PočetnaVijestiGube li dokumentaristi rat s kino distributerima?

Gube li dokumentaristi rat s kino distributerima?

|

Naslovnica: Prosječan prihod po pojedinom dokumentarnom filmu od 1998. do 2013. godine

Postaju li dokumentarci žrtve vlastitog uspjeha i zasićenosti tržišta kada se radi o broju projekcija i konačnoj zaradi u kino dvoranama? Ili bi za cjelokupni pad prihoda u kinima trebalo okriviti neviđenu ekspanziju VOD platormi poput Netflixa, pa i dodatnih dokumentarnih TV slotova, koji sjevernoameričkim doku-fanovima za par dolara mjesečno nude desetke najsvježijih dokumentarnih naslova iz različitih krajeva svijeta?

Volimo pogledati preko susjednog plota pošto je i kino, a i VOD distribucija dokumentarnih filmova na ovim prostorima još uvijek na iznimno niskim granama. Za utjehu našim dokumentaristima, ni ostali svjetski nefikcijski filmaši ne plivaju u pozlaćenim bazenima.

“Pojedinac može na jednostavan i jeftin način staviti svoj film na internet. Druga je stvar hoće li taj isti film netko vidjeti ili uopće naći”, kaže za The Wrap Michael Lumpkin, izvršni direktor Međunarodnog dokumentarnog udruženja (International Documentary Association).

“Svjedoci smo parade novih platformi za online gledanje filmova. Nedovoljan broj takvih prilika, međutim, filmašima donosi financijske benefite.”

Prema brojkama sa stranice The-Number.com, 2000. godine 38 dokumentarnih filmova je na američkom box-officeu zaradilo 166 milijuna dolara, dok je prošle, 2013. godine, 161 nefikcijsko ostvarenje utržilo tek 49 milijuna američkih novčanica.

U čemu je zapravo stvar pokušao je objasniti redatelj i producent Joe Berlinger, nama najpoznatiji po “Paradise Lost” trilogiji (2006. – 2011.).

“Na tržištu ima više distribucijskih platformi, no mnoge od njih ne plaćaju za filmove”, naglašava Berlinger.

Manja cijena profesionalne opreme preplavila je tržište najrazličitijim dokumentarnim ostvarenjima, što neke online podružnice poput Amazona i Hulua koriste baveći se distribucijom već završenih filmova, iskorištavajući usput manjak kinoprikazivačkih opcija.

Bacite li usput oko na američku top-listu 25 dokumentarnih filmova s najvećom zaradom u proteklih dvadeset godina, primijetit ćete činjenicu kako na njoj, osim par filmova Michaela Moorea, nema mnogo mjesta za autorski dokumentarac. Zanima li on širu publiku – čak i da su zadovoljeni svi idealno-labaratorijski uvjeti – toliko da bude i financijski profitabilan za svoje autore, to je opet drugi par rukava.

“Generalno govoreći, Hollywood se vrti oko 200-milijunskih blockbustera i stripovskih filmova s mnoštvom specijalnih efekata. Nažalost, publika je počela očekivati takvu vrstu filmske umjetnosti kada dođe u kino i potroši 15 dolara”, konsterniran je i američki redatelj. Nedovoljni pritisak na kinodistributere, razmažena publika ili jednostavno drugačije vrijeme prožeto dostupnijim i jeftinijim online opcijama, pokazat će upravo – vrijeme. 

Povezani tekstovi

Hrvatski dokumentarci na 41. DOK.fest Münchenu, “Yugo ide u Ameriku” otvara 19. Beldocs

Hrvatska doku-karavana jaše dalje, a ovog tjedna jedna od glavnih vijesti tiče se ulaska naših dokumentaraca na dva bitna europska/regionalna festivala dokumentarnog filma.

Tatjana Božić: “U autobiografskom dokumentarcu autor/ica sjedi na dvije stolice”

Tatjana Božić se u svom novom cjelovečernjem filmu "Tragovi pripadanja" (2026) bavi osjećajem vlastite pripadnosti.

Sedam hrvatskih dokumentaraca u Regionalnoj konkurenciji 22. ZagrebDoxa

Regionalna konkurencija 22. ZagrebDoxa okuplja osamnaest filmova koji polaze od života u manjim zajednicama i svakodnevice u kojoj se privatni i kolektivni svjetovi neprestano prepliću.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

“I kipovi umiru” – Muzeji kao mjesto smrti

Danas je teško pojmiti kontroverznost filma "I kipovi umiru" jer se kritika kolonijalizma može učiniti pomalo apstraktnom.

22. ZagrebDox: “Subjektivna” – Subjektivnost nije slabost, već polazišna točka

U konačnici, "Subjektivna" (2026) Anje Koprivšek skica je festivalskog iskustva i dnevnički zapis osobne introspekcije.

Posljednje ovosezonske “Vizije” posvećene filmu “Zidane, portret 21. stoljeća”

Posljednje ovosezonske "Vizije" posvećene su filmu "Zidane, portret 21. stoljeća" / "Zidane: A 21st Century Portrait" / "Zidane, un portrait du 21e siècle" (2006).

“Cannes Docs” – Svijet dokumentaraca Filmskog festivala u Cannesu

Kratki posjet paviljonu "Cannes Docs" podsjeća vas da dokumentaraca nikada nije bilo više na tržištu, koji nailaze na sasvim nove probleme i izazove.

19. Beldocs: “Zalazak” – Arhitektura socijalne države

Miloš Jaćimović u svom filmu "Zalazak" (2026) vrijednost nestalog sustava ne komunicira gorčinom ni transferima krivnje.

15. Škola dokumentarnog filma: Još ruka-dvije

15. Škola dokumentarnog filma trajala je od listopada 2025. do travnja 2026., a pohodilo ju je desetero polaznika.

Otvorene prijave za 35. Dane hrvatskog filma

Dani hrvatskog filma pozivaju na prijavu filmova za 35. izdanje koje će biti održano od 15. do 18. listopada 2026. u karlovačkom Kinu Edison.

Predstavljen program 36. Animafesta

U Galeriji Kranjčar u utorak je održana konferencija za medije 36. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2026.

22. ZagrebDox: “Tragovi pripadanja” – Aporija bezdomnosti

Materijal filma "Tragovi pripadanja" je istodobno introspektivan, logoreičan i kinetičan; veoma osoban, ali uvjetno rečeno i kolektivan.

“Ono što treba činiti” najbolji međunarodni dokumentarac 19. Beldocsa

U Beogradu je završio 19. Beldocs, na kojem su hrvatski projekti te autorice i autori osvojili niz nagrada i priznanja.