PočetnaVijestiOd ovog petka kreće redovni filmski program na Hvaru

Od ovog petka kreće redovni filmski program na Hvaru

|

Kino Mediteran, projekt revitalizacije kinoprikazivaštva u Dalmaciji u organizaciji Festivala mediteranskog filma Split, od petka 21. ožujka pokreće redovni filmski program u gradu Hvaru. Prve projekcije su za Oscara nominirani naslovi “Alabama Monroe” i animirani “Ernest i Celestina”.

Filmske projekcije održavat će se dva puta mjesečno u prostoru Arsenala tijekom cijele godine, s time da će u srpnju i kolovozu program preseliti na otvorenu lokaciju i održavati se dva puta tjedno. Projekt suorganizira i podupire Grad Hvar.

Belgijski “Alabama Monroe (The Broken Circle Breakdown” (2012) Thomasa van Groeningena, ove godine nominiran za Oscara u kategoriji naboljeg filma na stranom jeziku, na programu je u petak 21. ožujka u 20 sati. Francuski “Ernest i Celestina” (2012., Stéphane Aubier, Vincent Patar, Benjamin Renner) prikazuje se u subotu 22. ožujka u 18 sati i, napomenimo, sinkroniziran je na hrvatski jezik.

Nominaciju za Oscara 2014. zaslužio je u kategoriji najboljeg dugometražnog animiranog filma.

Kino Mediteran putujući je projekt Festivala mediteranskog filma Split kojim se nastoji oživjeti kinoprogram dalmatinskih gradova i otoka. Nastao je u ljeto 2012. kao produžetak festivala, a od jeseni prošle godine ekipa FMFS-a pokrenula je drugu fazu projekta u kojoj bi mjesta u kojima filmskih projekcija već dugo ili čak nikad nije bilo dobila svoj redovni cjelogodišnji repertoar.

Prije Hvara to je bilo Lastovo o čemu možete više pročitati na ovoj poveznici, a u planu su i drugi gradovi o čemu će više informacija biti dostupno u nadolazećim mjesecima.

Uz FMFS suorganizator Kina Mediteran je Marcella Film d.o.o, a u realizaciji i financiranju projekta sudjeluju svi gradovi domaćini te Hrvatska Turistička Zajednica, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Jadrolinija.

Više informacija o Kinu Mediteran i rasporedima projekcija potražite na službenim stranicama, a mi se za kraj nadamo kako će mjesto na programu pronaći i pokoji dokumentarni naslov značajnijeg autorskog izričaja.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.

JiYoon Park: Kamera – sredstvo najintimnijeg upoznavanja i prikaza

Dosadašnji radovi JiYoon Park u mediju kratkog filma pokazuju visoku razinu filmskog talenta i senzibiliteta.

“Filice” Frane Pekice najbolji film 9. Shpeena DOX-a

Dokumentarac "Filice" (Šikuti machinae, 2024.) redatelja Frane Pekice osvojio je Nagradu publike 9. Shpeena DOX-a.

Ratni dokumentarni film se dogodio

Od rata pretvorenog u reality program do rata koji se nije dogodio – tako bi se otprilike mogla opisati evolucija medijskoga praćenja ratnih zbivanja u svijetu.

18. Vukovar Film Festival: “Hassanovi ratovi” – Od prznice do mirotvorca

"Hassanovi ratovi" (2024) Roberta Bubala proglašeni su najboljim dokumentarcem na netom završenom, 18 Vukovar Film Festivalu (28.8. - 1.9.).

Tiha Modrić: “Ove smo godine odlučili ne stavljati fokus na određenu temu, kako bismo kreirali program za široku publiku”

Direktorica festivala Tiha Modrić za naš portal najavljuje osmo izdanje History Film Festivala (9. - 13.9.).

Agnès Varda kroz svoja putovanja

Uvijek plešući između života i umjetnosti, dokumentarnog bilježenja i naracije, Vardin rad nije samo refleksija stvarnosti, već i aktivni sudionik u njenom oblikovanju.