Mlada Tiha Klara Gudac, inače diplomirana producentica pri zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, osvojila je Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film u međunarodnoj konkurenciji netom završenog 20. Sarajevo Film Festivala.
Da stvar bude još zanimljivija, “Goli” (2014., Factum) – priča o Tihinom djedu koji je proveo četiri godine na zloglasnom Golom otoku – su njen dugometražni redateljski prvijenac. S perspektivnom filmašicom, koja polako sprema i svoj sljedeći – dokumentarno-animacijski projekt “Ne-vidljivo” – telefonski smo porazgovarali nakon burnih događaja u bosanskohercegovačkoj prijestolnici.
“Nisam očekivala nagradu u Sarajevu, niti smo zbog nje došli na festival. Bilo mi je isključivo stalo da održimo dobru projekciju. O samoj nagradi, iskreno, nisam ni razmišljala”, rekla nam je Tiha na standardno pitanje o sabiranju dojmova i prvotnim reakcijama na sarajevske lovorike.
“Goli” su, kako kaže naša redateljica, isključivo jedna osobna i emotivna obiteljska priča. Priča koju je u ovom slučaju mogla ispričati jedino Tiha Klara Gudac. Bio je to glavni pokretački impuls za zauzimanje redateljske stolice u jednom, kako se kasnije ispostavilo, iznimno dugotrajnom procesu sazrijevanja i realizacije cjelokupne ideje.
“Ljudi u mojem filmu ne bi podijelili iskustva s nikim drugim. Zbog osobne povezanosti s tematikom shvatila sam kako sam postala jedina osoba koja može snimiti konkretni dokumentarac. Od početka neke ideje do realizacije projekta proteklo je oko šest godina”, napomenula je filmašica ističući i nešto drugačiji pristup samom snimanju.
“Mogu reći kako smo imali netipičan proces produkcije, u kojem smo u početku išli glavom kroz zid. Počeli smo snimanje s prijateljima i Golootočanima i prije nego što smo riješili financiranje. Tek nakon godine dana dobili smo neka sredstva od grada Zagreba koja su nam bila dostatna za putovanje na sam Goli otok”.
Za Tihu je ovo bila i dobra redateljska škola…
“Za mene je ovo bio emotivan proces, ali i filmska škola u smislu režije. Imali smo dosta materijala u montaži, u kojoj smo proveli dvije i pol godine. Skupilo se oko stotinjak sati materijala, a u njima je bilo i puno bolnih stvari…”, napominje talentirana redateljica koja ne želi politiku u svojoj butigi.
“Važno mi je napomenuti kako ‘Goli’ nisu politički film već osobna priča o mojem djedu koju mi je često bilo teško gledati. Ovo je osoban film koji istražuje prošlost, priča o povijesnim okolnostima. Kako dokumentarni film dijelom nastaje i u montaži, nisam ni sama znala što ću otkriti. Tek kad uđeš u samu montažu zapravo shvatiš što imaš”, završila je mini-intervju za portal Dokumentarni.net Tiha Klara Gudac.
![Pinterest](https://pinterest.com/pin/create/button/?url=https://www.dokumentarni.net/2014/08/25/tiha-klara-gudac-goli-nisu-politicki-film-vec-osobna-emotivna-obiteljska-prica/&media=https://www.dokumentarni.net/wp-content/uploads/2014/08/Tiha-Klara-Gudac.jpg&description=Tiha Klara Gudac u razgovoru za portal Dokumentarni.net otkriva pozadinsku priča iza njenog nagrađenog dokumentarnog prvijenca "Goli".){kind=link}
Čestitam draga Tiha!
Slobodna sam Te nazvati dragom , Tvoja me priča duboko dirnula posebno zato što se u njoj ne mogu is čitati ni najmanji tragovi mržnje ili krivice. To je nama koji smo na bilo koji način osjetili posljedice Golog ostavljeno u nasljeđe. Svako doba ima ljude koji su bili ili su izloženi nekoj vrsti patnje , dobro je to rekla tvoja mama. Ona mi je u svojim izjavama posebno bliska. Mi smo djeca koja su osjetila posljedice Golog, a da to nismo ni znala, zahvaljujući našim roditeljima.
Drugog dana premjere tvog dokumentarca sjedim u kinu u Rijeci. Ima nas malo, tihi smo i čekamo, svatko od nas sa svojim mislima, sjećamo se, proživljavamo djetinjstvo, mladost, pokušavamo naći trag koji je Goli ostavio na nas. Tu smo, nitko nikog ne poznaje ,a svoji smo , to se osjeća, ali nema riječi , nema ni suza, samo skriveni pogled ,tko to dijeli moju sudbinu Golog. Mislim , možda je ta šutnja trag koji nam je ostao u nasljeđe.