Za nekoliko dana, točnije – tri, počinje 16. Subversive Film Festival, koji će se od 14. do 21. svibnja održati u Kinu Tuškanac, Dokukinu KIC te MSU-u Zagreb. U hrvatskoj prijestolnici posjetitelji ovog značajnog filmskog okupljanja moći će pogledati ukupno pedeset filmova, dok će pobjednici u dokumentarnoj i igranoj konkurenciji osvojiti Nagrade “Wild Dreamer Dragan Rubeša”. Sve filmove ocjenjivat će tročlani žiri kojeg ove godine popunjavaju Peter Grabher, Nino Kovačić i Nina de Vroome. Festival, pak, u nedjelju, 14. svibnja, otvara dokumentarac “Na Adamantu” / “On the Adamant” / “Sur l’Adamant” (2022) Nicolasa Philiberta, koji je ove godine na Berlinaleu osvojio Zlatnog medvjeda. Očekuje nas na Subversiveu niz dokumentaraca nagrađenih na najprestižnijim svjetskim festivalima, ali bolje prepustiti riječ pametnijima i informiranijima – s nama je opet u najavnom intervju direktorica i selektorica SFF-a, Dina Pokrajac.
“Ovogodišnja tema festivala je ‘Od utopije do distopije: Sve je još uvijek moguće’. Razočaranje, rezigniranost, melankolija i dezorijentiranost sve više obilježavaju lijevu misao i praksu današnjice što automatski isključuje mogućnost promjene i zamišljanja bolje i pravednije budućnosti. Njemački neomarksistički filozof Ernst Bloch u ‘Principu nade’ demonstrirao je kroz niz povijesnih primjera važnost i snagu ljudske čežnje za boljim svijetom i zagovarao uključivanje utopijskih elemenata u marksizam. No ostaje pitanje kako ih ugraditi u konkretne političke strategije. Stoga ćemo u teorijskom dijelu Subversivea ove godine održati niz predavanja i diskusija koje bi nas mogle približiti odgovoru, a izdajemo i zbornik ‘Utopije: politike i strategije ne-mjesta’ u kojem okupljamo ključne tekstove Blocha, Bensaïda, Rancièrea, Jamesona, Balibara i dr. Tema se dakako prelijeva i na filmski dio festivala, pa tako u mnogim ovogodišnjim naslovima redatelji otkrivaju utopijske potencijale u naizgled distopijskim scenarijima i lokacijama te pronalaze solidarnost i zajedništvo na neočekivanim mjestima”, otvara naš razgovor Pokrajac.
“Majčevina” laureat CPH:DOX-a, “Na Adamantu” Zlatni medvjed, “El Eco” dvije nagrade na Berlinaleu, “Knit’s Island” najbolji film u sekciji “Burning Lights” Visions du Réela… Nama sa strane se čini da Subversive svake godine diže letvicu svog dokumentarnog programa – je li u planu i njegovo proširenje ukoliko za isto budu stvoreni financijsko-logistički uvjeti?
“Dokumentarna konkurencija na Subversiveu uvijek je ravnopravna igranoj i tako će i ostati. Ove godine doista imamo niz dokumentaraca koji su odnijeli glavne nagrade na prestižnim svjetskim festivalima, no to nije primarni razlog zašto smo ih birali. Ključna je ipak bila vjera njihovih autora u transformativni utjecaj dokumentarnog filma na društvo, kao i inventivnost s kojom pristupaju svojim temama i subjektima. ‘Na Adamantu’ tako ukazuje na krhkost mentalnog zdravlja i važnost pažnje koju posvećujemo jedni drugima, ‘Majčevina’ istražuje praksu dedovščine u bjeloruskoj vojsci i baca novo svjetlo na sukob u regiji. ‘Knit’s Island’ je jako zanimljiv film nastao unutar videoigre, nešto kao kombinacija ‘Punishment Parka’ i ‘Stalkera’. ‘El Eco’ pak donosi sjetan portret triju obitelji i odrastanja u zabačenom selu u sjevernom Meksiku, uz kadrove koji odjekuju velikom poetskom snagom i definitivno je jedan od najzapaženijih dokumentaraca godine”, govori nam Dina i nastavlja:
“Tu su i dva vrlo originalna filma mladih srpskih dokumentarista Luke Papića i Srđe Vuče koji nam dolaze u goste – apsurdna moderna komedija ‘Bez’ o ekscentričnom beogradskom slikaru u potrazi za izgubljenim psom, te arhivski dokumentarac ‘Prizvan i pozvan’ o prvim višestranačkim izborima u Srbiji koji razotkriva cirkuski spektakl glasačke mašinerije. Istaknula bih i posljednji film velike Lucrecije Martel – kratkometražni dokumentarac ‘Sjeverni terminal’ o tango izvođačici Julieti Laso i njenom feminističkom kolektivu. ‘Sedam zima u Teheranu’ donosi potresnu priču o borbi jedne mlade žene protiv nepravde šerijatskog pravosuđa, a ‘Sakupljači bilja’ o Palestincima koji izražavaju otpor izraelskom režimu kroz ilegalno branje svojih omiljenih začinskih biljaka. ‘Plaža Enchaquirados’ portret je neodoljive Vicky i transrodne zajednice u dalekom Ekvadoru, a čudesna brazilska dokufikcija ‘Suho tlo u plamenu’ priča o radikalnom sestrinstvu i naftnom piratstvu te bjesomučnoj borbi jedne zajednice za preživljavanjem i postizanjem ekonomske nezavisnosti od Bolsonarove trule i fašistoidne države koja je u međuvremenu izgubila vlast.”
Hrvatsku premijeru na Subversive Film Festivalu doživjet će i vrlo zapaženi “Sve što diše”, nominiran za Oscara.
“U ‘Sve što diše’ redatelj Shaunak Sen istražuje vezu između ptica i braće koja im pomažu da se vrate na nebo, nudeći gledateljima fascinantnu kroniku suživota dviju vrsta. Pritom suptilno adresira i akutne društvene probleme poput rastuće islamofobije i alarmantne zagađenosti zraka. Film je to koji je teško pretočiti u riječi. Treba ga gledati. Nažalost, nakon premijera na nekoliko velikih svjetskih festivala film je gotovo direktno otišao na televiziju što je s jedne strane dobro jer će na taj način doprijeti do mnogo gledatelja, no s druge strane to je je film kojem je kino pravi dom. Jedino tu mu se može podariti pažnja koju zaslužuje i doživjeti punom snagom njegovu poetičnu silovitost i meditativni tempo te smo ga stoga odlučili prikazati izvan konkurencije na Subversiveu”, ističe Pokrajac.
Masterclass na Subversiveu u Dokukinu KIC održat će i britanski avangardni filmaš John Smith.
“John Smith je kultna figura eksperimentalnog dokumentarnog filma i njegov gigantski opus proteže se na pet desetljeća. Cijelo to vrijeme ostao je vjeran svojem underground etosu i kratkometražnom formatu. Smith je i dan danas jednako zaigran sa filmskom formom kao i na početku karijere te pokazuje kako duhovitost i politički angažman itekako mogu ići ruku pod ruku. U svojim filmovima, poput genijalne ‘The Girl Chewing Gum’ zafrkava se sa srednjostrujaškim autorskim egom i kako dobro primjećuje Ed Halter, istovremeno dokazuje da čak i s oskudnim mehaničkim sredstvima umjetnik može upravljati svemirom. U jednom od najnovijih filmova ‘COVID Messages’ na tapeti mu je bivši premijer Boris Johnson i katastrofalna reakcija britanske vlade na pandemiju. U Zagreb nam dolazi direktno s DocumentaMadrid gdje mu je održana velika retrospektiva, a u svojem masterclassu kojeg organiziramo u suradnji s Restartom, koji će biti popraćen i dvjema projekcijama njegovih najpoznatijih minijatura, fokusirat će se na to kako je razna samonametnuta ograničenja i povjerenje u slučaj pretvorio u počela svoga kreativnog rada”, objasnila je direktorica festivala važnost Smithovog stvaralaštva.
Bogat popratni program donosi retrospektivu o “Crnom filmu”.
“Cilj ove retrospektive je predstaviti jednu drugačiju filmsku povijest i rijetko viđena remek-djela ‘Crnog filma’ u širem kontekstu borbe za dekolonizaciju kulture. Riječ je o spinoffu velike retrospektive koju je kustos Greg de Cuir Jr izvorno priredio za Locarno Film Festival, a za nas je probrao estetski radikalne i politički subverzivne naslove filmaša afričkog porijekla iz SAD-a, Francuske, Velike Britanije, Senegala, Angole i Mauritanije. Uz klasike koji se redovito pojavljuju na listama najboljih filmova svih vremena – ‘Touki Bouki’ – tu su i filmovi o važnim figurama poput Frantza Fanona i Malcolma X-a, kao i radovi novih imena poput Kevina Jeromea Eversona, Christophera Harrisa i Ephraima Asilija. Uključena su i djela crnih autorica Cauleen Smith i Sarah Maldoror te kultni queer video-esej ‘Tongues Untied’ Marlona Riggsa. Greg de Cuir Jur pridružit će nam se u Zagrebu i predstaviti filmove, a nedavno smo izdali i Up&/Underground dossier pod naslovom ‘Crne pantere, crna moć i crne politike'”, izjavila je Pokrajac i za kraj najavila po njoj još jedan bitan događaj koji će se održati za vrijeme trajanja Subversivea:
“U MSU Zagreb donosimo multimedijalnu izložbu ‘Crvene šume’ slovenske umjetnice i dokumentaristice Nike Autor u suradnji s kolektivom Newsreel Front. Izložbu postavljamo u sklopu projekta ‘Kinematografije otpora’ koji sam prije pet godina pokrenula s kustosicom Leilom Topić. Izložba predstavlja nekoliko kratkih filmova nastalih u formi filmskih žurnala koji prate živote ljudi u pokretu koji se skrivaju u šumama uz granicu Europske unije. Također, referira se na jugoslavenske filmske žurnale kao dio subverzivne dokumentarne i esejističke filmske prakse koji su bili rijedak, no važan oblik političkog filma.”