PočetnaVijestiOdržana druga TV burza

Održana druga TV burza

|

Foto: Doris Fatur

U Zagrebu je u petak, 12. prosinca, u maloj dvorani kina Tuškanac, održana druga TV burza, pitching projekata u organizaciji HAVC-a.

Pitching je vodio HAVC-ov umjetnički savjetnik za razvoj scenarija i projekata Robert Knjaz, a uz autore su u Tuškancu bili prisutni i predstavnici svih nacionalnih televizijskih kuća. Niti druga TV burza nije prošla bez dokumetnarnih ostvarenja, iako se naši filmaši, nažalost, nakon prvog burzovnog hepeninga nisu mogli pohvaliti inlacijom sklopljenih poslova s domaćim televizijskim čelnicima.

Marija – Jelena Zen, izvršna producentica zabavnog programa na RTL-u:

“Ono što bismo mi s RTL-a voljeli vidjeti ubuduće svakako je više domaćih reality programa, doku-soapova, komedija situacije i sličnih formata. Bitna stavka vezana uz realizaciju pojedinih projekata svakako je i budžet koji je u ovim vremenima važan, ali ne i presudan. Trenutno na svim programima RTL-a prevladava domaća proizvodnja.

“Drugim riječima, uvijek ćemo radije odabrati lokalnu produkciju nego strani program. Što se samog pitchinga tiče, podržavamo ovu inicijativu HAVC-a jer nam je jednostavnije doći na jedno mjesto i čuti sve što se nudi u jednom danu. Možda bi bilo dobro da za ubuduće prije same Burze dobijemo na uvid projekte koji će sudjelovati u pitchingu, kako bismo znali što nas čeka te se na taj način još više zainteresirali za projekte koji će nam biti predstavljeni.”

Ana Šimičić Nižetić, voditeljica razvoja na Novoj TV:

“Prva TV burza imala je bolju ponudu za komercijalne televizije i više igranih formata za koje smo se zainteresirali. Nakon prve burze održali smo čak i nekoliko razgovora, ali se zbog odskakanja od programske sheme na kraju ipak nismo realizirali.

“I na ovoj Burzi je bilo dosta zanimljivih formata, ali su svi više manje targetirali nacionalnu televiziju. Preporuka autorima za sljedeći put svakako je to da bi trebali nuditi i komercijalne sadržaje. Pod time mislim na sitcome, dobre dramske serije komercijalnije tematike, doku-soapove itd. Ipak, s druge strane važno je i da ljudi nude projekte iza kojih stoje i koje žele raditi, a ne da se ukalupljuju u neke projekte koji im ne leže samo kako bi ih prodali.

“Što se tiče nekih daljnjih akcija Nove TV, dva do tri projekta svakako ćemo pozvati na sastanak i vidjeti koliko su spremni mijenjati postojeće materijale kako bi se uklopili u našu shemu. Mislim da je praksa TV burze nešto što se definitivno treba nastaviti i to barem dva puta godišnje. Savjet je da se autori otvore i prema komercijalnim televizijama i da razmišljaju o tome da je ovo prvi korak do realizacije nečega na čemu su predano radili.

“Uz sve to trebali bi nam dati i neke osnovne informacije o projektu – o kojem je formatu riječ, koliko je trajanje po epizodi, koliko tih epizoda ima te neke žanrovske odrednice projekta. Sve te stvari riješe se sa četiri do pet rečenica, a nama puno znače. Naravno, bitna nam je i stavka budžeta.”

Đelo Hadžiselimović, v. d. glavnog urednika Prvog programa HTV-a:

“Ovo je izvanredan format. Izvrsno je da se televizije mogu upoznati s projektima koji su u nastajanju. Ja bih sve ovo što sam čuo i vidio jako rado vidio i na televiziji. Naravno, puno ovisi i o budžetima te programskim potrebama, ali mi je jako drago da je tržište ovako živo i vibrantno. Gotovo da nije bilo lošeg projekta. Hrvatska televizija okreće se sve više i više hrvatskim proizvodima pogotovo kada je u pitanju dramska i dokumentarna produkcija.

“Daljnji koraci, kada je o ovim projektima riječ, više-manje ovise o programskim i budžetskim mogućnostima nacionalne dalekovidnice. Mislim da bi nakon ovakvog događaja bilo mudro pratiti razvoj ovih projekata i sve što vrijedi trebalo bi pronaći mjesto na nekoj od televizija.

Pitching je ideja, pa s obzirom na to ne bih ništa sugerirao autorima koji predstavljaju projekte – ovo je ideja i začetak nekog dobrog projekta i upravo se ovako to i radi. Ovo nije gotovo – sada treba vidjeti kako će proizvod izgledati dalje.”


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

22. Human Rights Film Festival: “Mladost (Teška vremena)” – Oda suvremenom (kineskom) radništvu

Wangova Kina u "Mladost (Teška vremena)" predstavlja stvarnost golemog dijela kineskog, ali i svjetskog stanovništva današnjice.

Nesvjesno, nevidljivo i ukradeno: Retrospektiva Kamala Aljafarija na 22. Human Rights Film Festivalu

Uzevši u obzir ideje koje pokreću Human Rights Film Festival od samog početka 2002. godine, bilo bi začuđujuće da se njegovo 22. izdanje nije u nekom obliku uhvatilo u koštac s aktualnim zbivanjima u području Gaze i Zapadne Obale.

22. Human Rights Film Festival: “Mačke iz Gokogu hrama” – Signali intuitivnog

Mačke su u filmu "Mačke iz Gokogu hrama" (2024) napokon punokrvne sudionice, a utjecaj izvanjskih momenata na mačju populaciju prva stepenica poduzetog istraživanja.

22. Human Rights Film Festival: “Riefenstahl” – Umjetnost i politika

"Riefenstahl" (2024) Andresa Veiela zauzima oštriji stav prema djelovanju filmašice Leni Riefenstahl u nacističkoj Njemačkoj.

Tri dokumentarca otvaraju novu godinu Dokukina KIC

Tri dokumentarna filma otvaraju novu godinu zagrebačkog Dokukina KIC.

22. Human Rights Film Festival: “TWST / Things We Said Today” – Simfonija velegrada

"TWST / Things We Said Today" (2024) njemačko-rumunjskog autora Andreja Ujice smješten je u 1960-e, u postojbinu tvista, SAD.

Top 10: Najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine

Ovo su najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine po izboru Hrvoja Krstičevića, glavnog urednika portala Dokumentarni.net.

Hrvatska premijera filma “Fiume o morte!” 8. veljače u Rijeci

Hrvatska premijera dokumentarno-igranog filma "Fiume o morte!" (2024) Igora Bezinovića održat će se u Rijeci 8. veljače.

Poetika puža

Posljednji tekst ovogodišnje "Dokulture" bavi se filmom "Kadence za vrt" / "The Garden Cadences" (2024) Dane Komljena.

Post-filmski svijet Ismaëla Joffroya Chandoutisa

Posljednji esej "Eksperimentalni glasovi u dokumentaristici" donosi tekst o inovativnom univerzumu nagrađivanog filmskog umjetnika Ismaëla Joffroya Chandoutisa.