PočetnaNajaveVizualni itinerarij Jamesa Benninga u Zagrebu, Rijeci i Vodnjanu

Vizualni itinerarij Jamesa Benninga u Zagrebu, Rijeci i Vodnjanu

|

Krajem prosinca prošle godine, u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu prikazana su tri nova rada za dva prostora Jamesa Benninga, američkog umjetnika politika krajolika, transcendentalista, pjesnika i matematičara slika vremena. Benning je jedan od najustrajnijih mislioca i praktičara američke filmske neoavangarde, koji u svom radu usložnjava manipejski maksimalizam strukturalnog filma s početka 1970-ih sa sustavima osobne ekozofije pokretnih slika. Benningove instalacije za kino i galerijski prostor bile su prolog desetom, siječanjskom izdanju Filmskih mutacija, ali i dolasku dugo iščekivanog autora krajem ožujka.

Za svoje prvo putovanje u Zagreb, Rijeku i Vodnjan od 30. ožujka do 4. travnja ove godine, James Benning će uprizoriti šest vizualnih formula za računanje rada vremena u seriji petlji “Bez naziva (Vrijeme)”. Beninngova velika petlja psihogeografska je mapa šest digitalnih loopova (“Čitateljičina petlja”, “Željeznička petlja”, “Petlja crteža”, “Petlja koksa”, “Petlja sirovog željeza” i “Šumska petlja”) za pomno iščitavanje šest sustava promjene vremena, koje će autor otvarati dan po dan u šest različitih galerijskih ambijenata sa sudionicima cijelog ili dijela računalnog itinerarija.

Uz Benningovu procesualnu ekozofiju slika, posjetitlji će moći vidjeti njegov paradigmatički strukturalni 16-milimetarski film “Samoubojstvo krajolika” / “Landscape Suicide” iz 1987. godine, simptomatologiju dvaju zločina čiji su protagonisti funkcije tridesetak godina udaljenih društvenih i duševnih krajolika. Projekcija je zakazana za 1. travanj u 20 sati u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu te 3. travnja u 20 sati u riječkom Art-kinu Croatia, a razgovor s autorom nakon filma vodit će Dragan Rubeša i Tanja Vrvilo.

Ovaj je vizualni itinerarij ujedno prvi dolazak i predstavljanje jednog od najutjecajnijih predstavnika američke neoavangarde, čija mapa osobnog konceptualizma povezuje žarišta vizionarskog filma i suvremene umjetnosti, fokusirajući se na konstrukciju motrišta i ekonomije pažnje. Fiksacije nadzirane stvarnosti, zaustavljeni okviri za krajolike poslije nestanka ljudi supostavljaju i ponovno uprizoruju zazornost prošlog i ovog stoljeća, od utopije do jeze.

Benningov gotovo polustoljetni umjetnički arhiv obuhvaća četrdesetak 16-milimetarskih filmova snimljenih tijekom četiri desetljeća (do 2007. godine) i vjerojatno dvostruki broj digitalnih radova i serija, instalacija za kino ili druge prikazivalačke prostore koji su nastali u radosnom ubrzanju tijekom posljednjih desetak godina. Benning ovu dvodijelnu strukturu radikalno individualističke povijesti filma prekida rizomatskim projektom izmještanja, “Dvije kolibe” / “Two Cabins” (2011), koji je započeo gradnjom replika šumskih koliba američkog filozofa prirode Henryja Davida Thoreaua i američkog matematičara i terorista protiv tehnološkog društva Theodora Kaczynskog, Unabombera. Benning je replike izgradio od srpnja 2007. do lipnja 2008. godine na svojoj zemlji u šumi Sierra Nevade, opremivši ih vlastitim kopijama slika, pisanih dokumenata, replikama predmeta i biblioteke prisvojenog umjetničko-revolucionarnog slobodarskog kolektiva. Projekt je bio u fokusu prve Benningove samostalne izložbe koja se odvijala u Kunsthausu u Grazu 2014. i Kunstvereinu u Hamburgu 2015. godine pod naslovom “Dekodiranje straha” (“Decoding Fear”).

Program se odvija u sklopu interdisciplinarnog projekta umjetničke organizacije Film-protufilm“Serije za invizibilno kino” i višegodišnjeg istraživanja Filmskih mutacija za promišljanje modusa prijenosa sustava slika, znanja i memorije filmskog dispozitiva u digitalnom dobu, kustosice Tanje Vrvilo.

Više informacija i raspored događaja doznajte na sljedećoj poveznici.

Povezani tekstovi

“Linije pogleda” u Dokukinu KIC

Sljedećeg ponedjeljka u Dokukinu KIC će biti prikazano svih pet epizoda dokumentarnog serijala "Linije pogleda" (Dokumetar / FPS Media; 2025.).

Projekcija, masterclass i radionica Stefana Pavlovića u Zagrebu

U Zagrebu će se 16. i 17. siječnja 2026. održati masterclass, radionica te projekcija filma "U potrazi za konjima" Stefana Pavlovića.

“Bosanoga (sasvim slučajna smrt)” u KIC-u

U sklopu programa "Prvih 25 se pamti", u zagrebačkom KIC-u će 9. prosinca u 20 sati biti prikazan film "Bosanoga (sasvim slučajna smrt".

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.