EsejiProzori"Sajmište" - Daj šta daš

“Sajmište” – Daj šta daš

|

Odvajkada ljudi trguju. Prodajemo i kupujemo hranu, odjeću, pa i svoja uvjerenja, vrijednosti i dostojanstvo. I prije ukazanja novca, klase, demokracije i vlade, imali smo trgovinu, odnosno potrebu da zamijenimo, nabavimo ili se, jednostavno, riješimo viška. Legenda kaže kako su prva stalna ljudska naselja nastajala upravo na mjestima gdje se trgovalo. Kao što znamo, i danas je to jedina aktivnost koja nikada ne posustaje i koja preuzima brojna lica i oblike. Jedno od živopisnijih toposa trgovine jesu buvljaci, tržnice rabljenom robom. Zagreb se može podičiti jednom od većih buvljaka u ovom dijelu starog kontinenta – Hrelić je smješten na periferiju, odmah uz ogromno gradsko smetlište, rijeku Savu i brojne novoizgrađene stanove sumnjive kvalitete i još sumnjivijeg pogleda. Na filmu ga je posebno uvjerljivo portretirao Bogdan Žižić svojim kratkim dokumentarcem “Sajmište” (Zagreb film, 1982.).

Svoj filmski esej o trgovini, ljudima i budućnosti civilizacije Žižić otvara upečatljivom glazbom s harmonike i nizom impresivnih crno-bijelih fotografija što ih je u razdoblju od 1932. do 1935. snimio možda i najslavniji hrvatski fotograf Tošo Dabac na tadašnjem gradskom sajmištu smještenom u Heinzelovoj ulici (Hrelić se na svojoj lokaciji nalazi od 1971., a ime je dobio po obližnjem selu). Nakon Dapčevih fotografija, slijede dinamične snimke u boji te popratni prizorni zvukovi načinjeni 14. srpnja 1982. godine na Hreliću. Žižić nas bravurozno uvodi u atmosferu živahnog sajmišta na kojem se trguje rabljenom, a nekad i novom robom svih boja i oblika. Ima tu odjeće, alata, bijele tehnike, namještaja, umjetnina i, naravno, okrepe u obliku kobasica, kotlovine i masnih pogača. U blizim planovima kamera “Sajmišta” hvata živopisne prodavače i prodavačice, a u daljim njihove brojne mušterije. Otkrivamo kako će se na Hreliću netko okušati u igrama na sreću ili zapjevati, netko nazdraviti u drvenoj baraci ili improviziranom šatoru, netko kleknuti kako bi detaljno prebrao hrpe odjeće i obuće razbacane po prašnjavom tlu, a onda se okrijepiti ćevapima i pivom.

Dojmljiva fotografija Žižićeva tadašnjeg stalnog suradnika Gorana Trbuljaka oduševljava svojim bogatim zasićenim koloritom i vrhunski oblikovanim pokretima koji uvjerljivo prenose svu živost ove neumorne lokacije. Na sebi karakterističan način, autor izbjegava bilo kakav komentar u obliku naracije u offu te umjesto toga svoju priču gradi isključivo filmskom slikom. Dramaturgija počiva na prikazu tipičnog dana na Hreliću, od postavljanja štandova i dolaska posjetitelja, do njihova razmotavanja i pustoši koja ostaje nakon sajma te hrpe smeća koja privlači ptice. Žižić se s posebnom strašću zadržava na apokaliptičnim prizorima koji ostaju nakon ljudske trgovinske razmjene, poentirajući sablasnim prizorima ispražnjenog sajmišta s kojeg odlaze i posljednja dva muzikaša praćeni istim onim zvukom harmonike s početka filma.

Kao i Žižićev “Jedan život” (Zagreb film, 1984) nastao dvije godine kasnije, “Sajmište” je zapravo filozofska refleksija o stanju ljudske civilizacije, u kojoj se vječno trguje kako bi se zadovoljilo one sitne i najniže potrebe. Ukratko – živi se kao da sutra ne postoji. Žižić formu opservacijskog dokumentarca koristi kako bi oslikao svoj pesimističan stav o smjeru kojim ide društvo. Novi poredak tako na pijedestal stavlja robu i novac, koji su odavno nadjačali sve ostale tekovine ljudskog duha – danas se živi kako bi se imalo, trgovalo i trošilo, a ne kako bi se davalo, dijelilo i učilo. A iza svih naših sajmišta na kojima ćemo spremno unovčiti sve što se dade prodati, vođeni daj što daš filozofijom i spremno kupiti ono što nam ne treba, ostaje svijet u kojem se iza svih tih sitnih razmjena krije zaborav bitnih vrijednosti koje nam zapravo mogu osigurati bolju budućnost. Njima će se obilno trgovati i ovih dana na velikom postizbornom sajmištu, a naši ideali, optimizam i povjerenje prodavati u bescjenje.

“Sajmište”

  • Scenarij i režija: Bogdan Žižić
  • Produkcija: Zagreb film
  • Kamera: Goran Trbuljak
  • Montaža: Martin Tomić
  • Godina proizvodnje: 1982.
  • Trajanje: 14 minuta

Povezani tekstovi

Uvod u svijet Adama Curtisa – dokumentarist moći i ideologije

Adam Curtis nije prorok kraja, već analitičar raspada – poglavito raspada općeg smisla, pri čemu ne nudi izlaz, ali nas poziva da povijest iznova preispitamo.

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (I)

Njemačko-američki sineast Werner Herzog (rođ. Stipetić) afirmirao se kao jedan od najistaknutijih predstavnika njemačkog novog filma 1970-ih.

Pozivi u stranu

Posljednji esejistički tekst "Novi gruzijski film" govori o filmovima autorica Ane Džapšipe i Salomé Jashi.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

20. DOKUart: “Cent’anni” – Kronika jedne veze

U filmu "Cent'anni" (2024) Maje Doroteje Prelog, pratimo osobni Giro d'Italia na koji se zaputio njezin životni partner Blaž.

“Fade In – prvih 25 se pamti”: Fade In i “Direkt” u KIC-u

U sklopu projekta "Fade In – prvih 25 se pamti", Fade In započinje seriju događanja posvećenih stvaralaštvu i autorima koji su obilježili četvrt stoljeća rada u ovoj organizaciji.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića najbolji film 20. DOKUarta

Završeno je jubilarno, 20. izdanje DOKUarta,, a nagrada publike pripala je filmu "Fiume o morte!" Igora Bezinovića s prosječnom ocjenom 4,81.

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (II)

Drugi nastavak esejističkog serijala "Werner Herzog, dokumentarist - od ekscentrika do klasika".

Silvestar Mileta: “Osjećamo nepodijeljene simpatije prema novom konceptu Dana hrvatskog filma”

Umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma, Silvestar Mileta, za Dokumentarni.net najavljuje njegovo 34. izdanje koje će se ponovno održati u Karlovcu.

Dva hrvatska dokumentarca u natjecateljskoj konkurenciji 68. DOK Leipziga!

Čak dva hrvatska dokumentarna filma ušla su u natjecateljski dio ovogodišnjeg, 68. DOK Leipziga.

82. Međunarodni filmski festival u Veneciji: “The Tale of Silyan” – Let iznad praznog ognjišta

Novi film Tamare Kotoveske, "The Tale of Silyan" / "Prikaznata za Siljan" (2025), prikazan je na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.

21. Festival 25 FPS: “Biti John Smith” – A žudio je za slavom

"Biti John Smith" je svojevrsno autobiografsko ostvarenje, uvrnuto i pomaknuto, no koje bi se bez zadrške moglo svrstati u dokumentarni rod.

Novi azerbejdžanski film u Klubu MaMa

U Zagrebu će se 16. listopada u 19 sati, u prostoru Kluba MaMa, održati filmsko-diskurzivni program "Novi azerbejdžanski film".

Uvod u svijet Adama Curtisa – dokumentarist moći i ideologije

Adam Curtis nije prorok kraja, već analitičar raspada – poglavito raspada općeg smisla, pri čemu ne nudi izlaz, ali nas poziva da povijest iznova preispitamo.