PočetnaVijestiOtvorene prijave za 6. AJB DOC

Otvorene prijave za 6. AJB DOC

|

Festival dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC) objavio je poziv autorima i produkcijskim kućama za sudjelovanje na šestom izdanju ovog festivala, koji se održava od 8. do 12. rujna 2023. godine u Sarajevu.

AJB DOC organizira televizijska kuća Al Jazeera Balkans, u suradnji s Al Jazeera Media Networkom i Al Jazeera Media Instituteom iz Dohe. Festival ima za cilj afirmirati autore i filmove koji se bave društvenim fenomenima te ljudskim pričama i sudbinama koje nose univerzalne poruke.

Prijave za 6. AJB DOC šalju se putem aplikacijskog formulara na web-stranici www.ajbdoc.ba ili platforme Film Freeway. Rok za prijave je 26. svibanj 2023. godine.

Prijave su otvorene za produkcijske kuće i autore bez ograničenja zemlje podrijetla, a jedan od glavnih kriterija je format TV-dokumentarca s minimalnim trajanjem od 22 do 27 minuta i maksimalnim od 44 do 52 minute. Svi dodatni detalji vezani za prijave i uvjete dostupni su na službenoj festivalskoj stranici.

Službena selekcija 6. AJB DOC-a bit će predstavljena početkom rujna 2023. godine. U okviru festivalskih selekcija – natjecateljskoj, odnosno nenatjecateljskim “Last Minute Cinema”, “AJB Prikazuje” i “SmartDoc” – bit će prikazano više od dvadeset dokumentarnih filmova.

Nagrade na AJB DOC-u dodjeljuju se u tri kategorije: Nagrada međunarodnog stručnog žirija za najbolji film natjecateljskog programa, Nagrada programskog žirija te Nagrada publike. Svi dokumentarni filmovi ulaze u razmatranje za potpisivanje akvizicijskog ugovora i prikazivanje u programu Al Jazeere Balkans.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.