Iz Sarajeva za Dokumentarni.net: Iva Rosandić
Pojedini filmovi na publiku ostavljaju toliko snažan utisak da je spremna reagirati instinktivno, a u izostanku drugih alata pružiti makar nedvosmislenu podršku tuđim naporima. U sličnim ostvarenjima snažna priča najčešće preuzima primat nad tehničkim preduvjetima ili estetskom razradom. Film u kojem priča apsolutno dominira je “Children of the Enemy” (2021), čiji su redatelj Gorki Glaser-Müller i protagonist Patricio Galvez prisustvovali sinoćnjoj projekciji na 5. AJB DOC-u i doživjeli ovacije. Riječ je o ostvarenju izraženog aktivističkog impulsa, a samo je snimanje započelo na inicijativu Galveza, koji se zbog tromosti institucija u borbi za izvlačenje djece zatočene u logoru Al-Hol oslonio na medijsko izvještavanje. Dokumentarac prati višemjesečni proces spašavanja Patricijevih unuka, koje Europa zbog činjenice da su im roditelji bili ISIL-ovci nije sklona prihvatiti. Neprekidna smjena kadrova uspona i padova, pozitivnih emocija i razočarenja, intenzivnošću se i dinamičnošću približava strukturi trilera. Pritom autentičnosti i mogućnosti uživljavanja doprinosi ne uvijek fokusirana kamera duboko involviranog redatelja, koji film ne pretpostavlja protagonistu. Naposljetku, relevantnost ostvarenja proizlazi iz tematiziranja manje poznatih posljedica bliskoistočnog sukoba, odnosno nužnosti Zapada da se uključi u prevenciju radikalnih ideologija, između ostalog zauzimanjem za njihove indirektne žrtve.
“A Haunted Past” (2018) Fatme Riahi također suprotstavlja dva svijeta, otvarajući jaz između ekstremnih ideologija i njihova utjecaja na živote pogođenih. Budući da je bila riječ o specijalnoj projekciji, film nije prikazan u televizijskom formatu, što je u nekim filmovima natjecateljskog programa rezultiralo prekrajanjem materijala, stoga smo u punini mogli osjetiti senzibilitet, kako redateljice, tako i protagonista, odnosno otvorio se prostor punog razvoja paralelnih priča sudionika, članova iste obitelji. U fokusu su konkretni likovi djece i njihova oca, brižno portretirani, čiji se krupni kadrovi izraženih ekspresija nadopunjuju kadrovima okruženja, koje daje naslutiti ponešto o životnim navikama i ekonomskim razlozima u pozadini fenomena.
U natjecateljskom se programu osim već navedenog istaknuo “A Parked Life” (2022) Petera Triesta, koji preko primjera bugarskog vozača kamiona pokazuje aspekte života na cesti i utjecaj na osobne veze. Pritom neprekidno sugerira o tretmanu radnika s istoka Europe kao jeftine radne snage, čiji se radni uvjeti ne propituju. Film opservacijski precizno ocrtava prazne dane lutalačkog života, a ravnomjerni je fokus kamere na krajolike, čija repetitivnost i surovost postaju adekvatna kulisa. Protagonistova naracija zaokružuje film i daje nam dio konteksta, ali, kao i u svakom opservacijskom radu, najuspjeliji su autentični kadrovi koji se odvijaju zanemarujući kameru, ili usprkos njoj.
Švedski pogled na korona-krizu
Viktor Nordenskiöld na AJB DOC-u se prije nekoliko godina predstavio filmom “Feministrica” / “The Feminister” (2018), a najnoviji “Behind the Swedish Model” (2022) funkcionira na isti način. Dinamičan, djelom provokativan film prati pozadinski rad švedskih epidemiologa i nadležnih institucija u vrijeme korona krize. Film je podsjetnik na proživljenu dramu, ali iz današnje je perspektive zanimljivija činjenica da i dalje ne raspolažemo provjerenim informacijama koje bi utvrdile da jedan primijenjeni model funkcionira bolje od drugog.
Razvoju senzibiliteta za slijepe i slabovidne osobe doprinosi film “All that Remains to be Seen” (2022) Julije Bezerra Madsen, pokazujući nam psihičke i fizičke prepreke s kojima se slabovidne osobe suočavaju. Još važnije, naglašava nužnost promjene kolektivnog stava u olakšavanju integracije i prihvaćanju osoba s teškoćama.
AJB DOC danas nastavlja uhodanim tokom. Osim daljnjih filmova u konkurenciji, u sklopu programa “AJB Prikazuje” bit će prikazan dokumentarac “Melting Dreams” (2022) redateljice Haidy Kancler. Kao što smo naglasili, u nekim je dokumentarcima priča ta koja iznosi sve aspekte filma, a daljnje dimenzije njene implementacije u različite medije otkrit će nam Galeb Nikačević na masterclass predavanju “Važnost pričanja priča”.
