PočetnaVijestiOdržana druga TV burza

Održana druga TV burza

-

Foto: Doris Fatur

U Zagrebu je u petak, 12. prosinca, u maloj dvorani kina Tuškanac, održana druga TV burza, pitching projekata u organizaciji HAVC-a.

Pitching je vodio HAVC-ov umjetnički savjetnik za razvoj scenarija i projekata Robert Knjaz, a uz autore su u Tuškancu bili prisutni i predstavnici svih nacionalnih televizijskih kuća. Niti druga TV burza nije prošla bez dokumetnarnih ostvarenja, iako se naši filmaši, nažalost, nakon prvog burzovnog hepeninga nisu mogli pohvaliti inlacijom sklopljenih poslova s domaćim televizijskim čelnicima.

Marija – Jelena Zen, izvršna producentica zabavnog programa na RTL-u:

“Ono što bismo mi s RTL-a voljeli vidjeti ubuduće svakako je više domaćih reality programa, doku-soapova, komedija situacije i sličnih formata. Bitna stavka vezana uz realizaciju pojedinih projekata svakako je i budžet koji je u ovim vremenima važan, ali ne i presudan. Trenutno na svim programima RTL-a prevladava domaća proizvodnja.

“Drugim riječima, uvijek ćemo radije odabrati lokalnu produkciju nego strani program. Što se samog pitchinga tiče, podržavamo ovu inicijativu HAVC-a jer nam je jednostavnije doći na jedno mjesto i čuti sve što se nudi u jednom danu. Možda bi bilo dobro da za ubuduće prije same Burze dobijemo na uvid projekte koji će sudjelovati u pitchingu, kako bismo znali što nas čeka te se na taj način još više zainteresirali za projekte koji će nam biti predstavljeni.”

Ana Šimičić Nižetić, voditeljica razvoja na Novoj TV:

“Prva TV burza imala je bolju ponudu za komercijalne televizije i više igranih formata za koje smo se zainteresirali. Nakon prve burze održali smo čak i nekoliko razgovora, ali se zbog odskakanja od programske sheme na kraju ipak nismo realizirali.

“I na ovoj Burzi je bilo dosta zanimljivih formata, ali su svi više manje targetirali nacionalnu televiziju. Preporuka autorima za sljedeći put svakako je to da bi trebali nuditi i komercijalne sadržaje. Pod time mislim na sitcome, dobre dramske serije komercijalnije tematike, doku-soapove itd. Ipak, s druge strane važno je i da ljudi nude projekte iza kojih stoje i koje žele raditi, a ne da se ukalupljuju u neke projekte koji im ne leže samo kako bi ih prodali.

“Što se tiče nekih daljnjih akcija Nove TV, dva do tri projekta svakako ćemo pozvati na sastanak i vidjeti koliko su spremni mijenjati postojeće materijale kako bi se uklopili u našu shemu. Mislim da je praksa TV burze nešto što se definitivno treba nastaviti i to barem dva puta godišnje. Savjet je da se autori otvore i prema komercijalnim televizijama i da razmišljaju o tome da je ovo prvi korak do realizacije nečega na čemu su predano radili.

“Uz sve to trebali bi nam dati i neke osnovne informacije o projektu – o kojem je formatu riječ, koliko je trajanje po epizodi, koliko tih epizoda ima te neke žanrovske odrednice projekta. Sve te stvari riješe se sa četiri do pet rečenica, a nama puno znače. Naravno, bitna nam je i stavka budžeta.”

Đelo Hadžiselimović, v. d. glavnog urednika Prvog programa HTV-a:

“Ovo je izvanredan format. Izvrsno je da se televizije mogu upoznati s projektima koji su u nastajanju. Ja bih sve ovo što sam čuo i vidio jako rado vidio i na televiziji. Naravno, puno ovisi i o budžetima te programskim potrebama, ali mi je jako drago da je tržište ovako živo i vibrantno. Gotovo da nije bilo lošeg projekta. Hrvatska televizija okreće se sve više i više hrvatskim proizvodima pogotovo kada je u pitanju dramska i dokumentarna produkcija.

“Daljnji koraci, kada je o ovim projektima riječ, više-manje ovise o programskim i budžetskim mogućnostima nacionalne dalekovidnice. Mislim da bi nakon ovakvog događaja bilo mudro pratiti razvoj ovih projekata i sve što vrijedi trebalo bi pronaći mjesto na nekoj od televizija.

Pitching je ideja, pa s obzirom na to ne bih ništa sugerirao autorima koji predstavljaju projekte – ovo je ideja i začetak nekog dobrog projekta i upravo se ovako to i radi. Ovo nije gotovo – sada treba vidjeti kako će proizvod izgledati dalje.”


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

AI i virtualni svjetovi u Dokukinu KIC

U zagrebačko Dokukino KIC dolazi novi ciklus dokumentaraca "AI i virtualni svjetovi", koji istražuje snage, slabosti i ograničenja umjetne inteligencije.

Večeras u Sinju dokumentarac o ratnoj fotografkinji Lee Miller

Večeras na platno sinjske Palacine dolazi dokumentarac "Uhvatiti Lee Miller" / "Capturing Lee Miller" (2020) redateljice Terese Griffiths.

Tri nagrade za hrvatske dokumentarce na 20. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzió

Tri nagrade osvojili su hrvatski dokumentarci na 20. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzió.

55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva: Prva nagrada dokumentarcu “Korijen” Dore Fodor

U Zagrebu se od 24. do 26. studenog održavala 55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva.

“Nakon svadbe” Mateja Kľúčika najbolji dokumentarni film 10. STIFF-a

"Nakon svadbe" (2022) slovačkog redatelja Mateja Kľúčika proglašen je najboljim dokumentarnim filmom 10. STIFF-a.

Klasici svjetske dokumentaristike, 3. sezona

“Darwinova noćna mora” – Predatorske ribe i oružje u kolijevci čovječanstva

Posljednji esej treće sezone "Klasika" rezerviran je za dokumentarni film "Darwinova noćna mora" (2004) Huberta Saupera.

“Mali Dieter želi letjeti” – Ekstatično do neba

"Mali Dieter želi letjeti" (1997) spada među najpoznatija dokumentaristička djela velikog njemačkog redatelja Wernera Herzoga.

“Titicut Follies” – Čiste sobe i tužni varijetei

U trećem eseju treće sezone "Klasika svjetske dokumentaristike" pišemo o dokumentarcu "Titicut Follies" (1967) Fredericka Wisemana.

“Crumb” – Umjetnost kao jedini izbor

Dokumentarac "Crumb" (1994) Terryja Zwigoffa o strip-umjetniku Robertu Crumbu, spada među najistaknutije primjerke doku-biografskog žanra.

“Shermanov marš” – Generali i ljubavnici

Treću sezonu "Klasika svjetske dokumentaristike" otvaramo s dokumentarcem "Shermanov marš" / "Sherman's March" (1985) Rossa McElweeja.

Dokultura, 3. sezona

Snaga je u detalju

Posljednji esej treće sezone "Dokulture" donosi tekst o hrvatskim filmskim vaninstitucionalnim programima.

Fiksiranje na margini

Shvatimo li film kao neizostavni dio kulture i umjetničkog stvaralaštva, obrazovni je sustav prva točka stjecanja šireg filmskog znanja.

Steći filmsku kulturu – od apstrakcije prema konzumerizmu

Prvi esej treće sezone "Dokulture" bavi se (ne)dostupnošću filmova široj publici, naročito iz kuta dokumentarnog roda.