Recenzije19. ZagrebDox: "Između revolucija" - Pisma zajedničkoj povijesti

19. ZagrebDox: “Između revolucija” – Pisma zajedničkoj povijesti

|

Traganje za podudarnostima u prostorno-vremenski izmještenim događajima doprinosi razumijevanju kontradiktornosti prirode društvenih sistema i načina njihove manifestacije u praksi. U tom ključu možemo tumačiti film “Između revolucija” / “Between Revolutions” / “Între revoluții” (Activ Docs / Restart; 2023.) rumunjskog redatelja Vlada Petrija, snimljenog u koprodukciji s Restartom, a koji počiva na usporedbi naoko nesvodivih događaja, iranske revolucije 1979. i one rumunjske desetljeće kasnije, 1989. u vidu svrgavanja Ceauşescua i pada socijalizma. Filmsku priču inspirirala je praksa razmjene studenata, svojevremeno naročito vidljiva u Jugoslaviji, a koja se u bivšim socijalističkim državama ispoljavala u otvaranju trećim zemljama, posebno Afrike i Bliskog Istoka. Okosnicu filma i temelj za daljnju vizualnu razradu čine pisma inspirirana arhivima rumunjske tajne policije Securitate, a kakva su unutar jasno postavljenih društvenih pozicija mogla biti razmijenjena. Prirodno, odnosi među studentskom populacijom poprimili su uobičajene oblike međusobne privrženosti, čije upražnjavanje u društvima totalne kontrole nije uvijek bilo prihvatljivo. Korespondencija dvije fiktivne žene Zahre i Marije, kakva se između kasnije fizički odvojenih kolegica mogla dogoditi, približava višestruku represiju sveobuhvatno podupiranog patrijarhata, a koji ženama možda omogućava obrazovanje ili zapošljavanje, ali ne i slobodni razvoj onkraj unaprijed zamišljenih načina društvene reprodukcije. Okolnosti obje žene postanu podudarne u trenutku preuzimanja revolucije u Iranu od strane konzervativnih skupina i posljedično zapadanje u društvenu regresiju.

Arhivske snimke društvene atmosfere prije, za vrijeme i neposredno nakon previranja povezane su naracijom, koja iz individualne perspektive razotkriva antagonizam režima. Istovremeno, precizno povezani kadrovi i sami doprinose dijalogičnosti, iznalazeći konstantu u prizorima stalne mijene. Petri sličnost iranskog i rumunjskog režima pronalazi u metastaziranju paranoje što za posljedicu ima sveobuhvatnu kontrolu mišljenja i ponašanja, posebno pogubne po žensku populaciju. I dok su unaprijed zadani obrasci ženskog ponašanja direktni cilj iranske revolucije, u kontekstu rumunjske verzije socijalizma oni se realiziraju posredno, kroz propagirani lik radnice, supruge i majke. Zamišljena konverzacija suptilno komentira oblike konzervativnosti i razotkriva sustavno proizvođenje pritiska, u društvima izgrađenim na toliko artificijelnim osnovama da im bliskost dviju žena predstavlja prijetnju.

U pismima artikulirani ideali i očekivanja u borbi za slobodu, uključujući prateća razočaranja, poduprta su snimkama dijela svakodnevice obje zemlje, omeđene postupnim urušavanjem režima, njegovim krahom i preuzimanjem revolucija od strane novo uspostavljenih centara moći, radilo se tu o religijskom fundamentalizmu ili kasnijem rumunjskom prihvaćanju kapitalizma, koji će još više učvrstiti poziciju zemlje na margini globalnih događanja. Kombinirane snimke čine amalgam klasičnog materijala filmskih žurnala, ali i popkulturnih fenomena ili propagandnih filmova i manifestacija, čime su vidljive različite polazišne pozicije dvije zemlje, kao i lakoća promjene društvene klime u srazu s postavljenim očekivanjima. Na vizualnom planu “Između revolucija” zanima se posebno za žensku svakodnevicu, žene u javnom prostoru, načine provođenja slobodnog vremena, da bi se kadrovi ravnopravne participacije preobrazili u mušku dominaciju, ilustrirajući više ili manje otvoreno zatiranje ravnopravnosti. Film utemeljen na paralelizmu različito manifestiranih opresija, izražava se ne samo direktnim citatima ili snimkama, već i kroz kontradikcije između onog što sustav zagovara i što u praksi omogućava. Petri se već u nazivu referira na desetljeće intenzivnih promjena, a slijepe točke iskliznuća propagandne interpretacije od realiteta ispunjava konkretnim iskustvom. Postupno film kulminira prema događanju naroda u Rumunjskoj, kao i zahtjevu za otvaranjem, da bi se sveprisutan optimizam još jednom istopio u socijalnoj deprivaciji i perpetuiranju nejednakosti.

“Između revolucija” plastično pokazuje koliko je politički amorfna masa podložna izvanjskom oblikovanju, ali ne komunicira načine preuzimanja kontrole.

Iako je namjera u smislu prokazivanja istih obrazaca borbe za moći i njenih posljedica na kolektivno iskustvo jasna, ipak neke identifikacije provedene u filmu, svodeći na isti princip u svojoj biti nekompatibilne sustave, kao da zapadaju u trivijalizaciju. Problematično je iz iste vizure pristupati režimima, od kojih jedan barem na razini ideologije pretpostavlja isti tretman svih društvenih skupina, a drugi se suštinski zasniva na neravnopravnosti. Religijski fundamentalizam na prvi je pogled moguće poistovjetiti sa socijalističkim praksama Istočne Europe, posebno uzmemo li u obzir autoritarnost vođa, ali koliko god to efektno zvučalo, ne treba previdjeti da se radi o pojednostavljivanju kompleksnih odnosa u maniri politički pragmatične retorike o dva totalitarizma, a čiji je jedini cilj obesmišljavanje alternative.

“Između revolucija” plastično pokazuje koliko je politički amorfna masa podložna izvanjskom oblikovanju, ali ne komunicira načine preuzimanja kontrole. Iako u interpretaciji historijskih okolnosti prednost daje prije fatalističkom, negoli aktivnom momentu, Petrijevo ostvarenje ipak funkcionira kao spoj vizualnog materijala i upečatljive naracije, koja se svojom osobitošću i intimnošću odmiče od monotonih pripovjedača, unoseći osobnu perspektivu u sveobuhvatna događanja. To što je riječ o očitom konstruktu, iako neintencionalno, ipak nam daje naslutiti ponešto o prirodi tumačenja prošlih događaja, a koja uvijek unose ponešto od predrasuda vremena iz kojeg se progovara. Intimni razgovor potencira univerzalni osjećaj gubitka i težnje za bliskošću, a odluka da u film budu umetnuta naknadno napisana pisma, autorski je najuspjelija. Osim što progovaraju o pojedinačnom iskustvu unutar širih previranja, dovoljno su čvrsto ukorijenjena u historijsku stvarnost da su se mogla odigrati, baš kao što je koscenaristica Lavinia Branişte pretpostavila.

"Između revolucija" / "Between Revolutions" / "Între revoluții"
Režija: Vlad Petri
Scenarij: Lavinia Braniște i Vlad Petri
Producenti: Monica Lăzurean-Gorgan i Oliver Sertić
Montaža: Dragoș Apetri, Cătălin Cristuțiu i Vlad Petri
Glazba: Filip Sertić
Produkcija: Activ Docs / Restart
Zemlje podrijetla: Iran / Hrvatska / Rumunjska
Godina proizvodnje: 2023.
Trajanje: 69 minuta

Povezani tekstovi

Dokumentarni Oktavijani filmovima “Dezerteri” i “El Shatt – nacrt za utopiju”

HDFK u zagrebačkom kinu Kinoteka po trideset i drugi put dodjeljuje svoju godišnju nagradu za najbolje filmove, Oktavijan.

Hrvatski dokumentarci u Sloveniji i Rumunjskoj

Predstojećih dana i tjedana šest hrvatskih dokumentarnih filmova bit će prikazano na festivalima u Sloveniji i Rumunjskoj.

“Sjeveroistočni vjetrovi” – Staljin, još uvijek među Gruzijcima

"Sjeveroistočni vjetrovi" su film istančana ritma, smjene kadrova koja jednako zadržava pozornost na detaljima, kao što ih kontekstualizira.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

22. ZagrebDox: “Čovjek lavina” – Nema čovjeka koji nema ritma

Unatoč ograničenjima, "Čovjek lavina" (2025) redateljice Slobodanke Radun ostaje dragocjen i emotivan dokumentarac.

“I kipovi umiru” – Muzeji kao mjesto smrti

Danas je teško pojmiti kontroverznost filma "I kipovi umiru" jer se kritika kolonijalizma može učiniti pomalo apstraktnom.

22. ZagrebDox: “Subjektivna” – Subjektivnost nije slabost, već polazišna točka

U konačnici, "Subjektivna" (2026) Anje Koprivšek skica je festivalskog iskustva i dnevnički zapis osobne introspekcije.

Posljednje ovosezonske “Vizije” posvećene filmu “Zidane, portret 21. stoljeća”

Posljednje ovosezonske "Vizije" posvećene su filmu "Zidane, portret 21. stoljeća" / "Zidane: A 21st Century Portrait" / "Zidane, un portrait du 21e siècle" (2006).

“Cannes Docs” – Svijet dokumentaraca Filmskog festivala u Cannesu

Kratki posjet paviljonu "Cannes Docs" podsjeća vas da dokumentaraca nikada nije bilo više na tržištu, koji nailaze na sasvim nove probleme i izazove.

19. Beldocs: “Zalazak” – Arhitektura socijalne države

Miloš Jaćimović u svom filmu "Zalazak" (2026) vrijednost nestalog sustava ne komunicira gorčinom ni transferima krivnje.

15. Škola dokumentarnog filma: Još ruka-dvije

15. Škola dokumentarnog filma trajala je od listopada 2025. do travnja 2026., a pohodilo ju je desetero polaznika.

Otvorene prijave za 35. Dane hrvatskog filma

Dani hrvatskog filma pozivaju na prijavu filmova za 35. izdanje koje će biti održano od 15. do 18. listopada 2026. u karlovačkom Kinu Edison.

Predstavljen program 36. Animafesta

U Galeriji Kranjčar u utorak je održana konferencija za medije 36. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2026.

22. ZagrebDox: “Tragovi pripadanja” – Aporija bezdomnosti

Materijal filma "Tragovi pripadanja" je istodobno introspektivan, logoreičan i kinetičan; veoma osoban, ali uvjetno rečeno i kolektivan.
Režija: Vlad Petri<br> Scenarij: Lavinia Braniște i Vlad Petri<br> Producenti: Monica Lăzurean-Gorgan i Oliver Sertić<br> Montaža: Dragoș Apetri, Cătălin Cristuțiu i Vlad Petri<br> Glazba: Filip Sertić<br> Produkcija: Activ Docs / Restart<br> Zemlje podrijetla: Iran / Hrvatska / Rumunjska<br> Godina proizvodnje: 2023.<br> Trajanje: 69 minuta19. ZagrebDox: "Između revolucija" - Pisma zajedničkoj povijesti