Osvrti15. DokuFest, dan treći: Bubnjevi i bolesni oktobar

15. DokuFest, dan treći: Bubnjevi i bolesni oktobar

|

Iz Prizrena za Dokumentarni.net: Nikola Đoković

Ukoliko se i pomene etničko čišćenje Albanaca na Kosovu, a najčešće se to radi u politički pervertiranom srpskom diskursu koji pre svega prebrojava i privileguje naše žrtve – gotovo da ne postoji način da se sazna istorijska geneza samog procesa. Dovoljno je da se samo pogleda npr. ćirilično-srpska verzija Vikipedije, u kojoj se čitave 1990-e elegantno preskaču. Turbulentno razdoblje spominje se tek po dolasku NATO-a, pa ubrzo postaje jasno kako je Kosovo dominantno predstavljeno ne samo kao provincija bivše SFRJ, već pre svega kao trajno teritorijalno i kolonijalno pravo Velike Srbije, koja želi da izgradi apsolutni kontinuitet sa srednjovekovnim, feudalno-monarhističkim mitom o Kosovu kao svetoj zemlji. Razumljivo je onda zašto se sistematski odbija svaka istorijska kontekstualizacija nasilja nad Albancima, dok se isti žele prvenstveno predstaviti kao uzurpatori i uljezi druge vere i nacionalnosti, dakle – apsolutni Drugi.

Priča o etničkom čišćenju ne može ni biti ispričana ukoliko se ne stekne uvid u istoriju segregacije koja je najpre otpočela u mešovitim albansko-srpskim školama. S promenom političke klime 1980-tih godina, sa sve većim i učestalijim okretanjem srpske zvanične politike ka nacionalističkim pretenzijama, politika etničkog ugnjetavanja albanskog stanovništa prelama se pre svega kroz pokušaj nametanja školskog kurikuluma isključivo na srpskom jeziku. Čitav projekat nasilno sprovedenih školskih reformi eskalira separacijom albanske dece od srpske i zabranom njihovog daljnjeg školovanja.

Foto: Scena iz dokumentarnog filma "Drums of Resistance"
Foto: Kadar iz dokumentarnog filma “Drums of Resistance”

Kosovski dokumentarac “Drums of Resistance” (2016.; ★ i 1/2) Mathieu Jouffrea (Matko Bulent Paris) u formi filmskog svedočenja nudi iskaze nekoliko generacija profesora, školskih delatnika, bivših đaka, progonjenih i osuđivanih političkih aktivista; ukratko – prozor u prećutani period kosovske istorije. Film se oslanja na širi istorijski kontekst, koristeći tehniku nadovezivanja ličnih priča za stolom, što na prvi pogled izgleda kao vrlo konvencionalna tehnika naracije. Međutim, lične naracije različitih grupa dodatno se ujedinjuju oko zajedničke teme pružanja otpora nametnutoj kulturnoj politici. Film također omogućava mapiranje procesa transformacije tehnika pružanja otpora – od prvobitnog pasivnog, koji je podrazumevao formiranje čitave paralelne mreže improvizovanih škola, do širenja svesti o potrebi aktivnog uključivanja univerziteta čiji se predstavnici stavljaju na čelo građanskog protesta, sa sve radikalnijim zahtevima za potpunom autonomijom univerziteta; i konačno, čitavog društva.

Muzička matrica smeštena je unutar filma, jukstaponirana uz njegov narativni deo, dok se albanski muzičar koji naizmenično improvizuje na gitari i bubnjevima, trudi da upije i prenese akumuliranu energiju protesta. Posebno su impresivne njegove improvizacije na bubnjevima, kojima se simbolično i zatvara film, i to na sam datum proglašenja nezavisnosti Kosova. Kako se buka bubnjeva gradacijski usložnjava, pojačava se osnovna poruka filma o građanskom otporu, strategijama povezivanja, saradnje i gradualne akumulacije te ukrupnjavanja nezadovoljstva ugnjetavanog mnoštva. Kumulativno je to dovelo do prepoznavanja javne odgovornosti u nadilaženju etničkih podela i buđenju brige za generacije kojima su oduzete šanse za ravnopravno školovanje, kako bi se u nemogućim uslovima štafetno predao zvuk otpora novim naraštajima.

Foto: Scena iz dokumentarnog filma "5. October"
Foto: Kadar iz dokumentarnog filma “5 October”

“5 October”

Filmovi koji tretiraju problem smrtonosne bolesti obično su ili klinički svedeni, rezervisani na praćenje postupnog gubitka vitalnih funkcija i telesno propadanje, ili nabijeni nekom vrstom patetizovanog, melodramskog slavljenja ljudskog istrajavanja uprkos svemu.

Ponekad  sadrže i jedno i drugo.

Cilj je da se bolesniku vrati aura uzdrmanog ljudskog dostojanstva, da se umirući dodatno uzdigne na pijedastal neuništivog humaniteta, uprkos svemu. “5 October” / “5. Október” (2016.; ) režisera Martina Kollara, nastao u slovačko-češkoj koprodukciji, jedan je od malobrojnih izuzetaka u tom smislu.

Film nas uvodi u verovatno poslednje mesece i dane glavnog protagoniste obolelog od retke bolesti raka lica. Procena lekara je da će s operacijom imati pedest posto šanse da preživi. Osim te uvodne dramatične scene saznanja, film ne insistira ni na kakvoj naglo stečenoj mudrosti, niti mistifikuje saznanje o bolesti kao trenutku pronađene epifanije. Kamera je uglavnom distancirana, prateći lutanje glavnog lika pod otvorenim nebom, kroz čudne napuštene pejzaže koji kao da mimikrijski podražavaju unutrašnju izolaciju, usamljenost i krajnju svedenost životnih mogućnosti.

Umesto naracije, monologa ili dijaloga, naglašene su sekvence listanja privatnog dnevnika protagoniste, koji je koliko i podsetnik šta treba uraditi u toku dana, toliko i zbirka crtica koje nas suočavaju sa stanjem pojačane anksioznosti, autoironije i humora (npr. podsećanje na važnost svakodnevnog kupanja). Činjenica da je protagonista svojevrsni egzilant, izgnanik iz života, naglašena je i načinom njegovog lutanja koji nedvosmisleno asocira na svakodnevna tumaranja tragično usamljenog beskućnika. Odlično kinematografsko potenciranje atmosfere koja vešto stapa enterijere i eksterijere u stanje duše, uz lišavanje gledalaca privilegije praćene naracije koja bi u ovom slučaju svakako štrčala kao nepotrebno opterećenje i verovatno završila u banalnosti kratkoročnih životnih pouka.

Povezani tekstovi

“Blum – Gospodari svoje budućnosti” – Propaganda općeg boljitka

"Blum – Gospodari svoje budućnosti" (2024) Jasmile Žbanić nas podsjeća i sokoli na to da možemo djelovati za opće dobro.

18. Subversive Film Festival: “Prema zapadu, u Zapati” – Moćan autorski debi kao otisak antologijske ljepote

Dojmljivo je kako se u filmu "Prema zapadu, u Zapati" , sloj po sloj, nenametljivo i eliptično, razlaže jedna individualna pripovijest.

14. Škola dokumentarnog filma: Zrake poticajnog zanosa

Završni radovi 14. Škole dokumentarnog filma premijerno su prikazani u zagrebačkom Dokukinu KIC 23. travnja.

2 Komentari

  1. Izvestaj je vrlo koncizno i slikovito prikazao sadrzaje i osnovne ideje autora.Takodje su istaknute umetnicke vrednosti ovih filmova.Nadamo se da cete nastaviti sa ovakvim izvestavanjem.

  2. Tema prvog filma je stara i nikada je nismo do kraja otvorili.Kolektivna bolest. Za razliku od toga tema drugog filma je bolest ,kao licna drama pojedinca sto sam licno dozivela. To su moje impresije na ovaj izvestaj sa treceg dana DOKUa

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

6. Nagrada Dokumetar: “Motel” Filipa Mojzeša je najbolji hrvatski dokumentarni film 2024. godine!

Ovogodišnju, šestu po redu Nagradu Dokumetar za najbolji hrvatski dokumentarni film 2024., dobio je "Motel" (2023) Filipa Mojzeša.

“Hollywoodgate” – Tko je ovdje luđi?

Ibrahim Nash'at u filmu "Hollywoodgate" ne bilježi toliko banalnost koliko okrutnu glupost i nasilnu nepismenost talibanskih vođa.

“Blum – Gospodari svoje budućnosti” – Propaganda općeg boljitka

"Blum – Gospodari svoje budućnosti" (2024) Jasmile Žbanić nas podsjeća i sokoli na to da možemo djelovati za opće dobro.

18. Subversive Film Festival: “Prema zapadu, u Zapati” – Moćan autorski debi kao otisak antologijske ljepote

Dojmljivo je kako se u filmu "Prema zapadu, u Zapati" , sloj po sloj, nenametljivo i eliptično, razlaže jedna individualna pripovijest.

Premijera dokumentarca “Život na Sisi” u riječkom Art-kinu

U Art-kinu će se održati premijera dokumentarnog filma "Život na Sisi" (2025) riječkog redatelja Sanjina Stanića.

“Ways of Seeing” – Novi pogled na muški pogled

Nasljeđe serijala "Ways of Seeing" vidljivije je i dugotrajnije od svih ostalih proizvoda konstruiranih u studijima BBC-ja.

Četrnaesto izdanje “SMOTRA-e” Kino kluba Split

U srijedu, 11. lipnja 2025., u okviru ovogodišnjeg festivala nezavisne kulture Platformata, održat će se četrnaesto izdanje "SMOTRA-e".

Dodijeljene nagrade i priznanja 18. Gledališta Kinokluba Zagreb

Dodijeljene su nagrade i priznanja 18. Gledališta Kinokluba Zagreb.

Predstavljanje DORF monografije u Dokukinu KIC

Nakon Vinkovaca i Koprivnice, i u Zagrebu će se održati predstavljanje knjige "DORF monografija 2007.-2024."

Otvorene prijave za besplatnu radionicu dokumentarnog filma Akademskog filmskog kluba

U tijeku su prijave za besplatnu radionicu dokumentarnog filma koja će se održati 7. i 8. lipnja u prostoru Centra za manifestacije i kulturu u Novigradu-Cittanovi.