PočetnaRecenzije9. DOKUart: "Kismet" - Turske sapunice za buđenje ženske svijesti

9. DOKUart: “Kismet” – Turske sapunice za buđenje ženske svijesti

|

Fenomen turskih sapunica prije nekoliko godina zapljusnuo je i hrvatske obale, pa iako je početna euforija bogobojaznih balkanskih domaćica naspram jungovskih arhetipova s dlakavim zlatnim srcima u blagom opadanju, ipak je teško zaobići utjecaj serija poput “Gumus” i “Sulejman Veličanstveni” koji su iste ostavile na ženski živalj u ovom dijelu svijeta.

Grčka redateljica Nina Maria Paschalidou upravo je na spomenutu temu napravila dokumentarni film “Kismet” (2014), rađen i u koprodukciji našeg Nukleus filma, odnosno uz financijsku pomoć Hrvatskog audiovizualnog centra. S tehničko-estetske strane, “Kismet” je mrvicu iznad uobičajene tri popodne televizijske nefikcijske konfekcije (trackingshotovi, pomno birane B-role i kutevi intervjua…). No, njegova najveća snaga ipak leži u temeljitoj pripremi cjelokupnog materijala i zavidnoj količini – pa i samoj kvaliteti – samih razgovora sa ženama koje su hrabro odlučile probiti nametnuti zavjet šutnje (primjer Egipćanke koja je morala proći test djevičanstva).

Nažalost, bivša Jugoslavija u “Kismetu” nije zastupljena sa sugovorničkim minutama, iako vjerojatno nije teško pretpostaviti pravi razlog. Željevši prikazati razmjer utjecaja turskih sapunica na buđenje ženske svijesti i emancipiranosti u još pretežno patrijarhalno nastrojenim društvima, Paschalidou radije bira oštre kontraste s kojima lakše postiže željenu poantu.

Gledajući širi doseg konkretnog filma vjerojatno je – zbog drastičnijih problema u odnosu na neku dobru hrvatsku dušu iz, recimo, Slavonskog Broda – pragmatičnije intervjuirati kućanicu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je glavom bez obzira pobjegla iz životinjski nasilnog braka, upravo zahvaljujući turskoj fikciji s ekrana.

A takvi primjeri, pokazuje Paschalidou, nipošto nisu iznimke koje potvrđuju pravilo, dapače. Širom Bliskog Istoka žene su počele preispitivati vlastitu ulogu u društvu, slijedeći primjere samosvjesnih glavnih junakinja i njihovih alfa-mužjaka koji se ne libe pustiti suzu na sasvim slučajno strateški zumiranom kadru.

Naše predrasude prema sapuničarskom fast foodu na stranu, “Kismet” i s fenomenološke strane obrađuje važnu temu dizanja ženskog glasa u (mnogim, ne i svim!) sredinama koje slabiji spol i dalje tretiraju poput kućanskog aparata. Ako je prvom koraku prema konačnoj ravnopravnosti pridonio i “Sulejman Veličanstveni”, ni mi se nećemo previše buniti…

"Kismet"
Režija: Nina Maria Pashalidou
Godina proizvodnje: 2014.
Zemlje podrijetla: Grčka / Katar / Francuska / Hrvatska / Bugarska / Švedska / UAE / Srbija / Kanada / Finska / Singapur / Cipar / Mađarska
Trajanje: 58 minuta

Povezani tekstovi

20. DOKUart: “Cent’anni” – Kronika jedne veze

U filmu "Cent'anni" (2024) Maje Doroteje Prelog, pratimo osobni Giro d'Italia na koji se zaputio njezin životni partner Blaž.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića najbolji film 20. DOKUarta

Završeno je jubilarno, 20. izdanje DOKUarta,, a nagrada publike pripala je filmu "Fiume o morte!" Igora Bezinovića s prosječnom ocjenom 4,81.

Rada Šešić: “Hrvatski autori ove godine na DOKUart dolaze s izuzetno odvažnim filmovima”

Selektorica bjelovarskog festivala DOKUart, Rada Šešić, za Dokumentarni.net najavljuje jubilarno, dvadeseto izdanje ove filmske manifestacije.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

“I kipovi umiru” – Muzeji kao mjesto smrti

Danas je teško pojmiti kontroverznost filma "I kipovi umiru" jer se kritika kolonijalizma može učiniti pomalo apstraktnom.

22. ZagrebDox: “Subjektivna” – Subjektivnost nije slabost, već polazišna točka

U konačnici, "Subjektivna" (2026) Anje Koprivšek skica je festivalskog iskustva i dnevnički zapis osobne introspekcije.

Posljednje ovosezonske “Vizije” posvećene filmu “Zidane, portret 21. stoljeća”

Posljednje ovosezonske "Vizije" posvećene su filmu "Zidane, portret 21. stoljeća" / "Zidane: A 21st Century Portrait" / "Zidane, un portrait du 21e siècle" (2006).

“Cannes Docs” – Svijet dokumentaraca Filmskog festivala u Cannesu

Kratki posjet paviljonu "Cannes Docs" podsjeća vas da dokumentaraca nikada nije bilo više na tržištu, koji nailaze na sasvim nove probleme i izazove.

19. Beldocs: “Zalazak” – Arhitektura socijalne države

Miloš Jaćimović u svom filmu "Zalazak" (2026) vrijednost nestalog sustava ne komunicira gorčinom ni transferima krivnje.

15. Škola dokumentarnog filma: Još ruka-dvije

15. Škola dokumentarnog filma trajala je od listopada 2025. do travnja 2026., a pohodilo ju je desetero polaznika.

Otvorene prijave za 35. Dane hrvatskog filma

Dani hrvatskog filma pozivaju na prijavu filmova za 35. izdanje koje će biti održano od 15. do 18. listopada 2026. u karlovačkom Kinu Edison.

Predstavljen program 36. Animafesta

U Galeriji Kranjčar u utorak je održana konferencija za medije 36. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2026.

22. ZagrebDox: “Tragovi pripadanja” – Aporija bezdomnosti

Materijal filma "Tragovi pripadanja" je istodobno introspektivan, logoreičan i kinetičan; veoma osoban, ali uvjetno rečeno i kolektivan.

“Ono što treba činiti” najbolji međunarodni dokumentarac 19. Beldocsa

U Beogradu je završio 19. Beldocs, na kojem su hrvatski projekti te autorice i autori osvojili niz nagrada i priznanja.
Režija: Nina Maria Pashalidou<br> Godina proizvodnje: 2014.<br> Zemlje podrijetla: Grčka / Katar / Francuska / Hrvatska / Bugarska / Švedska / UAE / Srbija / Kanada / Finska / Singapur / Cipar / Mađarska<br> Trajanje: 58 minuta9. DOKUart: "Kismet" - Turske sapunice za buđenje ženske svijesti