PočetnaVijestiRekordan broj hrvatskih dokumentaraca na 20. ZagrebDoxu

Rekordan broj hrvatskih dokumentaraca na 20. ZagrebDoxu

|

Dvadeseti ZagrebDox održat će se od 14. do 21. travnja u kinu Kaptol Boutique Cinema, dok je današnja press-konferencija održana u tamošnjem WOW baru. Osnivač, glavni selektor i direktor festivala Nenad Puhovski, je nakon kratkog uvodnog izlaganja najavio promjenu u vođenju ZagrebDoxa.

“U ekipi ZagrebDoxa dogovorili smo se da od sada razdvojimo direktorsku poziciju na dvije – izvršnog direktora koju preuzima kolega Hrvoje Pukšec, te umjetničkog direktora, koju ću i dalje obavljati ja. Ova podjela, uobičajena u većini suvremenih filmskih festivala, omogućit će bolje i efikasnije vođenje festivala i nošenje s budućim festivalskim izazovima”, istaknuo je Nenad Puhovski.

“ZagrebDox je kulturna manifestacija koja vrvi potencijalima i koja se ni izbliza nije iscrpila u ovih dvadeset godina svog postojanja”, izjavio je je novi izvršni direktor festivala. “Hvala gospodinu Puhovskom na povjerenju, ali hvala na povjerenju i svim kolegama bez kojih se ovako velik i značajan festival ne bi mogao realizirati. Čeka nas puno izazova u budućnosti, mnoge ćemo si i sami visoko postaviti jer drugačije niti ne znamo.”

Sljedeća se prisutnima obratila Dina Pokrajac, članica selekcijske komisije te voditeljica “DoXXL-a”: “U sklopu participativne dokumentarističke platforme ‘ZagrebDoXXL’ održat će se pet panela o raznim relevantnim temama: od zloupotreba deepfake tehnologije do erozije radničkih prava, od posljedica seksualnog nasilja i traume kao ključa iscjeljenja do pronalaženja pravednog političkog rješenja za Palestinu. Dokumentarni filmovi poznati su po tome da otvaraju teme s kojima se društvo još nije spremno suočiti ili s njima nije dovoljno upoznato te pridonose kolektivnoj perspektivi društvenih problema. Stoga imaju važnu ulogu kao savjest i korektiv društva ali i kao svojevrsni prognostičar društvenih promjena. Od stotinjak filmova na ZagrebDoxu bilo je teško odabrati samo njih pet koji će poslužiti kao uvod u opširnije diskusije, no pri odabiru vodili smo se upravo gore navedenim kriterijima.”

Novost ovogodišnjeg ZagrebDoxa je i u usmjerenju njegovog Pro segmenta namijenjenog filmskim profesionalcima. Na ovogodišnjem izdanju, ZagrebDox Pro se fokusira na dubinsko istraživanje dokumentarnih serijskih djela. Od načina promišljanja ideja, izgradnje interesa u audiovizualnom ekosustavu, mogućih pristupa produkciji pa sve do modela distribucije i promocije.

Više o ovogodišnjem segmentu namijenjenom filmskim profesionalcima ispričala je producentica Vanda Volić: “ZagrebDox Pro edukativna i razvojna radionica ove godine u fokus stavlja dokumentarne serijale, kao prva među sličnim programima usavršavanja u ovom dijelu Europe koja se bavi tim formatom. Cilj je ovog programa pomoći autorima odabranih dokumentarnih serijala u njihovom razvoju, ali i približiti mogućnost da ih predstave televizijama, producentima, financijerima i distributerima. U tome im kroz ZagrebDox Pro radionicu pomažu mentori kao i razni predavači i kolege. Zato smo iznimno zadovoljni što smo u tim ulogama uspjeli okupiti trenutno najvažnije aktere u svijetu dokumentarnih serijala, profesionalce s BBC-a, Al Jazeere, HBO-a i HRT-a kao i istaknute autore iz Hrvatske i inozemstva.”

Osim pobjednika najvažnijih svjetskih dokumentarnih festivala, u programu 20. ZagrebDoxa će – jednako važno – biti i velik broj hrvatskih dokumentaraca, njih 22 u svim programima, ali čak četrnaest (vrlo vjerojatno rekordnih, u svakom slučaju nezapamćen broj u posljednjim godinama) u natjecateljskoj Regionalnoj konkurenciji.

Ovdje su se, pak, smjestili:

“KIX” (Elf Pictures / Cinephage / Eclectica / ARTE Francuska / HBO Max; 2024.) Dávida Mikulána i Bálinta Révésza,
“U tranzitu” (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, 2024.) Lucije Brkić,
“Đe je kruva nema gladi” (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, 2023.) Katarine Lukec,
“1001 noć” (Eclectica, 2023.) Ree Rajčić,
“Grand Prize”
(2024) Anje Koprivšek,
“Duboki tonovi” (Zagreb film, 2024.) Igora Ilića,
“Lijepi i dragi ljudi” (Motovun Film Festival, 2024.) Igora Mirkovića,
“Radije bih bila kamen” (Studio Pangolin, 2024.) Ane Hušman,
“Galeb” (Greta Creative Network, 2024.) Davida Lušičića,
“Šume šume” (Documenta-Centar za suočavanje sa prošlošću / Kinematograf; 2024.) Renate Poljak,
“Tijelo” / “Telo” (Petra Pan Film / PPFP / Wolfgang&Dolly; 2023.) Petre Seliškar,
“Vilinski vrt” / “Fairy Garden” / “Fanni kertje” (New Retina Productions / Avanpost / Campfilm / Restart; 2023.) Gerga Somogyvárija te
“Bol” (Sve gore i gore, 2023.) i “Trokut Pravac Točka” (Hrvatski filmski savez, 2023.) Ivana Faktora.

U “Biografskom doxu” našlo se mjesta za film “Geni moje djece” (Zagreb film, 2024.) Vladimire Spindler, u “Glazbenom globusu” za “Grandpa Guru” (Točka kulture / Scena; 2023.) Silvija Mirošničenka, “Autorska večer” posvećena je Hrvoju Hribaru (“Bil jedan”, 2021.), dok će “Festivalski hitovi” biti obogaćen filmom “Brod” (Kinematograf, 2023.) Elvisa Lenića. U Factumovom zasebnom programu “Factumentarci” bit će predstavljena tri dokumentarca: “Književna groupie” (Factum, 2024.) Nikice Marovića, “Kuća na Kraljevcu” (Factum, 2023.) Pere Kvesića te “Naša djeca” (Factum, 2024.) Silvestra Kolbasa.

I konačno, u posebnom, obljetničko-slavljeničkom programu “Moj naj dox” kojeg biraju članovi Društva hrvatskog filmskih kritičara uz jedan izbor Nenada Puhovskog, gledatelji će moći vidjeti film “Buffet Željezara” (Petnaesta umjetnost, 2017.) Gorana Devića.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.