PočetnaVijestiZagrebDox 2014: Predstavljanje programa "Stanje stvari"

ZagrebDox 2014: Predstavljanje programa “Stanje stvari”

|

U programu Stanje stvari s nizom nagrada na festival stiže dokumentarac “Revolucija” / “Revolution” (2012) u kojem se autor Rob Stewart otisnuo u pogibeljnu avanturu – od koraljnih grebena Papue Nove Gvineje i krčenja šuma na Madagaskaru do najvećeg i najrazornijeg ekološkog projekta u kanadskoj Alberti – sve kako bi otkrio istinu i pronašao tajnu očuvanja ekosustava o kojem ovisi naš opstanak.

Prirodnim katastrofama bavi se i novi film Oscarom nagrađene redateljice i scenaristice Jessice Yu, koja nastavlja stopama prethodnih filmova “Neugodna istina” i “Hrana d. d.”. Riječ je o dokumentarcu o zanemarenoj temi nadolazeće globalne nestašice vode – “Posljednji poziv u oazu” / “Last Call to the Oasis” (2011).

Narušenim i ugroženim pravima životinja bavi se dirljivi kanadski dokumentarac autorice Liz Marshall “Duhovi u našem stroju” / “The Ghosts in Our Machine” (2013). Podizanje svijesti gledatelja ne postiže se direktnim djelovanjem nego fotografijama Jo-Anne McArthur. Na festivalu Hot Docs film je nagradila publika.

O propasti grada progovara američki film “Detropija” / “Detropia” (2012) autorskog dvojca Heidi Ewing i Rachel Grady. Riječ je o snovitom kolažu velegrada na rubu nestajanja praćenom snažnom i uzbudljivom glazbom. Ova priča o Detroitu koja sažima pripovijest o Americi u proteklom stoljeću nagrađena je nizom priznanja na festivalima diljem svijeta.

Kolaps čovjeka u središtu je filma “Gospodar svemira” / “Master of the Universe” (2013) Marca Baudera. Nekad vodeći njemački investicijski stručnjak s dnevnim milijunskim prihodima danas sjedi na jednom od viših katova prazne zgrade banke u središtu Frankfurta. U kombinaciji monologa i iscrpnog intervjua, podjednako zastrašujućeg i fascinantnog, dijeli svoje znanje iz megalomanskog paralelnog svijeta u kojem su iluzije najjača tržišna valuta.

“Volim huligane” / “I Love Hooligans” (2013) u režiji Jana-Dirka Bouwa kratkometražni je portret homoseksualnog navijača – huligana koji je primoran skrivati svoj identitet. Nizozemski dokumentarac “DNK snovi” / “DNA Dreams” (2012) u režiji autorice Bregtje van der Haak bavi se mogućnostima tehničkog napretka i pita vas što biste učinili da smijete imati samo jedno dijete i da možete odabrati njegove gene. Film predstavlja novi naraštaj znanstvenika u BGI-u, najvećem kineskom zavodu za istraživanje genetike.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

7. AJB DOC, dan treći i četvrti: Lica izvještavanja

Na 7. AJB DOC-u organiziran je panel "Nasilje nad ženama".

Pripovijesti krajolika

U ovoj seriji eseja bavit ćemo se hibridnim formama u dokumentaristici, filmovima koji nadilaze granice klasičnog dokumentarca.

22. Liburnia Film Festival: “Brdo stvari” – Ekonomija i sociologija buvljaka

"Brdo stvari" Tonija Jelenića portret je prodavača Pere koji na Hrelić dolazi otkako je shvatio da je takav posao znatno lakši od onog električarskog.

7. AJB DOC, dan drugi: Priručnik za pamćenje

Izvještaj s drugog dana 7. AJB DOC-a.

7. AJB DOC, dan prvi: Aktivizam kao nužnost

Izvještaj s prvog dana 7. Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans.

U Sarajevu sinoć otvoren 7. AJB DOC

Sedmo izdanje međunarodnog Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC), koje će trajati do 17. rujna, svečano je sinoć otvoreno u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu.

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.