PočetnaReagiranjaHrvoje Hribar podnio ostavku na dužnost ravnatelja HAVC-a

Hrvoje Hribar podnio ostavku na dužnost ravnatelja HAVC-a

|

Hrvoje Hribar danas je na konstituirajućoj sjednici novog Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra podnio ostavku na mjesto ravnatelja HAVC-a, koju je Upravni odbor jednoglasno prihvatio. Istu je podnio nakon nepovoljnog mišljenja Državne revizije o radu HAVC-a u 2015. godini.

Zahtjev ravnatelja HAVC-a Hrvoja Hribara za razrješenjem dužnosti prenosimo u cijelosti: 

“Poštovane i poštovani,

“Državni ured za reviziju Republike Hrvatske važna je javna ustanova. Uz institucionalnu nacionalnu snagu, spomenuti ured uživa međunarodnu reputaciju u društvu nacionalnih revizijskih institucija Europe. Hrvatski audiovizualni centar jednako je važna i ugledna hrvatska institucija s dokazanom europskom vjerodajnicom (EFADs, EFARD, BPX, FNE, RE-ACT, MEDIA). Osobno, žalim što Državni ured za reviziju u svom razmatranju poslovanja HAVC-a nije uporabio sve raspoložive stručne alate, nacionalne i međunarodne, te osigurao bolje razumijevanje posebnosti i vrijednosti učinaka koje za Hrvatsku postiže HAVC, odnosno što nije cjelovito uočio društvenu i gospodarsku vrijednost hrvatske audiovizualne zajednice, a osobito njezinu strukturnu i organizacijsku specifičnost. Bez obzira na navedeno i mimo svog osobnog mišljenja, poštovanje prema hrvatskoj državi nagoni me da podnesem konzekvence nepovoljnog nalaza Državnog ureda za reviziju objavljenog u petak 3.2.2017., te da Upravnom odboru Hrvatskog audiovizualnog centra podnesem svoj zahtjev za razrješenje na mjesto ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra.

“‘Moja zemlja, u pravu ili krivu’ kaže američka poslovica, koju u ovom trenutku razumijem iznimno jasno, iz svoje osebujno hrvatske pozicije. U svojoj odluci ravnam se jednako važnom okolnošću da u hrvatskom javnom prostoru, sve od ožujka 2016. do danas neprekidno traje javna kampanja blaćenja Hrvatskog audiovizualnog centra, svih njegovih nacionalnih i međunarodnih dostignuća. Ne prestaju necivilizirane i neutemeljene objede na moj osobni račun, pri čemu se iracionalna javna omraza ujedno nabacuje na najistaknutije, najuspješnije i najmoralnije članove hrvatske filmske zajednice, a prostačko omalovažavanje obuhvaća najširi krug hrvatskih audiovizualnih autora i djelatnika te njihova sveukupna djela. Javna ustanova HRT neočekivano prednjači u promicanju ovakvih poruka, a hrvatski građani sustavno se truju nelagodom prema najboljem što hrvatska kultura daje posljednjih godina. U Hrvatskoj je na snazi maligni pokret otpora prema temeljnim kreativnim dostignućima vlastite zajednice, neka vrsta autoimune bolesti, antieuropsko gibanje usmjereno prema vjerojatno najotvorenijem i najplodnijem sektoru hrvatske kulture – audiovizualnoj zajednici.

“U nesigurnom očekivanju da će moje povlačenje ublažiti ovo stanje, rado najavljujem svoj zahtjev za razrješenjem.

“Audiovizualni sektor Republike Hrvatske, značajno razvijen tijekom proteklih pet godina i presudno ovisan o postupcima i potporama Hrvatskog audiovizualnog centra, uključuje materijalne i egzistencijalne sudbine 1.000 hrvatskih građana i njihovih obitelji. Na to se nadovezuju tisuće drugih koje većim ili manjim dijelom uživaju korist sudjelovanja u audiovizualnoj proizvodnji. Hrvatski audiovizualni centar u svom sustavu potpora prati stotine projekata u raznim fazama proizvodnje, a međunarodni poslovi i obveze vezuju naš minijaturni sustav uz mnoštvo započetih nacionalnih i međunarodnih procesa. Sve uključene molim da razumiju složenost tranzicije sustava, te da pomognu da moj odlazak protekne uz što manju štetu po poslovni i operativni tijek, ionako ugrožen krizom koja je nastala početkom 2016., prije punih godinu dana, a zahvaljujući nerazumnim, gospodarski štetnim i temeljno nestručnim potezima tadašnjeg vodstva Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

“U međuvremenu molim da se sve sastavnice (Upravni odbor, Hrvatsko audiovizualno vijeće, radni kolektiv HAVC-a te nadležno Ministarstvo kulture) uključe u proces odgovorne tranzicije poslovnih i administrativnih postupaka bitnih za kontinuitet odvijanja nacionalne audiovizualne djelatnosti, u čemu ću im biti na potpunom raspolaganju.

“Uz prijateljsku zahvalu svim suradnicima, djelatnicima, korisnicima, članovima tijela HAVC-a te hrvatskoj javnosti, za sve postignuto, izdržano i izboreno”, stoji u službenoj izjavi koju potpisuje Hrvoje Hribar, sada već bivši ravnatelj Hrvatskog audiviozualnog centra koji je na toj funkciji boravio od 2010. godine.

Povezani tekstovi

Rekordan broj hrvatskih dokumentaraca na 20. ZagrebDoxu

U zagrebačkom WOW baru danas je predstavljen program jubilarnog, 20. ZagrebDoxa.

“El Shatt” Ivana Ramljaka među prvih deset u trećoj najuspješnijoj filmskoj godini od osnutka HAVC-a

"El Shatt - nacrt za utopiju" Ivana Ramljaka plasirao se među deset najgledanijih ostvarenja u trećoj najuspješnijoj filmskoj godini od osnutka HAVC-a.

Jedanaesto izdanje “Maratona kratkometražnog filma” od 15. do 22. prosinca

Od 15. do 22. prosinca održavat će se jedanaesto izdanje "Maratona kratkometražnog filma".

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

22. ZagrebDox: “Čovjek lavina” – Nema čovjeka koji nema ritma

Unatoč ograničenjima, "Čovjek lavina" (2025) redateljice Slobodanke Radun ostaje dragocjen i emotivan dokumentarac.

“I kipovi umiru” – Muzeji kao mjesto smrti

Danas je teško pojmiti kontroverznost filma "I kipovi umiru" jer se kritika kolonijalizma može učiniti pomalo apstraktnom.

22. ZagrebDox: “Subjektivna” – Subjektivnost nije slabost, već polazišna točka

U konačnici, "Subjektivna" (2026) Anje Koprivšek skica je festivalskog iskustva i dnevnički zapis osobne introspekcije.

Posljednje ovosezonske “Vizije” posvećene filmu “Zidane, portret 21. stoljeća”

Posljednje ovosezonske "Vizije" posvećene su filmu "Zidane, portret 21. stoljeća" / "Zidane: A 21st Century Portrait" / "Zidane, un portrait du 21e siècle" (2006).

“Cannes Docs” – Svijet dokumentaraca Filmskog festivala u Cannesu

Kratki posjet paviljonu "Cannes Docs" podsjeća vas da dokumentaraca nikada nije bilo više na tržištu, koji nailaze na sasvim nove probleme i izazove.

19. Beldocs: “Zalazak” – Arhitektura socijalne države

Miloš Jaćimović u svom filmu "Zalazak" (2026) vrijednost nestalog sustava ne komunicira gorčinom ni transferima krivnje.

15. Škola dokumentarnog filma: Još ruka-dvije

15. Škola dokumentarnog filma trajala je od listopada 2025. do travnja 2026., a pohodilo ju je desetero polaznika.

Otvorene prijave za 35. Dane hrvatskog filma

Dani hrvatskog filma pozivaju na prijavu filmova za 35. izdanje koje će biti održano od 15. do 18. listopada 2026. u karlovačkom Kinu Edison.

Predstavljen program 36. Animafesta

U Galeriji Kranjčar u utorak je održana konferencija za medije 36. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2026.

22. ZagrebDox: “Tragovi pripadanja” – Aporija bezdomnosti

Materijal filma "Tragovi pripadanja" je istodobno introspektivan, logoreičan i kinetičan; veoma osoban, ali uvjetno rečeno i kolektivan.