PočetnaOsvrti5. AJB DOC, dan prvi: Slika, to smo mi

5. AJB DOC, dan prvi: Slika, to smo mi

-

Iz Sarajeva za Dokumentarni.net: Iva Rosandić

“Dati glas onima koji ga nemaju”, izgovorena sentenca na otvaranju jubilarnog, petog izdanja AJB DOC-a (9. – 13.9), prije projekcije u sarajevskom Multimedijalnom centru Kovači, najbolje sažima provodnu ideju festivala. Nakon pet godina iskristalizirale su se estetske i programske politike, baš kao i tematske cjeline u fokusu, stoga publika ciljano podržava dani sadržaj. Kao što je na otvorenju naglašeno, čitav organizacijski tim polazi od autora i priče u srži filmova, a sve s ciljem šireg promicanja tolerancije, razumijevanja i svima prepoznatljivih vrijednosti unutar zajednice.

Publici su se obratili direktor AJB DOC-a Edhem Fočo i direktor Al Jazeera Documentary Channela Ahmed Mahfouz, ne bi li izrazili zadovoljstvo dosadašnjom realizacijom i najavili daljnje sadržajne novitete, prije svega platformu Industry Days, koja u sklopu Festivala promovira autore, olakšava umrežavanje i potpomaže razvoj najrazličitijih aspekata filma. Stoga se trenutno paralelno odvijaju dvije jednakovrijedne linije s ciljem cjelovitog pristupa filmskoj industriji – s jedne se strane stvaralaštvo potuče iznutra, osiguravajući produkcijski okvir, dok se s druge već nastali sadržaj otvara prema publici.

Festival je otvorio dokumentarac “Girl Gang” (2022) njemačke redateljice Susanne Regine Meures, orijentiran na vrli novi svijet tinejdžera, u kojem se virtualna stvarnost pokazuje kao jedina bitna realnost. Snimljen dinamično, ponekad gotovo imitirajući postupke popularnih videa korisnika društvenih mreža, film neprekidno egzistira na ivici stvarnosti, a proboji neumoljivog realiteta, od logike globalnih proizvodnih odnosa do daljnjih elementa potrošačke jednodimenzionalnosti, prijete narušiti pomno komponirani odraz. Sraz stvarnosti s njenom virtualnom interpretacijom u središtu je konflikta, koji međutim nikad nije ekspliciran, već se kao nelagoda zrcali u gledatelju. Svako je umnažanje slike korak dalje od življene materijalnosti, a film se prirodno uklapa u portret protagonistice preobražavajući se u daljnji element u konstrukciji vječno posredovnog lica društvenih mreža. Slika se multiplicira do beskonačnosti ne bi li potpuno izgubila uporište i postala čista imaginacija.

“Muzej revolucije” i “Sarajevo Safari”

Ta činjenica, međutim, ima konkretne posljedice na psihu sudionika, kako kreatora sadržaja, tako i konzumenata. Ipak, film nam to ne demonstrira, već problematizaciju ostavlja individualnoj prosudbi. U razgovoru nakon projekcije, redateljica Susanne Regine Meures je potvrdila svoju promatračku ulogu, ali su pitanja iz publike raspravu preusmjerile prema ključnim momentima, duboko poremećenim obiteljskim odnosima iza kojih se nazire egzistencijalno identitetska kriza, ali i činjenici da je glavna protagonistica dijete čiji se životni izbori dodatno podržavaju i ovim filmom. Čini se da je zapostavljena prilika konkretno utjecati na život mladih, osvijestivši mehanizme prikrivenih suvremenih marketinških metoda, kao i moguća sredstva samozaštite.

U uvijek zanimljivom programu “Last Minute Cinema”, a koji formatom ne odgovara propozicijama televizijskog dokumentarca, paralelno je prikazan “Muzej revolucije” (Restart / Uzrok / Nutprodukce / HRT / Al Jazeera Documentary Channel / GEO Television; 2021.) Srđana Keče. U Sarajevu je već ostvario uspjeh kao pobjednik dokumentarne selekcije SFF-a, ističući se opservacijskim modelom ideološki jasnog okvira, koji priču ne pojednostavljuje, već se vizura propalog društvenog projekta bivše države preslikava na danas zanemarene skupine.

Današnji se dan nastavlja projekcijama nakon prezentacije deset projekata na “Main Pitchu” u sklopu industrijskog dijela festivala. Osim središnjeg natjecateljskog programa, najveće zanimanje medija i javnosti izaziva “Sarajevo Safari” (2022) Mirana Zupaniča, stoga je i prije prvog prikazivanja osigurana dodatna projekcija. Jasno je da se zajednica ogleda u ostvarenjima koja je se direktno tiču, tim više što je kolektivna trauma i dalje živa. Hoće li najnoviji film pridonijeti komunikaciji kao neizostavnom mementu daljnjeg suživota, ili će se podijele produbiti, ostaje vidjeti.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije