Na 48. sjednici Hrvatskog audiovizualnog vijeća, koja se održala jučer, u četvrtak 3. srpnja 2014. godine, donesene su odluke o listi prioriteta i raspodjeli sredstava prema Javnom pozivu za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u 2014. godini, i to u kategoriji poticanja proizvodnje audiovizualnih djela (kratkometražni igrani film, dokumentarni film te eksperimentalni film – rok 28. ožujka 2014.) te u kategoriji poticanja razvoja scenarija i razvoja projekata (dugometražni dokumentarni film – rok 25. travnja 2014.)
Također, doneseni su i rezultati prema drugom roku Javnog poziva za komplementarne djelatnosti u 2014. godini u potkategoriji programa međunarodne suradnje (rok 15. svibnja 2014.). Odluke su donesene po prijedlozima Umjetničkog vijeća čija je 31. sjednica održana jučer, 2. srpnja 2014. godine.
Hrvatsko audiovizualno vijeće na 48. sjednici odlučivalo je u sastavu: Vera Robić Škarica, Carmen Lhotka, Ivana Vukinovac Gelo, Snježana Tribuson, Nataša Petrović, Zrinko Ogresta, Silvestar Kolbas, Dino Paškov i Silvio Jesenković, dok su na 31. sjednici Umjetničkog vijeća sudjelovali: Sanja Ravlić, Sanja Grbin, Slaven Zečević, Dragan Rubeša, Tomislav Mršić, Juraj Lerotić i Igor Prassel.
Na ovaj rok Javnog poziva u kategoriji poticanja proizvodnje (za kratkometražni igrani, dokumentarni i eksperimentalni film) ukupno je pristiglo 79 prijava, a potpore su odobrene za 25 filmova, i to: četiri kratkometražna igrana filma (od kojih jedan već snimljeni), devet dugometražnih i šest kratkometražnih dokumentarnih te šest eksperimentalnih filmova. Ukupno je za razvoj scenarija i projekata dugometražnih dokumentarnih filmova na ovom roku bilo zaprimljeno 40 prijava, od čega je potpora odobrena za 13 scenarija te osam projekata.
Na konferenciji za medije sudjelovali su ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar te umjetnički savjetnici Tomislav Mršić (dokumentarni film), Juraj Lerotić (kratkometražni igrani) i Sanja Grbin (eksperimentalni film).
Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a, između ostalog se osvrnuo i na izbor dokumentarnih projekata HAVC-ovog vijeća: “Izbor kolege Mršića u dokumentarnoj kategoriji ne izgleda tradicionalistički: obećaje angažman, živopisne prizore, često društveno uznemirujuće. Veseli me i činjenica što većina odobrenih produkcija dolazi iz ranijeg programa razvoja projekata, a razvoj projekata iz razvoja scenarija. Neki su sumnjičavo vrtjeli glavom na ovu vrstu javne potrošnje, no ona se tijekog proteklih godina pokazala kao ljekovita i unapređujuća po zrelost i izvrsnost naše filmske proizvodnje”.
Tomislav Mršić, umjetnički savjetnik za dokumentarni film, detaljno je obrazložio proces dodjeljivanja financijskih sredstava nefikcijskim djelima: “Na ovaj rok pristiglo je sedamdesetak prijava za proizvodnju i razvoj dokumentarnog filma, čime se nastavlja trend povećanja broja prijavljenih projekata u odnosu na prethodne rokove. Osim velikog broja, raduje i tematska i žanrovska raznolikost prijavljenih projekata, pri čemu ipak malo dominiraju socijalno i društveno angažirane teme. Shodno tome, i među odabranim projektima najveći je broj onih koji na angažiran, analitičan i kritičan način propitkuju našu društvenu zbilju. “Prije svega tu mislim na kategoriju za poticanje dugometražne proizvodnje, ali i kategoriju razvoja scenarija zbog čega je i broj odobrenih projekata u tim kategorijama nešto veći nego u kategorijama za poticanje kratkometražne proizvodnje i onoj za razvoj projekata. Osim spomenutog, veseli i činjenica da je na natječaj za proizvodnju pristigao veliki broj projekata koji su već ranije prošli razvojne kategorije što svjedoči o njihovoj važnosti. Sve to razlog je, vjerujem opravdanom, optimizmu kada govorimo o dokumentarnom filmu u idućih nekoliko godina”.
Što se tiče potpore dokumentarnim filmovima, HAVC je domaćim filmašima ustupio gotovo milijun kuna više u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Najveća i očigledna razlika u pozitivnom smislu odnosi se na proizvodnju dokumentaraca čiji su autori ove godine dobili oko 900 tisuća kuna više naspram prošle godine (3.5 milijuna kuna – 2.6 milijuna kuna u 2013.). Oko 200 tisuća kuna manje sredstava zabilježeno je u razvoju scenarija (245 tisuća kuna – 455 tisuća kuna u 2013.), dok je razvoj nefikcijskih projekata doživio rast od gotovo 300 tisuća kuna (710 tisuća kuna u 2014. naspram 440 tisuća kuna u 2013. godini).
Od svih prihvaćenih projekata za poticanje dokumentarne proizvodnje audiovizualnih djela, najviše razloga za zadovoljstvo zasigurno će imati redatelj Branko Ivanda čiji je dugometražni dokumentarac o slikaru Maksimilijanu Vanku, “Opsesija Vanka” (produkcija: Ara Septima), uspio uprihoditi 400 tisuća kuna.
U kratkometražnom izboru, najvećim dodijeljenim iznosom može se pohvaliti Boris Poljak koji će filmom “Oni samo dolaze i odlaze” (Hrvatski filmski savez), o splitskoj gospodi u zlatnim godinama, završiti svoju promatračku trilogiju (“Splitski akvarel”, 2009; “Autofocus”, 2013.).
Sredstva za razvoj dokumentarnih projekata otišla su na ukupno osam adresa, a tek nešto više od ostalih filmova – po 120 tisuća kuna – odvojeno je za novi autobiografski portret Silvestra Kolbasa, “Naša djeca” (Factum), odnosno za Hulahopove “Bogomolje” Hrvoslave Brkušić, film o malom hvarskom mjestu i tamošnjim ljudima.
I na kraju, dotaknimo se i dodijeljenih sredstava za razvoj scenarija dugometražnog dokumentarnog filma. Svih 13 projekata uprihodilo je po 35 tisuća kuna, a među njima ima i već dobro poznatih projekata poput “Dvije škole pod jednim krovom” Srđana Šarenca, koji opisuje etničku segregaciju u Bosni i Hercegovini te “Slatko od Ništa”, zanimljive vizije Borisa Mitića o različitom pojedinačnom poimanju ničega.
