PočetnaOsvrti15. DokuFest, dan četvrti: Dva pogleda na Evropu

15. DokuFest, dan četvrti: Dva pogleda na Evropu

-

Iz Prizrena za Dokumentarni.net: Nikola Đoković

Jedno od najuzbudljivijih kratkometražnih ostvarenja 15. DokuFesta dolazi napisano vijetnamsko-danskom koprodukcijskom filmskom tintom. U razgovoru s glavnim producentom dokumentarca “Kwassa Kwassa” (Tuan Andrew Nguyen i SUPERFLEX, 2015.; ), Dancem Rasmusom Nielsenom, otkrili smo kako se ovaj vizuelni umetnik sasvim slučajno obreo u procesu pravljenja apostrofiranog, 18-minutnog dela. Nielsen je, naime, bio pozvan na Komori, grupu od četiri ostrva smeštena u Indijskom okeanu između Mozambika i Madagaskara, da muralima oslika zidove bolnica i druga javna mesta. Radeći ovo, kako kaže, zatekao se u nekoj vrsti filmsko-fikcijske stvarnosti.

Ostrva su 1975. godine stekle nezavisnost od Francuske, ali je tri decenije kasnije došlo do neobičnog post-kolonijalnog obrta, pošto je jedno od njih, Mayotte, rešilo ponovo da uđe u sastav francuske države. 2011. godine Mayotte je tako zvanično postao najudaljenija tačka Evropske unije. Film se poigrava dobro poznatim mitom o Zevsu koji je kidnapovao Evropu – afričku lepoticu – želeći je za sebe. Mit o njenoj otmici (što je patrijarhalni eufemizam za čin silovanja), dobija posebnu dimenziju u glasu naratora koji o samom događaju priča hipnotički zavodljivo, kao da obavlja drevnu afričku veštinu vračanja, bacanja čini.

Kwassa kwassa ne znači ništa; ili znači sve u melodijskoj inkantaciji glasa, zapravo kolažu sačinjenom od mnoštva intervjuisanih glasova radnika koji prave čamce u kojima prevoze one koji se žele otisnuti put Evrope, simbolično nazvanim – passage providers. Film postavlja kompleksno pitanje identiteta, jer je glavni motiv onih koji odlaze u potragu za boljim životom zapravo saznanje da se nacionalni identitet ne jede. Nasuprot tome, on često, kako je u filmu rečeno – proždire ljude.

“The Great Wall”

Prednost filmske esejistike nad drugim, direktnijim vidovima dokumentarističkog beleženja činjenica istorijskog trenutka ili duha epohe, jeste u tome što se služi literarnim, pa i poetičkim sredstvima koja prave odmak i istovremeno pružaju kritički komentar na viđeno, kao i prostor za refleksiju. U određenim konstelacijama savremene istorije s onim što je već deo istorijske prošlosti, književni tekst može odigrati značajnu ulogu u profilisanju nekih univerzalnih egzistencijalnih činjenica; postati neočekivano aktuelan političko-društveni komentar, moćno oruđe društvene kritike i dekonstrukcije postojećih dominantih narativa.

Irski “The Great Wall” (Tadhg O’Sullivan, 2015.; ★ i 1/2) prati zidanje tvrđave nove Evrope zasnovane pre svega na isključivanju i ograđivanju od izbeglica kao nove-stare, večne pretnje, koristeći Kafkinu priču “Veliki kineski zid” kao scenarijski predložak. Zid kao večna metafora uspostavljanja neprelazne granice za nadiruće varvare, zapravo je kafkijanska alegorija o večnom i nikad okončavajućem neimarskom poduhvatu. Kao i u priči, tako ni u filmu nemamo predstavu kada će proći opasnost od plemena s juga, dok je u plan zidanja neokolonijalnog zida već unapred – uzidana namera da on na nekim mestima ostane nedovršen.

Foto: Scena iz dokumentarnog filma "The Great Wall"
Foto: Kadar iz dokumentarnog filma “The Great Wall”

Zapravo, zidanje zidova nove a tako stare, kolonijalne Evrope, zbiva se u ovom pravnom i humanitarnom interegnumu, u praksi suverenog isključivanja drugog; u sivoj zoni zidanja administrativne prepreke, gomilanja legalno-pravne procedure koja u ime tzv. izgradnje građanskih prava svakog Evropljanina, onih ljudskih lišava sve one druge, varvare, ne-civilizovane… Izgrađivanje zidova tvrđave Evrope zasniva se zapravo na gospodarskom narativu građenja Nacije.

Narator “Zida” služi kao jedan od glasova administracije rukovodstva, koji pripada uskom krugu privilegovane elite, i kroz čiju naraciju se pomalja psiha mnoštva. On zapravo predstavlja indoktrinirani profil evropskog građanina koji ugrađuje svoje telo i um u temelje Zida, kako bi sprečio da oni Drugi, predstavljeni u njegovoj patriotskoj, etnocentričnoj imaginaciji – kroz obrazovni sistem, mitove i legende – kao demonizovane, dehumanizovane zveri, ne bi trajno prodrli u telo nacije. Odbrana zida svodi se zapravo na ekskluzivističku korporealnu auto-imunizaciju i strah od inkorporacije drugog u (više)nacionalni, hegemoni korpus tvrđave Evrope.

Kamera svojim obigravanjem, fluidnim, skoro meditacijskim kretanjem iz donjeg rakursa oko živica, ograda, unutrašnjih i spoljašnjih zidova, korporativnih, hegemonijskih vertikala evropskih kosmopolitskih gradova i centara te neokolonijalnih utvrda, ukazuje na stalno izmeštanje samog mesta zidanja zida; na njegovu ideološku nevidljivost, neuhvatljivost i sveprisutnost.

Proces zidanja zida, kao i proces snimanja filma, uostalom, ostaje otvoren za razna čitanja, što nas kao gledaoce suočava sa stvarnošću dokumenta realnosti kao slojevite, višesmislene igre imaginacije i zbilje.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

“Dokukino Eter”: Novi studentski program u Dokukinu KIC

U suradnji s Klubom studenata FPZG-a i Radio Studentom, zagrebačko Dokukino KIC pokreće novi filmsko-diskurzivni program "Dokukino Eter".

Nenad Puhovski: “Uvijek smo se trudili na festivalu imati značajan broj hrvatskih filmova”

Direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski za naš portal najavljuje devetnaesto izdanje najvećeg domaćeg festivala dokumentarnog filma.

“Djeca magle” na Al Jazeeri Balkans

Na programu Al Jazeere Balkans danas i tijekom cijelog tjedna bit će prikazivan dokumentarni film "Djeca magle" (2021) autorice Diễm Hà Lệ.

Sveučilišni Festival rodne ravnopravnosti ROAЯ u riječkom Art-kinu

Od 21. do 23. ožujka Sveučilište u Rijeci u Art-kino donosi Festival rodne ravnopravnosti ROAЯ.

Damir Markovina: “Mostar je iznimno vitalna beštija”

U svom drugom autorskom filmu - "Dezerteri" - Damir Markovina se prisjeća odrastanja u Mostaru i okolnosti odlaska iz grada.

Melita Vrsaljko: “Pruga Knin-Zadar je krik propuštene prilike i izraz besmislenih politika”

Melita Vrsaljko za naš portal govori o svom filmskom prvijencu "Knin-Zadar" (Dinaridi Film, 2023.).

Bogat popratni program 19. ZagrebDoxa

ZagrebDox i ove godine nudi bogat popratni programski sadržaj, koji se sastoji od "masterclassova", panela, posebnih programa itd.

“AHA!”: Nova znanstveno-putopisna dokumentarna serija na HTV-u

Na Prvom programu HTV-a, 27. ožujka u 20.15 sati, s emitiranjem kreće nova znanstveno-putopisna dokumentarna serija "AHA!" Tamare Babun i Une Radić.

“Između revolucija” na 20. CPH:DOX-u

Hrvatska koprodukcija "Između revolucija" (2023) rumunjskog autora Vlada Petrija ušla je u program 20. CPH:DOX-a.

Otvorene prijave za Scenaristički program “Krsto Papić”

Otvorene su prijave za novo izdanje Scenarističkog programa "Krsto Papić" Društva hrvatskih filmskih redatelja.