PočetnaVijestiSve je spremno za subotnje otvorenje Noći hrvatskog filma i novih medija

Sve je spremno za subotnje otvorenje Noći hrvatskog filma i novih medija

-

Prva Noć hrvatskog filma i novih medija održat će se 14. lipnja 2014. na 17 različitih lokacija diljem Lijepe naše, a u osam gradova u jednoj će se večeri prikazati više od 250 filmova.

Umjetnička voditeljica manifestacije, Irena Škorić, s kojom smo nedavno imali priliku razgovarati, uz pomoć stručnih suradnika – Borivoja Dovnikovića – Borde, Željka Sarića, Branka Ištvančića i Leile Topić – sakupila je ono najbolje od domaće kinematografije i sastavila specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.

Svečano otvorenje manifestacije Noć hrvatskog filma i novih medija održat će se 14.6. u zagrebačkom kinu Europa, s početkom u 20 sati. Ulaz na svečano otvorenje je besplatan.

Prvi dio programa posvećen je filmskoj glazbi, a gledatelje će zabaviti koncertni nastup Cantus Ansambla, jednog od najboljih hrvatskih ansambala specijaliziranih za izvedbu širokog raspona suvremene glazbe koji će posjetitelje odvesti na zanimljivo putovanje kroz povijest hrvatskog filma.

"Jedno malo putovanje" / Screenshot
Foto: Kadar iz dokumentarnog filma “Jedno malo putovanje” 

Potom slijedi projekcija jedinog hrvatskog Oscarom nagrađenog animiranog filma – “Surogat” (1961., Dušan Vukotić) te kratkog filma istog redatelja, “1001 crtež” (1961), koji predstavlja priču o stvaranju jednog animiranog djela. Prije kratke pauze Zagrepčani će imati priliku pogledati i retro dokumentarne filmove o Zagrebu, dok u 22 sata počinje blok najboljih dokumentarnih i kratkih igranih filmova.

“Izgubljena olovka” (1960) Fedora Škubonje nagrađena je na festivalu u Cannesu te je proglašena jednim od deset najboljih dječjih filmova svih vremena. Uz spomenutu nagradu, Škubonjin film osvojio je i Zlatnog lava u Veneciji.

U nastavku programa slijede dokumentarni film doajena nefikcijske umjetnosti Krste Papića, “Jedno malo putovanje” (1976), dugo godina zabranjivani film Petra Krelje, “Splendid isolation” (1973), eksperimentalni klasik Miroslava Mikuljana, “Rođendan stalagmita” (1970) te kultni film “Činča” (1972) Nenada Puhovskog, o zagrebačkoj it-djevojci sedamdesetih – Činči.

Za kraj bloka predviđen je jedan od najpoznatijih kratkih igranih filmova, “Poslije podne (puška)” (1968) proslavljenog Lordana Zafranovića.

Tri-Ane
Foto: Kadar iz igranog filma “Tri Ane” 

U ponoć će posjetitelji kina Europa imati priliku pogledati jedan od hrvatskih filmskih klasika – “Tri Ane” (1959) Branka Bauera, film o potrazi jednoga oca za kćerkom izgubljenom u ratu.

Prije same ceremonije otvaranja, održat će se i filmska tribina pod nazivom “Hrvatski film između umjetnosti i publike?” koju će voditi filmski kritičar Boško Picula te povjesničar filma Daniel Rafaelić. Gdje je danas hrvatski film između stalne potrebe za umjetničkom evaluacijom i komunikacije s hrvatskom publikom?

Na ova pitanja odgovaraju redatelji Veljko Bulajić, Vinko Brešan i Lordan Zafranović, filmska kritičarka Diana Nenadić te filmski producent Stanislav Babić. Tribina počinje u 18 sati u dvorani Muller, koja se nalazi u sklopu kina Europa.

U istoj dvorani od 22 sati prikazivat će se radovi autora koji su se tijekom posljednjih desetak godina istaknuli na domaćoj i međunarodnoj sceni, s fokusom na radove koji se kritički odnose prema vlastitom filmskom ili video mediju.

Direkcija festivala u fokus je stavila radove koji na inovativne načine izazivaju uvriježene narativne postulate, postavljaju pitanja o vrijednosti dokumentarnog iskaza, rekontekstualiziraju, prisvajaju ili sempliraju pronađenu video odnosno filmsku građu ili pak eksperimentiraju s uobičajenim filmskim postupcima.

Ulaz je besplatan na sva događanja, a više informacija možete dobiti na službenim stranicama ili Facebooku Noći hrvatskog filma i novih medija.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

AI i virtualni svjetovi u Dokukinu KIC

U zagrebačko Dokukino KIC dolazi novi ciklus dokumentaraca "AI i virtualni svjetovi", koji istražuje snage, slabosti i ograničenja umjetne inteligencije.

Večeras u Sinju dokumentarac o ratnoj fotografkinji Lee Miller

Večeras na platno sinjske Palacine dolazi dokumentarac "Uhvatiti Lee Miller" / "Capturing Lee Miller" (2020) redateljice Terese Griffiths.

Tri nagrade za hrvatske dokumentarce na 20. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzió

Tri nagrade osvojili su hrvatski dokumentarci na 20. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzió.

55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva: Prva nagrada dokumentarcu “Korijen” Dore Fodor

U Zagrebu se od 24. do 26. studenog održavala 55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva.

“Nakon svadbe” Mateja Kľúčika najbolji dokumentarni film 10. STIFF-a

"Nakon svadbe" (2022) slovačkog redatelja Mateja Kľúčika proglašen je najboljim dokumentarnim filmom 10. STIFF-a.

Klasici svjetske dokumentaristike, 3. sezona

“Darwinova noćna mora” – Predatorske ribe i oružje u kolijevci čovječanstva

Posljednji esej treće sezone "Klasika" rezerviran je za dokumentarni film "Darwinova noćna mora" (2004) Huberta Saupera.

“Mali Dieter želi letjeti” – Ekstatično do neba

"Mali Dieter želi letjeti" (1997) spada među najpoznatija dokumentaristička djela velikog njemačkog redatelja Wernera Herzoga.

“Titicut Follies” – Čiste sobe i tužni varijetei

U trećem eseju treće sezone "Klasika svjetske dokumentaristike" pišemo o dokumentarcu "Titicut Follies" (1967) Fredericka Wisemana.

“Crumb” – Umjetnost kao jedini izbor

Dokumentarac "Crumb" (1994) Terryja Zwigoffa o strip-umjetniku Robertu Crumbu, spada među najistaknutije primjerke doku-biografskog žanra.

“Shermanov marš” – Generali i ljubavnici

Treću sezonu "Klasika svjetske dokumentaristike" otvaramo s dokumentarcem "Shermanov marš" / "Sherman's March" (1985) Rossa McElweeja.

Dokultura, 3. sezona

Snaga je u detalju

Posljednji esej treće sezone "Dokulture" donosi tekst o hrvatskim filmskim vaninstitucionalnim programima.

Fiksiranje na margini

Shvatimo li film kao neizostavni dio kulture i umjetničkog stvaralaštva, obrazovni je sustav prva točka stjecanja šireg filmskog znanja.

Steći filmsku kulturu – od apstrakcije prema konzumerizmu

Prvi esej treće sezone "Dokulture" bavi se (ne)dostupnošću filmova široj publici, naročito iz kuta dokumentarnog roda.