PočetnaVijestiPonovno promjene pravila za dokumentarni Oscar

Ponovno promjene pravila za dokumentarni Oscar

|

Ušavši 2011. godine u Vijeće guvernera dokumentarnog ogranka Akademije filmskih znanosti i umjetnosti, američki dokumentarist Michael Moore u proteklih je nekoliko godina pomogao u izmjeni pravila oko dodjela najprestižnije filmske kolajne u nefikcijskoj konkurenciji.

Prije svega, otvorio je glasovanje svim članovima podružnice, koja danas broji dvjestotinjak članova. Nakon toga je olakšao i pojednostavio proces gledanja samih oskarovskih kandidata, šaljući glasačima DVD-e i privatne stream linkove netom nakon njihovih premijera, umjesto dosadašnje prakse brzinskih prosinačkih matineja.

Konačno, Moore je stajao iza novog uvjeta koji je kandidatima propisao obaveznu recenziju uglednog New York Timesa, želeći tako napraviti distinkciju između TV dokumentaraca i onih namijenjenih kino distribuciji.

No, čini se kako je za dokumentarne Oscare na pomolu nova promjena pravila. Mooreovim odlaskom – točnije njegovom neuspjelom reizbornom kandidaturom – u opticaj se vraćaju neke stavke iz prijašnjeg pravilnika. Tako će članovi umjesto ležernog pregledavanja filmova po vlastitom izboru, sada morati svjedočiti projekcijama barem dvadeset posto dodijeljenih naslova. Ostatak će, kao i dosad, moći gledati u svoje slobodno vrijeme.

Akademija tako želi dati priliku i malim dokumentarcima, što nije dobro sjelo ostatku glasačke mašinerije. Glasači se, prema pisanju IndieWirea, boje kako će ih aktualna odluka omesti u recenziranju kvalitetnijih dokumentarnih filmova, a sve nauštrb nametnute kvote.

Ove godine u konkurenciji se ukupno nalazi 134 filma. Skraćena lista nominacija bit će objavljena u prosincu, dok ćemo konačne kandidate za dokumentarni Oscar saznati 15. siječnja 2015. godine. 87. dodjela nagrada Oscar održat će se 22. veljače u losanđeleskom Dolby Theatreu.

Za kratkometražnu konkurenciju datumi su nešto drugačiji – skraćene nominacije već su objavljene, dok će službeni popis finalista biti poznat 14. siječnja 2015.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

22. Human Rights Film Festival: “Mladost (Teška vremena)” – Oda suvremenom (kineskom) radništvu

Wangova Kina u "Mladost (Teška vremena)" predstavlja stvarnost golemog dijela kineskog, ali i svjetskog stanovništva današnjice.

Nesvjesno, nevidljivo i ukradeno: Retrospektiva Kamala Aljafarija na 22. Human Rights Film Festivalu

Uzevši u obzir ideje koje pokreću Human Rights Film Festival od samog početka 2002. godine, bilo bi začuđujuće da se njegovo 22. izdanje nije u nekom obliku uhvatilo u koštac s aktualnim zbivanjima u području Gaze i Zapadne Obale.

22. Human Rights Film Festival: “Mačke iz Gokogu hrama” – Signali intuitivnog

Mačke su u filmu "Mačke iz Gokogu hrama" (2024) napokon punokrvne sudionice, a utjecaj izvanjskih momenata na mačju populaciju prva stepenica poduzetog istraživanja.

22. Human Rights Film Festival: “Riefenstahl” – Umjetnost i politika

"Riefenstahl" (2024) Andresa Veiela zauzima oštriji stav prema djelovanju filmašice Leni Riefenstahl u nacističkoj Njemačkoj.

Tri dokumentarca otvaraju novu godinu Dokukina KIC

Tri dokumentarna filma otvaraju novu godinu zagrebačkog Dokukina KIC.

22. Human Rights Film Festival: “TWST / Things We Said Today” – Simfonija velegrada

"TWST / Things We Said Today" (2024) njemačko-rumunjskog autora Andreja Ujice smješten je u 1960-e, u postojbinu tvista, SAD.

Top 10: Najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine

Ovo su najbolji hrvatski dokumentarni filmovi 2024. godine po izboru Hrvoja Krstičevića, glavnog urednika portala Dokumentarni.net.

Hrvatska premijera filma “Fiume o morte!” 8. veljače u Rijeci

Hrvatska premijera dokumentarno-igranog filma "Fiume o morte!" (2024) Igora Bezinovića održat će se u Rijeci 8. veljače.

Poetika puža

Posljednji tekst ovogodišnje "Dokulture" bavi se filmom "Kadence za vrt" / "The Garden Cadences" (2024) Dane Komljena.

Post-filmski svijet Ismaëla Joffroya Chandoutisa

Posljednji esej "Eksperimentalni glasovi u dokumentaristici" donosi tekst o inovativnom univerzumu nagrađivanog filmskog umjetnika Ismaëla Joffroya Chandoutisa.