “Gideon’s Army” (2013) i “Trapped” (2016), a u “Bobby Kennedy for President” pristup joj je takav da svaku jednosatnu epizodu posvećuje određenom razdoblju. Tako uvodno poglavlje prati Bobbyjev rad na vođenju bratove predsjedničke kampanje, zatim i djelovanje u njegovoj administraciji na poziciji državnog odvjetnika. Druga epizoda najvećim je dijelom posvećena Robertovoj kampanji za mjesto u Senatu, vođenom zalaganjima za okončanje rata u Vijetnamu, građanska prava i borbi protiv siromaštva. Tek treći sat zapravo pokriva ono što je u naslovu serije obećano, a to je sama predsjednička kampanja 1968. godine. Ujedno je i riječ o najboljoj epizodi gdje svjedočimo konačnoj Kennedyjevoj preobrazbi iz pomalo politički nezgrapnog lika u superzvijezdu koju na ulicama dočekuju rijeke razdraganih ljudi. Koliko je Robert bio blizu Ovalnog ureda potkraj šezdesetih, svjedoči voice-over nekog, vjerojatno televizijskog priloga na samom početku serije: “Nijedan Amerikanac u dvadesetom stoljeću nije imao više šanse postati predsjednikom od Roberta Francisa Kennedyja.”

No, kako je njegovu obitelj pratila aura privilegije i pomazanja za sudbonosnu ulogu, jednako tako bili su i ukleta dinastija. Tako je i Bobby, poput brata Johna pet godina ranije, 5. lipnja 1968., nakon osvojenih predizbora u Kaliforniji, na vrhuncu vala koji ga je nosio u Ovalni ured Bijele kuće, pao od metka 24-godišnjeg palestinskog atentatora Sirhana Sirhana u kuhinji losanđeleskog hotela The Ambassador.

Četvrta epizoda pomalo je suvišan izlet u ono što je uslijedilo nakon Kennedyjeve smrti. Robert kao dosadašnji glavni protagonist biva nasilno izbačen iz priče, koju preuzima njegov savjetnik Paul Schrade, također ranjen u napadu, a koji se godinama trudi dokazati kako Sirhan nije bio jedini atentator te večeri. Ovdje serija skreće u područje teorija zavjere i kriminalističkog preispitivanja koje odudara od povijesno-političke tematike koja je prethodne nastavke činila iznadprosječnim televizijskim sadržajem. Iako spomenuti završni zaokret donekle umanjuje konačnu ocjenu cjelokupnog proizvoda, svi zainteresirani za ovo uzbudljivo poglavlje američke povijesti naći će i više nego dovoljno razloga za uživanje u seriji koja osim historijskog praćenja događaja, nudi uvid i u ono što su Sjedinjene Države mogle postati da je Robert Kennedy postao 37. američki predsjednik. Kasnije Hubert Humphrey nije bio dovoljno jak kandidat za suprotstavljanje Richardu Nixonu, a svi znamo u kojem je smjeru povijest nakon toga bila primorana skrenuti.

Nijedan Amerikanac u dvadesetom stoljeću nije imao više šanse postati predsjednikom od Roberta Francisa Kennedyja.

Iako Porter za potrebe filma ne razgovara s članovima Kennedyjeve obitelji, sugovornici su redom njegovi bliski suradnici koji uz obilno korištenje arhivske građe i kućnih filmova produbljuju uvid u Bobbyjevu ljudskost, a neki od njih, poput kongresmena Johna Lewisa, u određenim trenucima i jedva suzdržavaju suze prisjećajući se gotovo mesijanskog političara. Upravo takvi dijelovi materijala mogu pojasniti snagu vjere u drugačiju budućnost koju je Kennedy predstavljao, a koja je u srži glavna tema ovog serijala.

Kritike na pomalo hagiografski Robertov portret u seriji vjerojatno su opravdane. Pretjerana usredotočenost na vrline mlađeg brata Kennedy, razvidna je iz prikaza njegovog dirljivog citiranja Eshila u govoru nakon atentata na Martina Luthera Kinga mlađeg. No, samo nekoliko dana prije no što i sam bude ubijen, javnost će saznati da ga je upravo Kennedy dao prisluškivati pet godina ranije. Ipak, danas kada takozvani slobodni svijet vode ovakvi kakve imamo, takav portret je možda prijeko potreban kako bismo u budućnosti možda više vjerovali i ulagali u ideale poput ove političke platforme nade prije pedeset godina.

"Bobby Kennedy for President"
Režija: Dawn Porter
Producentica: Elizabeth Wolff
Direktor fotografije: Bob Richman
Montaža: Joshua L. Pearson
Glazba: Paul Brill
Zemlja podrijetla: SAD
Godina proizvodnje: 2018.
Broj epizoda / trajanje: 4 / 245 minuta

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

“To Kill a Tiger” – Poruka nade iz Indije

"To Kill a Tiger" (2022) Nishe Pahuje bavi se osjetljivom, mučnom temom silovanja trinaestogodišnje indijske djevojčice Kiran.

Drugi filmsko-diskurzivni program HDFK-a: Filmska kritika i kustoske prakse u Aziji 

Hrvatsko društvo filmskih kritičara nastavlja sa serijom filmsko-diskurzivnih programa pod nazivom "Kritika i društvo".

17. Gledalište: “Oda” – Crvena avet

Mia Maros Živković je u filmu "Oda" ispisala dimenzijama malu, skromnu, intimističku, no dojmom oveliku odu hrabrim, ustrajnim ženama.

17. Beldocs: “Porodica na određeno vrijeme” – Putovanje onkraj providnog

"Porodica na određeno vrijeme" vizualno je i sadržajno poticajno ostvarenje, koje gledatelja okupira modifikacijama prepoznatljivih tema i motiva.

Dva dokumentarca u glavnom programu 71. Pulskog filmskog festivala

U glavnom programu 71. Pulskog filmskog festivala našla su se i dva hrvatska dokumentarna filma.

“Stop Making Sense” – Veliko djelo, veliko odijelo

Vizuali iz "Stop Making Sense" Jonathana Demmea zauvijek će ostati urezani u kolektivnoj svijesti, kao prva asocijacija na Talking Heads.

“The War Game” – Ogledni primjerak pseudodokumentarnog filma

U prvom eseju "Dokumentiranje fikcije" bavimo se Oscarom nagrađenim filmom "The War Game" (1966) redatelja Petera Watkinsa.

Dodjela Nagrade Dokumetar u Dokukinu KIC

U organizaciji portala Dokumentarni.net, u zagrebačkom Dokukinu KIC će u utorak, 18. lipnja u 19 sati, po peti put biti dodijeljena Nagrada Dokumetar.

17. Beldocs: Razbijanje utopije o dominantne poretke

Na ovogodišnjem Beldocsu svjedočili smo još jednom presjeku produkcije srpskog dokumentarnog filma.

“Posljednji valcer” – Film koji se pušta glasno

"Posljednji valcer" / "The Last Waltz" (1978) Martina Scorsesea publika i kritika nazivaju jednim od najboljih rock filmova svih vremena.
Režija: Dawn Porter<br> Producentica: Elizabeth Wolff<br> Direktor fotografije: Bob Richman<br> Montaža: Joshua L. Pearson<br> Glazba: Paul Brill<br> Zemlja podrijetla: SAD<br> Godina proizvodnje: 2018.<br> Broj epizoda / trajanje: 4 / 245 minuta"Bobby Kennedy for President" - Što bi bilo kad bi bilo