Hrvatski audiovizualni centar na jučer održanoj sjednici svojeg vijeća službeno je počistio sve javne pozive preostale iz 2016. godine u kategorijama: poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata (rok 17. listopada) – dugometražni igrani film, dugometražni dokumentarni film, animirani film; odnosno za proizvodnju: dugometražni igrani film (rok 30. studenog), kratkometražni igrani film, dokumentarni film, eksperimentalni film, animirani film i poticanje filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom (rok 14. studenog).
HAVC-ovo Vijeće (Branko Matutinović, Matko Burić, Danilo Šerbedžija, Zrinko Ogresta, Josip Popovac, Dinko Majcen, Damir Vujinović, Lado Skorin i Branko Linta) na svojoj 82. sjednici odluku je donijelo po prijedlozima Umjetničkog vijeća (Jelena Paljan, Mirna Belina, Jaka Primorac, Boško Picula, Marko Njegić, Mario Kikaš, Dragan Rubeša, Miroslav Sikavica i Dean Šoša), čija je 59. sjednica održana u petak, 12. svibnja ove godine.
Najviše sredstava – 10.317.100 kuna – dodijeljeno je projektima u kategoriji poziva za poticanje proizvodnje, u kojoj su od dokumentarnih filmova 500 tisuća kuna primili “Davidova taktika – Čudna oružja Domovinskog rata” (Kaos) Ivana Salaja,“Buffet Željezara” (Petnaesta umjetnost, 2017.) Gorana Devića u postprodukcijskoj fazi (150 tisuća kuna), odnosno “Jedna je Sakiba (Posljednje europske rudarice)” (Spiritus Movens; 200 tisuća kuna) Ranka Paukovića te “Tovareća” (Filmaparat; 150 tisuća kuna) Karoline Malinowske.
Poziv za razvoj projekata dugometaržnog dokumentarno filma, pak, uspješno je apsolvirao tek jedan film, “Surogat za Vuda” (Sekvenca) redatelja Senada Sahmanovića koji je utržio 90 tisuća kuna.
Treći rok javnog poziva za razvoj scenarija u dugometražnom dokumentarnom filmu prošlo je ukupno pet filmova: “Dom i rod, heroji i izdajnici” (Udruga za promicanje umjetnosti i kulture Ars spiritus scenarista Tomislava Domovića, “Drakula iz Kringe” scenarista Gorana Šikića, “Jugoslavenska narodna armija – autobiografija” (Kreativni sindikat) scenarista i redatelja Ivana Ramljaka, “Majka revolucija” scenarista i redatelja Damira Čućića i “Potez TIGR-a” scenarista Irene Bosnić i Rade Dragojević. Svi projekti dobili su po 30 tisuća kuna.
I konačno, u pozivu koji se ticao filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom, 115 tisuća kuna bit će odaslano na adresu filma “Na cilju” Želimira Žilnika u Factumovoj koprodukciji.
“U svim kategorijama natječaja, i produkcijskim i razvojnim, iako je bilo vrlo različitih tema i autorskih pristupa, generalno su postojala dva glavna interesna područja: današnji političari te povijesne teme, pogotovo one vojne. Budući da su financijske mogućnosti u ovom trenutku izrazito manje nego na prethodnim natječajima, odlučila sam dati prednost povijesnim temama. U današnje doba podijeljenog društva, smatram kako je postalo nužno baviti se vlastitom poviješću.
“Autorima je, dakako, najprivlačnije 20. stoljeće i to u segmentu oružanih sukoba. Tako se jedini dugometražni projekt, odobren na natječaju za produkciju, ‘Davidova taktika’, bavi kreativnošću hrvatskih branitelja koji su u vrlo oskudnim uvjetima osmislili cijeli niz inovativnih oružja i oruđa na temelju kojih danas imamo vrlo unosnu gospodarsku granu proizvodnje i izvoza profesionalnog oružja. Također su osmislili i gerilske taktike o kojima danas svoje vojnike poučavaju svjetske velesile poput Izraela, SAD-a i Rusije.
“U natječaju za razvoj scenarija, tema Domovinskog rata se produbljuje pričom o dragovoljcima srpske nacionalnosti koji su odlučili braniti svoju hrvatsku domovinu – ‘Dom i rod, heroji i izdajnici’. U kronološki obrnutom smjeru, sljedeći scenarij secira još jednu vojnu silu koja je, htjeli mi to ili ne, također dio našeg nasljeđa. Film ‘JNA – autobiografija’, koristeći se arhivskim filmovima koje je JNA sama proizvela, govori o tadašnjoj moći vojne propagande, paranoji u vidu unutarnjih i vanjskih neprijatelja te, iz današnje perspektive, bizarnim lekcijama iz vojnog bontona, koje djeluju zastrašujuće kada ih se stavi u kontekst ratnih operacija s početka 90-ih. Na sličan način je rumunjski autor Andrejn Ujica obradio temu njihovog diktatora – Ceausescua.
“‘Potez TIGR-a’ se bavi antifašističkim nasljeđem te obrađuje temu vojnih akcija TIGR-ova koji se se suprotstavili Mussolinijevu fašizmu na području Istre u razdoblju od 1929-1941. Vremenskim razdobljem od 1919-1929. se bavi scenarij za mockumentary ‘Majka revolucija’ koji obrađuje temu feminističkog pokreta.
“Od ostalih povijesnih tema, u svim natječajnim kategorijama, tu je i zanimljiva legenda o vampiru iz Istre, ‘Drakula iz Kringe’, ‘Tovareća’ o tradicionalnoj glazbi s Dugog Otoka, ‘Surogat za Vuda’ – portret Dušana Vukotića, jedinog hrvatskog dobitnika Oscara te nasljeđe rudarske industrije ispričano iz perspektive posljednje europske rudarice u kratkometražnom filmu ‘Jedna je Sakiba’.
“Jedini film koji ne obrađuje nasljeđe već njegove direktne posljedice, film je iz natječaja za postprodukciju dugometražnog filma – ‘Buffet Željezara’ koji opservacijskom tehnikom opisuje polaganu smrt grada Siska. Važnim mi se čini istaknuti kako ima još sjajnih projekata koji na ovom natječaju nisu podržani, isključivo zbog financijskih razloga, no nadam se će i za njih doći vrijeme na nekom od budućih natječaja”, stoji u službenom obrazloženju odluke koju potpisuje Ivana Fumić, umjetnička savjetnica za dokumentarni film.
