PočetnaVijestiDokumentarna povijest u nastajanju: Potpisan sporazum između DHFR-a i HRT-a

Dokumentarna povijest u nastajanju: Potpisan sporazum između DHFR-a i HRT-a

|

Ono za čim su hrvatski dokumentaristi godinama vapili – a za naš portal verbalizirali Hrvoje Hribar, Nenad Puhovski i Nebojša Slijepčević – napokon je dočekalo svoju službenu ratifikaciju.

Prije nekoliko dana potpisan je, naime, sporazum između Društva hrvatskih filmskih redatelja i HRT-a kojim se definiraju najniži iznosi honorara za autorski rad i minimalni produkcijski uvjeti kod izrade dokumentarnih filmova.

Domaći autori dokumentaraca opravdano su se bunili na prijašnje HRT-ove honorare koje su često nazivali ponižavajućim. Novi sporazum, objavljen 27. studenog na stranicama DHFR-a te potpisan od strane Gorana Radmana (glavni ravnatelj HRT-a) i Danila Šerbedžije (predsjednik DHFR-a), našim dokumentaristima nudi višestruko izdašnije honorare te po prvi puta – komadić financijskog kolača pri prodaji samih autorskih djela i repriznih emitiranja.

Dogovoreni cjenik primjenjivat će se isključivo za scenariste i redatelje-vanjske suradnike, u slučaju kada je producent HRT. Također, ugovorom su obuhvaćeni samo članovi Društva hrvatskih filmskih redatelja.

Nebojša Slijepčević, redatelj i član Upravnog odbora DHFR-a za Dokumentarni.net:

“Sporazum je jako bitan. Kažem to pristrano, kao jedan od članova tima koji je sastavljao sporazum sa strane DHFR-a. No, mislim da on može samo pozitivno djelovati na dokumentarce u produkciji HTV-a.

“Naime, dosad su redatelji koji su kao vanjski suradnici bili zaposleni kao autori dokumentarnih filmova u produkciji HTV-a, bili plaćeni po njihovom cjeniku. A taj cjenik, koji je dostupan i na internetu, propisuje sramotno male honorare.

“Reći ću jedan primjer: maksimalni propisani honorar redatelja dokumentarca do šezdeset minuta je 7500 kuna brutto! Dakle, netto oko šest tisuća kuna. Za jednosatni dokumentarac treba minimalno desetak dana snimanja, dva tjedna montaže i tjedni pripreme. Moram li dalje išta reći?

“To dovodi honorar redatelja ispod minimalca. S ovim smo sporazumom propisali minimalni honorar redatelja dokumentaraca koji je višestruko veći od gore navedenog.

“Naravno, sporazum se odnosi samo na članove DHFR-a i HTV. No, mislim da je ovo prvi korak prema podizanju standarda dokumentarnog filma kod nas, jer s rastom redateljskog honorara moraju rasti i budžeti filmova, a samim time i njihova kvaliteta.”

Sporazum između Društva hrvatskih filmskih redatelja i HRT-a vezan za dokumentarne filmove u HRT-ovoj produkciji

Za dokumentarne filmove do trideset minuta:

  • Režija: 15 tisuća kuna bruto
  • Scenarij: 7,500 kuna bruto
  • Najmanje pet dana priprema, sedam dana snimanja, deset dana montaže, što je ukupno 22 radna dana

Za dokumentarne filmove do šezdeset minuta:

  • Režija: 30 tisuća kuna bruto
  • Scenarij: 15 tisuća kuna bruto
  • Najmanje deset dana priprema, četrnaest dana snimanja, dvadeset dana montaže, što je ukupno 44 radna dana

Za dokumentarne filmove duže od šezdeset minuta:

  • Režija: 45 tisuća kuna bruto
  • Scenarij: 22,500 kuna bruto
  • Najmanje petnaest dana priprema, 21 dan snimanja, trideset dana montaže, što je ukupno 66 radnIh dana

Ostalo:

  • Prava autora nastupaju s počekom od sedam godina, unutar kojih HRT ima pravo emitirati djelo bez dodatne naknade autorima
  • Nakon sedam godina, scenaristi i redatelji ostvaruju pravo od 25 posto honorara po svakom novom prikazivanju
  • U slučaju prodaje djela drugim tv-kućama, kablovskim operaterima ili drugim zainteresiranim korisnicima, scenaristu i redatelju pripada po pet posto od ugovorene cijene

Povezani tekstovi

Dva hrvatska dokumentarca u natjecateljskoj konkurenciji 68. DOK Leipziga!

Čak dva hrvatska dokumentarna filma ušla su u natjecateljski dio ovogodišnjeg, 68. DOK Leipziga.

Otvorene prijave za premijerni Dokumentarni.klub!

Udruga Dokumetar pokreće Dokumentarni.klub, neformalno okupljanje zaljubljenika u dokumentarni film.

Dodijeljene nagrade 21. Festivala 25 FPS

U subotu 27. rujna u zagrebačkom kinu Kinoteka održana je svečana dodjela nagrada 21. izdanja Festivala 25 FPS (23. - 27.9.).

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

20. DOKUart: “Cent’anni” – Kronika jedne veze

U filmu "Cent'anni" (2024) Maje Doroteje Prelog, pratimo osobni Giro d'Italia na koji se zaputio njezin životni partner Blaž.

“Fade In – prvih 25 se pamti”: Fade In i “Direkt” u KIC-u

U sklopu projekta "Fade In – prvih 25 se pamti", Fade In započinje seriju događanja posvećenih stvaralaštvu i autorima koji su obilježili četvrt stoljeća rada u ovoj organizaciji.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića najbolji film 20. DOKUarta

Završeno je jubilarno, 20. izdanje DOKUarta,, a nagrada publike pripala je filmu "Fiume o morte!" Igora Bezinovića s prosječnom ocjenom 4,81.

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (II)

Drugi nastavak esejističkog serijala "Werner Herzog, dokumentarist - od ekscentrika do klasika".

Silvestar Mileta: “Osjećamo nepodijeljene simpatije prema novom konceptu Dana hrvatskog filma”

Umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma, Silvestar Mileta, za Dokumentarni.net najavljuje njegovo 34. izdanje koje će se ponovno održati u Karlovcu.

Dva hrvatska dokumentarca u natjecateljskoj konkurenciji 68. DOK Leipziga!

Čak dva hrvatska dokumentarna filma ušla su u natjecateljski dio ovogodišnjeg, 68. DOK Leipziga.

82. Međunarodni filmski festival u Veneciji: “The Tale of Silyan” – Let iznad praznog ognjišta

Novi film Tamare Kotoveske, "The Tale of Silyan" / "Prikaznata za Siljan" (2025), prikazan je na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.

21. Festival 25 FPS: “Biti John Smith” – A žudio je za slavom

"Biti John Smith" je svojevrsno autobiografsko ostvarenje, uvrnuto i pomaknuto, no koje bi se bez zadrške moglo svrstati u dokumentarni rod.

Novi azerbejdžanski film u Klubu MaMa

U Zagrebu će se 16. listopada u 19 sati, u prostoru Kluba MaMa, održati filmsko-diskurzivni program "Novi azerbejdžanski film".

Uvod u svijet Adama Curtisa – dokumentarist moći i ideologije

Adam Curtis nije prorok kraja, već analitičar raspada – poglavito raspada općeg smisla, pri čemu ne nudi izlaz, ali nas poziva da povijest iznova preispitamo.